VRBAS Media

Autor: INFO

  • Paralisani zbog snježne mećave; otkazani letovi, nestanak struje i poplave

    Oluja sa udarima vetra blizu uraganske snage praćena obilnim snježnim padavinama zahvatila je danas sjeveroistok SAD i izazivala poplave u priobalnim područjima.Više od 100.000 domova i radnji u Masačusetsu ostalo je bez električne energije zbog snežne oluje koja je pogodilu tu američku saveznu državu.Avio-kompanije su otkazale gotovo 6.000 letova tokom vikenda, na nekim od najprometnijih aerodroma u zemlji, prema podacima vebsajta Flajtaver, a železnicki saobraćaj od Bostona do prestonice Vašingtona je u prekidu ili je ograničen.

    Zvaničnici od Virdžinije do Mejna upozorili su stanovnike da ne izlaze na puteve zbog niske vidljivosti, a u Roud Ajlendu, gde je izdato upozorenje na mećavu, zabranjen je putnički saobraćaj, osim u hitnim slučajevima, preneo je Glas Amerike.

    “Ovo je ozbiljno i stanovnici Roud Ajlenda moraju da budu spremni. Najbolji način da izađete na kraj sa ovom olujom je da ne izlazite iz kuće”, rekao je guverner Den Meki.


    Guvernerka Njujorka Keti Hokal takođe je savetovala građane da ne izlaze iz kuće i upozorila na izuzetno niske temperature posle prolaska oluje.

    “Ovo je veoma ozbiljna oluja. Pripemali smo se za ovo. Mogla bi da ugrozi živote. Imate jak vetar, obilne snežne padavine, mećavu”, upozorila je Hokal.

    Oluja sa udarima vetra blizu uraganske snage praćena obilnim snežnim padavinama zahvatila je danas severoistok SAD i izazivala poplave u priobalnim područjima.

    Žitelji tog dela SAD, pored Masačusetsa se suočavaju sa rasprostranjenim nestankom struje, a meteorolozi upozoravaju da će se vremenski uslovi pogoršati i najavljuju da će posle oluje uslediti period sa veoma niskim temperaturama i hladnoćom, preneo je ranije AP.

    Na udaru ledenog talasa su se našli i gradovi na severoistoku Amerike u 10 saveznih država, među kojima su Filadelfija, Njujork i Boston.

    Do podneva je palo više od 45 centimetara snega na delove obale Nju Džersija i istočnog Long Ajlenda, a u Bostonu se očekuje više od 61 centimetar snega i udari vetra do 113 kilometara na nekoliko mesta u Masačusetsu, uključujući ostrvo Nantuket i Provinstaun na vrhu Kejp Koda.

  • Bjelorusija zabranjuje uvoz iz Srbije

    Bjelorusija zabranjuje uvoz iz Srbije

    Bjelorusija je uključila Srbiju i Lihtenštajn na listu zemalja koje podjležu embargu na prehrambene proizvode.

    Tu listu je zvanični Minsk uveo kao odgovor na sankcije Zapada.

    Dokument je objavljen na pravnom portalu Bjelorusije, prenosi Sputnjik.

    Vlada je donela odluku sa ciljem “da se osigura zaštita nacionalnih interesa Belorusije“.

    Podsetimo, Bjelorusija je 1. januara ove godine uvela embargo na uvoz širokog spektra prehrambenih proizvoda iz zemalja koje vode neprijateljsku politiku prema njoj.

    Saglasno uredbi Vlade “O primeni posebnih mera za određene vrste robe” donete u decembru 2021. godine, zabrana uvoza odnosi se na niz proizvoda iz zemalja EU, SAD, Kanade, Norveške, Albanije, Islanda, Severne Makedonije, Ujedinjenog Kraljevstva, Crne Gore, Švajcarske.

