VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ulaganja za bolji život mještana: Evo šta sve Grad planira uraditi u naselju Obilićevo

    Ulaganja za bolji život mještana: Evo šta sve Grad planira uraditi u naselju Obilićevo

    Za realizaciju projekata, koji će uveliko poboljšati živote svih mještana Mjesnoj zajednici Obilićevo 1 i Oblićevo 2, iz gradske kase ove godine previđeno je ulaganje od oko 3,7 miliona.

    Jedan dio projekata već je pri kraju, dok će preostali dio da bude ralizovan u toku godine, saopšteno je iz Gradske uprave.

    “Tako će jedan od svakako najvećih projekata u Mjesnoj zajednici Obilićevo 1 biti gradnja mosta kroz naselje Dolac, za šta je iz gradske kase izdvojeno 2,5 miliona KM, dok je za rješavanje imovinsko – pravnih odnosa za potrebu gradnje ovog mosta izdvojeno pola miliona KM. Još jednan od projekata koji će biti realizovan u narednom periodu jeste rekonstrukcija već postojećeg dječijeg igrališta u Ulici Marka Kraljevića. Banja Luka će dobiti i prvi skejt park, koji će biti lociran upravo u ovoj mjesnoj zajednici”, poručili su iz Gradske uprave.

    Dodaju da, osim toga, za investicono održavanje Krfske ulice i Ulice Gavrila Principa biće izdvojeno oko 70 hiljada KM, dok će za rekonstrukciju cjevovda u istoj ulici iz gradske kase biti izdvojeno preko 100 hiljada KM.

    Mjesna zajednica Obilićevo 2 dobiće i prvo dajak pristnište, za koje je izdvojeno 100.000 KM, dok je za SPCO Obilićevo je izdvojeno 5.000 KM.

  • Abazović o razgovoru sa patrijarhom Porfirijem: “To je bila misija”

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da je otišao u “misiju” kod patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija.

    Abazović je govoreći za crnogorsku TV Prva rekao da je sa velikim zadovoljstvom razgovarao sa Porfirijem i istakao da je isto tako sa zadovoljstvom razgovarao sa papom.

    “Sa ljudima je mnogo lako voditi razgovor. Prvo, meni je to veliko zadovoljstvo, bio je zaista jedan vrlo prijatan razgovor”, kazao je on.

    Abazović je istakao da nije želeo da neki drugi pokušaju manipulacijama da ubijede patrijarha da su njegovi stavovi suprotni od onih koji jesu.

    “To je bila misija mog prvog razgovora sa patrijarhom”, rekao je on.

    Na potpitanje novinara da li su razgovarali o Temeljnom ugovoru i problemima u Vladi, Abazović nije želio da odgovori.

    “Ne bih da komentarišem oko čega je bilo riječi, to je prijatan prijateljski razgovor. Jako sam zadovoljan i vrlo srećan sa ljudima koji mogu da afirmišu ideje tolerancije i povjerenja”, dodao je on.

  • Italija dobila novog-starog predsjednika

    Predsednik Italije Serđo Matarela izabran je sinoć za drugi predsednički mandat.

    U osmom krugu glasanja, među više od 1.000 poslanika i regionalnih delegata u Zastupničkom domu, Matarela je osvojio 505 glasova potrebnih za izbor.

    Glasanje je uslijedilo pošto su šefovi stranaka zamolili Matarelu da ostane na tom mjestu, jer poslije više dana bezuspješnog glasanja u parlamentu Italija nije mogla da dobije novog predsjednika.

    Šefovi partija su se s olakšanjem zahvalili 80-godišnjem Matareli što je pristao da ostane na položaju, poslije sedam krugova glasanja, navodi Rojters.

    Serđio Matarela je ranije odbacio mogućnost da ostane na funkciji, ali s obzirom da je politička stabilnost zemlje bila ugrožena, predomislio se nakon apela parlamentarnih lidera koji su se sastali sa njim u njegovoj palati ranije tokom dana.

    Premijer Mario Dragi, koji je izrazio nadu da će postati novi predsjednik Italije, ostaće vjerovatno na tom položaju.