    Na listi hrane čiji je uvoz zabranjen našle su se mesne prerađevine, so, konditorski proizvodi, mleko i mlečni proizvodi (sa izuzecima), orašasti plodovi, voće, povrće, žive svinje, masti životinjskog porekla, konditorski proizvodi i drugo. Embargo se neće odnositi na hranu za bebe i neke druge artikle. Odredbe važe šest meseci. U slučaju dalje negativne dinamike odnosa lista zabranjenih proizvoda može se dopuniti, precizirano je u saopštenju.

    Kako podseća Sputnjik, krajem decembra prošle godine Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, kao i Island, Lihtenštajn i Norveška pridružile su se petom paketu sankcija Evropske unije protiv Belorusije.

  • Abazović: Spremni smo da idemo u opoziciju, ali ne i da prodamo Crnu Goru

    Abazović: Spremni smo da idemo u opoziciju, ali ne i da prodamo Crnu Goru

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović osvrnuo se na aktuelnu političku krizu u ovoj državi te je izjavio da je njegov Građanski pokret URA spreman da ide i u opoziciju, ali da nisu spremni da prodaju Crnu Goru.

    Na pitanje zbog čega je upravo sada pokrenuta procedura o izglasavanju nepovjerenja vladi, Abazović ističe kako kriza parlamentarne većine u Crnoj Gori traje već duži period.

    “To što neki ljudi imaju amneziju, to je njihova stvar. Tužilačko vijeće nismo mogli izglasati krajem jula zbog Demokratske Crne Gore. Onda su ministri u vladi nudili manjinama da uđu u vladu i zamijene URU. Od drugih partija nisam čuo da su spremni da idu u opoziciju”, poručio je Abazović.

    On je naglasio kako je za izglasavanje nepovjerenja neophodno doći do 49 zastupnika u Skupštini sa DPS-om ili bez te partije.

    “Samo pokušavam da nađem kompromis. Vjerujem u svoju viziju, ali poštujem svačije mišljenje. Ako bilo ko ima bolji model, neka predloži, ali mi moramo doći do šireg konsenzusa”, istakao je Abazović.

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore je također izjavio kako je ova vlada da svojim radom završila 4. februara ukoliko premijer Krivokapić u međuvremenu ne podnese osavku.

    “Ako većina kaže da treba da idemo na izbore – hajmo na izbore. Ako je većina za tehničku vladu – onda hajde to da uradimo. Od politike imam samo štete i pritisak, ali nemam namjeru da se pomjeram bilo kome za nešto što mislim da sam u pravu i to su sada shvatili”, naveo je Abazović u intervjuu za Prvu televiziju, prenosi CdM.

  • Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev u intervjuu za kazahstanski mediji Khabar 24 osvrnuo se nas nedavne nasilne demonstracije u Kazahstanu te je objasnio zašto je naredio vojnicima da pucaju na naoružane demonstrante bez upozorenja.

    On je svoju odluku opravdao činjenicom da su se službenici za provođenje zakona plašili da preuzmu odgovornost za upotrebu oružja tokom nereda koji su izbili početkom januara. Zbog toga je, kako kaže, na sebe preuzeo odgovornost o donošenju takve odluke.

    “Šefovi agencija za provođenje zakona bojali su se preuzeti odgovornost. Potpuno je izostala inicijativa. Rekao sam im, da su maršal Rokosovski (sovjetski vojni zvaničnik op.a.) ili Georgij Žukov za sve svaki dan pitali Staljina, da li bi dobili Drugi svjetski rat ili ne? Bio je to pravi rat i morali su preuzeti odgovornost”, rekao je Tokajev.

    On je također naglasio kako su zakoni u Kazahstanu takvi da sputavaju službenike u određenim aktivnostima.

    “Naši zakoni su takvi da su sputavali službenike prilikom provođenja zakona u ovakvim situacijama. Stoga sam rekao da moramo otvoriti vatru kako bismo ubili bandite”, zaključio je Tokajev.

    On se tokom intervjua osvrnuo i na ulogu mirovnih snaga Organizacije dogovora o kolektivnog bezbjednosti (ODKB) koje su stigle u Kazahstan tokom demonstracija, a koje su mahom činili ruski vojnici.