  • U Neumu danas odluka: Sporazum ili nesporazum

    Zadnji je dan pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva koji se od četvrtka vode u Neumu.

    Što su pregovarači, politički lideri, eksperti i međunarodni posrednici uspjeli postići trebali bi saznati nakon 11 sati kada se predviđa kraj razgovora.

    Tok dosadašnjih pregovora, uz umjeren optimizam, ali i umjerene informacije, prenosili su isključivo međunarodni medijatori, ali još uvijek je nepoznanica je li prikazani optimizam zaista zasnovan na napretku u dogovorima i mogućem sporazumu.

    Osim vijesti da pregovori idu dalje, te kako su neophodne određene izmjene Ustava da bi se ispoštovale presude Evropskog suda za ljudska prava, nijedna značajna novost nije izrečena.

    Pri tome su se brojni eksperti za Izborni zakon i Ustav, ali i domaći političari, suzdržali od bilo kakvog komentara.

  • Preminula Ksenija Vučić

    Ksenija Vučić, poznata novinarka i prva supruga predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iznenada je večeras preminula u Beogradu.

    Ksenija Vučić radila je kao novinar više od 30 godina.

    Karijeru je započela na TV Studiju B, a poslednjih godina je vodila izuzetno gledane emisije na kanalima TV Pink.

    Informaciju je na svom zvaničnom profilu na Instagramu potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Večeras je u Beogradu, iznenada, u 56. godini, preminula Ksenija Vučić, majka naše dvoje dece, Danila i Milice, i moja prva supruga”, napisao je predsednik ispod objavljene fotografije na Instagramu.

    Vučić je naveo da će porodica i prijatelji naknadno biti obavešteni o mestu i datumu sahrane.

  • Paralisani zbog snježne mećave; otkazani letovi, nestanak struje i poplave

    Oluja sa udarima vetra blizu uraganske snage praćena obilnim snježnim padavinama zahvatila je danas sjeveroistok SAD i izazivala poplave u priobalnim područjima.Više od 100.000 domova i radnji u Masačusetsu ostalo je bez električne energije zbog snežne oluje koja je pogodilu tu američku saveznu državu.Avio-kompanije su otkazale gotovo 6.000 letova tokom vikenda, na nekim od najprometnijih aerodroma u zemlji, prema podacima vebsajta Flajtaver, a železnicki saobraćaj od Bostona do prestonice Vašingtona je u prekidu ili je ograničen.

    Zvaničnici od Virdžinije do Mejna upozorili su stanovnike da ne izlaze na puteve zbog niske vidljivosti, a u Roud Ajlendu, gde je izdato upozorenje na mećavu, zabranjen je putnički saobraćaj, osim u hitnim slučajevima, preneo je Glas Amerike.

    “Ovo je ozbiljno i stanovnici Roud Ajlenda moraju da budu spremni. Najbolji način da izađete na kraj sa ovom olujom je da ne izlazite iz kuće”, rekao je guverner Den Meki.


    Guvernerka Njujorka Keti Hokal takođe je savetovala građane da ne izlaze iz kuće i upozorila na izuzetno niske temperature posle prolaska oluje.

    “Ovo je veoma ozbiljna oluja. Pripemali smo se za ovo. Mogla bi da ugrozi živote. Imate jak vetar, obilne snežne padavine, mećavu”, upozorila je Hokal.

    Oluja sa udarima vetra blizu uraganske snage praćena obilnim snežnim padavinama zahvatila je danas severoistok SAD i izazivala poplave u priobalnim područjima.

    Žitelji tog dela SAD, pored Masačusetsa se suočavaju sa rasprostranjenim nestankom struje, a meteorolozi upozoravaju da će se vremenski uslovi pogoršati i najavljuju da će posle oluje uslediti period sa veoma niskim temperaturama i hladnoćom, preneo je ranije AP.

    Na udaru ledenog talasa su se našli i gradovi na severoistoku Amerike u 10 saveznih država, među kojima su Filadelfija, Njujork i Boston.

    Do podneva je palo više od 45 centimetara snega na delove obale Nju Džersija i istočnog Long Ajlenda, a u Bostonu se očekuje više od 61 centimetar snega i udari vetra do 113 kilometara na nekoliko mesta u Masačusetsu, uključujući ostrvo Nantuket i Provinstaun na vrhu Kejp Koda.