    “Uključivanje ODKB-a obavljeno je u skladu s ugovorima koje smo potpisali unutar organizacije. Sve je bilo potpuno legalno. Od početka je bilo naznačeno da će mirovne snage obavljati sigurnosne funckije, odnosno zaštitu strateških objekata”, rekao je Tokajev.

    Podsjetimo, prvih dana januara 2022. godine brojni demonstranti su izašli na ulice Kazahstana nezadovoljni cijenama goriva i plina u državi. Demonstracije su vrlo brzo prerasle u oružani sukob između vojske i policije s jedne te građana s druge strane.

    Na teritoriji Kazahstana vrlo brzo je uvedeno vanredno stanje, a vlada je smijenjena. Predsjednik Tokajev naredio je uvođenje regulacije prodajnih cijena goriva te je demonstrante nazvao plaćenicima koji su uz pomoć vanjskih faktora nastojali izvršiti državni udar.

    Kao rezultat protesta, kazahstanske službe pokrenule su ukupno 695 krivičnih predmeta protiv onih građana za koje se smatra da su učestvovali u protestima ili bili dio organizacije.

  • Pregovori o obnavljanju nuklearnog sporazuma s Iranom ulaze u završnu fazu

    Pregovori koji su se proteklih sedmica u Beču vodili između Irana i najvećih sila povodom obnavljanja nuklearnog sporazuma ušli su u svoju posljednju fazu.

    Pregovarači država koji su prethodnih sedmica boravili u Beču, otputovali su nazad u matične države kako bi dobili političke smjernice o tome šta bi trebali poduzeti u narednom periodu kako bi se sporazum finalizirao.

    Prema pisanju magazina Politico, zapadne diplomate suočavaju se sa samonametnutim rokom sredine februara koji su propisali kao krajnji za “oživljavanje” sporazuma iz 2015. godine.

    Kako se ističe, zvaničnici su zabrinuti zbog brzog napretka Irana u kontekstu nuklearnih dostignuća, naročito nakon što je sporazum 2018. godine izlaskom Sjedinjenih Američkih Država iz njega u potpunosti “propao”.

    Zbog toga, mnogi ističu kako je narednih nekoliko sedmica presudno za određivanje toga da li će doći do dogovora velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum.

    “Januar je bio najintenzivniji period ovih pregovora do sada. Svi znamo da dolazimo do završne faze koja zahtijeva političke odluke”, stoji u zajedničkom saopćenju Francuske, Njemačke i Velike Britanije.

    S druge strane, jedan od američkih zvaničnika za Politico tvrdi kako je svjestan hitnosti rješavanja ovog problema.

    “Niko ne treba da se čudi što smo u završnoj fazi pregovora i što nam sada trebaju političke odluke o najtežim pitanjima. Zbog toga, svi se vraćamo u prijestolnice država na planiranje daljih aktivnosti”, rekao je američki zvaničnik.

    Iako se u posljednjem periodu mogu nabrojati na prste jedne ruke stvari oko kojih se Rusija i SAD slažu, čini se kako je iranski nuklearni sporazum jedna od tih stvari.

    “Došli smo do napredne faze pregovora i uskoro ćemo donijeti nove odluke”, rekao je ruski pregovarač Mihail Uljanov.

    Zapadni zvaničnici tvrde da je tokom razgovora s Iranom postignut napredak u ključnim temama, uključujući i ograničavanje iranskog nuklearnog programa te ukidanja sankcija Teheranu.

    Međutim, pitanje redoslijeda ovih aktivnosti još uvijek nije riješeno. Postoji mogućnost da Sjedinjene Američke Države naprave prvi korak u ukidanju brojnhi sankcija Iranu što bi natjeralo i Iran da smanji svoj nuklearni program.

    Iranski predsjednik Ebrahim Raisi ranije je naglasio kako je Iran spreman za dogovor isključivo ukoliko se sankcije ovoj državi ukinu.

  • Velika Britanija razmatra slanje vojske u istočnu Evropu

    Velika Britanija razmatra slanje vojske u istočnu Evropu

    Velika Britanija razmatra mogućnost da udvostruči svoj broj vojnika raspoređenih u istočnoj Evropi, dok ministri procjenjuju opcije za povećanje pritiska na Rusiju usred pojačanih napetosti oko Ukrajine.

    Premijer Boris Johnson rekao je da bi moguće raspoređivanje vojske poslalo “jasnu poruku Kremlju”.

    Ministri odbrane i vanjskih poslova pripremaju se za susret sa svojim kolegama u Moskvi kako bi pokušali smiriti situaciju. Johnson će sljedećih dana telefonirati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Premijer, koji će također ove sedmice posjetiti istočnu Evropu, rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo neće tolerirati rusku “destabilizirajuću aktivnost i da ćemo uvijek biti uz naše saveznike iz NATO-a”.

    Dodao je da, ako predsjednik Putin odabere put krvoprolića i uništenja, to će biti tragedija za Evropu, te da Ukrajina mora biti slobodna u izboru vlastite budućnosti.

    “Naredio sam našim oružanim snagama da se pripreme za raspoređivanje širom Evrope sljedeće sedmice, osiguravajući da budemo u mogućnosti podržati naše NATO saveznike na kopnu, na moru i u zraku”, rekao je.

    Rusija je postavila oko 100.000 vojnika, tenkova, topova i projektila u blizini ukrajinske granice, ali poriče da planira invaziju na bivšu sovjetsku republiku, koja graniči i s Rusijom i s EU.

    Velika Britanija ima više od 900 pripadnika vojnog osoblja u Estoniji, više od 100 u Ukrajini kao dio misije obuke, dok je eskadrila lake konjice koja broji oko 150 raspoređena u Poljsku.

  • Šulić: Kad su u pitanju interesi Srpske, ne postoji podjela na vlast i opoziciju

    Kada su u pitanju interesi Republike Srpske ne postoji podjela ni na vlast ni na opoziciju, ni na jednu političku partiju, nego samo na to ko je za Srpsku, a ko protiv, izjavio je potpredsjednik Narodne skupštine Denis Šulić.

    Šulić je pred posebnu sjednicu Narodne skupštine, zakazanu za 1. februar, izrazio nadu da će opozicija biti za Republiku Srpsku kako bi zajednički jačali i branili institucije Srpske koje su od Dejtona do danas možda i najviše ugrožene.

    “Republika Srpska je najjača kada smo svi jedinstveni, jer tada šaljemo poruku prema svima da Srpska nije upitna”, rekao je Šulić za ATV.

    Na njima je, dodao je, da se vidi kakav će stav zauzeti, ali nastupi poslanika PDP-a i SDS-a ne mogu da ga, kako kaže, čine optimistom ali želi da vjeruje da će naći snage da progutaju “politički ponos” i da u tome budu zajedno.

    Šulić je naveo da će na posebnoj sjednici 1. februara biti razmatran dokument Političko-ekonomska situacija u BiH, koji predstavlja intenciju Narodne skupštine da bude dio rješenja trenutne političke i ekonomske krize u koju je dovelo nametanje izmjena Krivičnog zakona od Valentina Incka na odlasku sa funckije visokog predstavnika.

    “Zato smo se odlučili za posebnu sjednicu da pokušamo da još jednom za pregovarački sto pozovemo sve relevantne političke predstavnike i u Republici Srpskoj i u BiH da razgovaramo u demokratskoj atmosferi o problemima koji pogađaju sve građane”, rekao je Šulić.

    Podsjetio je da je na kolegijumu Narodne skupštine definisano da predsjednici svih stranaka, ako žele, imaju mogućnost da se obrate parlamentu do 20 minuta, a biće im omogućeno još pet minuta tokom zasjedanja da odgovore na pitanja ili prozivke, navodeći da je to često bio izgovor opozicionim liderima zašto ne žele da do kraja učestvuju u radu.

    To je, kaže, još jedan iskorak i rukovodstva parlamenta i dijela političke vlasti u Srpskoj da se ljudima iz opozicije omogući dodatno vrijeme da se obrate.

    “Siguran sam da će svi predstavnici političkih partija iz Republike Srpske uzeti učešće u radu sjednice 1. februaru”, rekao je Šulić.

    Podsjetio da su poziv da se obrate narodnim poslanicima dobili i lideri HDZ-a BiH i SDA, te da je Dragan Čović prihvatio i pokazao da žele da budu dio rješenja, dok je Bakir Izetbegović odbio pravdajući to željom da se o tome razgovara u parlamentu BiH.

    “Samim tim je negirao državu za koju se najviše zalaže, a to je BiH jer je Narodna skupština sastavni dio dejtonske BiH”, rekao je Šulić i izrazio nadu da će do 1. februara kod Izetbegović biti dovoljno sluha.

    On je pojasnio da je vlast iz Republike Srpske uvijek govorila da želi da razgovara sa političkim liderima iz drugog entiteta bez obzira kako se zovu, te napomenuo da će i Čović i Izetbegović imati ista prava kao i politički lideri iz Srpske kada je riječ o obraćanju poslanicima.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u više navrata pokazala da treba razgovarati, da je uvijek za dijalog o bilo kojoj temi, ali je protiv bilo kakvog međunarodnog intervencionizma unutar BiH.

    BiH, Republika Srpska, Federacija BiH imaju svoje izabrane predstavnike na izborima, oni su dobili povjerenje građana da rješavaju probleme, rekao je Šulić.

    On je istakao da se ne smije dozvoliti ono što je postala praksa u Sarajevu da se kriju iza dijela međunarodnog faktora i povlače kada za pregovaračkim stolom sa druga dva naroda ne mogu dobiti ono što su zamislili.

    Šulić je napomenuo da će se u Republici Srpskoj nastaviti boriti za jačanje institucija, da se one zaštite, a to je prvenstveno način da nema međunarodnog pritiska na domaće političare u donošenju bilo koje odluke.

    Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH, Šulić je rekao da to nije sudska već politička institucija koja služi za razračunavanje i sa Republikom Srpskom i sa ljudima koji dolaze iz FBiH iz kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom, da tamo rade strane sudije, što nema ni u jednom sudu u Evropi.

  • Orban za mirno rješenje tenzija između Rusije i Ukrajine

    Orban za mirno rješenje tenzija između Rusije i Ukrajine

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je danas na deeskalaciju i mirno rješenje sukoba između Ukrajine i Rusije, a kritikovao je i klimatsku politiku Evropske unije kao “neuspješnu”.

    Poslije sastanka lidera desničarskih partija u Madridu, Orban je saopštio novinarima da je uputio apel prisutnima na ovom sastanku, kako bi se izašlo sa stavom za mirno rješenje i deeskalaciju, prenosi MTI.

    Orban je rekao da je nova evropska bezbjednosna arhitektura važno pitanje i da “Evropljani moraju biti uključeni u taj proces na neki način”.

    Mađarski premijer je govorio i o evropskoj klimatskoj politici i poručio da je ona neuspješna, a kritikovao je i podizanje cijena energenata radi zaštite klime kao nerazumno”.

    Mađarska, kako je rekao, namjerava da spriječi Brisel da nametne nove poreze vlasnicima automobila i kuća, navodi MTI.

  • Višković: Niko neće biti zaštićen u slučaju posljednjeg dešavanja u Domu “Rada Vranješević”

    Višković: Niko neće biti zaštićen u slučaju posljednjeg dešavanja u Domu “Rada Vranješević”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao da je formirana stručna komisija koja će izvršiti stručni nadzor u samoj instituciji, te da niko neće biti zaštićen u slučaju posljednjeg dešavanja u Domu “Rada Vranješević”.

    “Kada budemo imali sve činjenice, biće sankcionisani svi oni koji su svojm činjenjem odnosno nečinjenjem doprinijeli da u Domu “Rada Vranješević” bude počinjeno krivično djelo obljuba nad djetetom mlađim od 15 godina”, rekao je Višković.

    Dodao je da bi djeca trebalo da budu zaštićena na svakom mjestu, ne samo u Domu.

    “Tražiću maksimalnu odgovornost za ta lica”, poručio je Višković.

    Podsjećamo, Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka dostavljen je izvještaj protiv lica inicijala A.K. iz Banjaluke zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo obljuba nad djetetom mlađim od 15 godina.

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka uhapsili su ovo lice, a za sada i dalje nezvanično, riječ je o radniku Doma za djecu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević”.

    U pretresu stana i prostorija koje je koristio osumnjičeni pronađeni su i oduzeti predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa ovim krivičnim djelom.

    Pisanom izjavom oglasio se direktor Doma Vladimir Kajkut u kojoj je navedeno da je riječ o portiru koji je suspendovan nakon što je vaspitač prijavio moguću zloupotrebu djeteta.

    Odmah po prijavi vaspitača, ovaj slučaj je prijavljen policiji 17. decembra prošle godine i da u potpunosti sarađuju sa policijskim organima i tužilaštvom,navodi se u izjavi, prenosi RTRS.

  • Palmer o pregovorima iza zatvorenih vrata “SAD i EU ostaju predani partneri vlastima u BiH”

    Palmer o pregovorima iza zatvorenih vrata “SAD i EU ostaju predani partneri vlastima u BiH”

    Direktor za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajhorst i specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu Metju Palmer istakli su danas u Neumu da pregovori stranaka iz Federacije BiH idu korak po korak i izrazili su umjereni optimizam.

    Ajhorst je rekla da su svi politički subjekti koji su prisutni u Neumu pokazali izuzetnu konstruktivnost.

    -Možemo biti svjedoci ozbiljnog angažmana o brojnim pitanjima – navela je Ajnhorst.

    Ona je rekla i da se medijima za sada ne može davati više informacija.

    -Opredjeljenje je prisutno, ostajemo uvjereni optimisti da će se nastaviti s radom – rekla je Ajhorst.

    Palmer je rekao da je urađeno dosta dobrog posla, da se korak po korak ide, kao i da se, što se tiče šire diskusije o izbornoj reformi, i na tom polju odvijaju razgovori.

    On je zahvalio OEBS-u koji je ustupio svoje eksperte, navodeći da će, da bi se udovoljilo presudama Suda za ljudska prava, biti potrebno da se urade i promjene u Ustavu, što nije lak proces, kao i da diskusija o izbornom modelu, kako i o funkcionalnosti institucija na nivou BiH, zahtijeva naporan rad da bi se pronašlo odgovarajuće rješenje.

    – Kako bismo riješili ova pitanja uspješno SAD i EU ostaju predani partneri domaćim vlastima – naveo je Palmer.

    Odgovarajući na pitanja novinara da li postoji neki konkretan prijedlog od međunarodne zajednice, Palmer je rekao da nemaju neki konkretan prijedlog, niti nacrt o kojem se razgovara.

    – Mi intenzivno radimo sa domaćim akterima sa analiziranjem svih pitanja koja izazivaju određenu dozu zabrinutosti. Tu smo da radimo zajedno da bismo došli do adekvatnog rješenja – dodao je Palmer.

    Pregovori stranaka iz Federacije BiH uz posredovanje međunarodnih zvaničnika o izmjenama izbornog zakonodavstva počeli su u četvrtak uveče u Neumu.

    Na pregovorima učestvuju predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik DžaFerović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, američki i evropski posrednici Metju Palmer i Angelina Ajhort, šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, predstavnici OEBS-a.

    Predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv za sastanak u Neumu.

    Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Sastanak se odvija iza zatvorenih vrata, potpuno zatvoren za javnost.