  • Bjelorusija zabranjuje uvoz iz Srbije

    Bjelorusija zabranjuje uvoz iz Srbije

    Bjelorusija je uključila Srbiju i Lihtenštajn na listu zemalja koje podjležu embargu na prehrambene proizvode.

    Tu listu je zvanični Minsk uveo kao odgovor na sankcije Zapada.

    Dokument je objavljen na pravnom portalu Bjelorusije, prenosi Sputnjik.

    Vlada je donela odluku sa ciljem “da se osigura zaštita nacionalnih interesa Belorusije“.

    Podsetimo, Bjelorusija je 1. januara ove godine uvela embargo na uvoz širokog spektra prehrambenih proizvoda iz zemalja koje vode neprijateljsku politiku prema njoj.

    Saglasno uredbi Vlade “O primeni posebnih mera za određene vrste robe” donete u decembru 2021. godine, zabrana uvoza odnosi se na niz proizvoda iz zemalja EU, SAD, Kanade, Norveške, Albanije, Islanda, Severne Makedonije, Ujedinjenog Kraljevstva, Crne Gore, Švajcarske.

    Na listi hrane čiji je uvoz zabranjen našle su se mesne prerađevine, so, konditorski proizvodi, mleko i mlečni proizvodi (sa izuzecima), orašasti plodovi, voće, povrće, žive svinje, masti životinjskog porekla, konditorski proizvodi i drugo. Embargo se neće odnositi na hranu za bebe i neke druge artikle. Odredbe važe šest meseci. U slučaju dalje negativne dinamike odnosa lista zabranjenih proizvoda može se dopuniti, precizirano je u saopštenju.

    Kako podseća Sputnjik, krajem decembra prošle godine Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, kao i Island, Lihtenštajn i Norveška pridružile su se petom paketu sankcija Evropske unije protiv Belorusije.

  • Abazović: Spremni smo da idemo u opoziciju, ali ne i da prodamo Crnu Goru

    Abazović: Spremni smo da idemo u opoziciju, ali ne i da prodamo Crnu Goru

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović osvrnuo se na aktuelnu političku krizu u ovoj državi te je izjavio da je njegov Građanski pokret URA spreman da ide i u opoziciju, ali da nisu spremni da prodaju Crnu Goru.

    Na pitanje zbog čega je upravo sada pokrenuta procedura o izglasavanju nepovjerenja vladi, Abazović ističe kako kriza parlamentarne većine u Crnoj Gori traje već duži period.

    “To što neki ljudi imaju amneziju, to je njihova stvar. Tužilačko vijeće nismo mogli izglasati krajem jula zbog Demokratske Crne Gore. Onda su ministri u vladi nudili manjinama da uđu u vladu i zamijene URU. Od drugih partija nisam čuo da su spremni da idu u opoziciju”, poručio je Abazović.

    On je naglasio kako je za izglasavanje nepovjerenja neophodno doći do 49 zastupnika u Skupštini sa DPS-om ili bez te partije.

    “Samo pokušavam da nađem kompromis. Vjerujem u svoju viziju, ali poštujem svačije mišljenje. Ako bilo ko ima bolji model, neka predloži, ali mi moramo doći do šireg konsenzusa”, istakao je Abazović.

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore je također izjavio kako je ova vlada da svojim radom završila 4. februara ukoliko premijer Krivokapić u međuvremenu ne podnese osavku.

    “Ako većina kaže da treba da idemo na izbore – hajmo na izbore. Ako je većina za tehničku vladu – onda hajde to da uradimo. Od politike imam samo štete i pritisak, ali nemam namjeru da se pomjeram bilo kome za nešto što mislim da sam u pravu i to su sada shvatili”, naveo je Abazović u intervjuu za Prvu televiziju, prenosi CdM.

  • Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev u intervjuu za kazahstanski mediji Khabar 24 osvrnuo se nas nedavne nasilne demonstracije u Kazahstanu te je objasnio zašto je naredio vojnicima da pucaju na naoružane demonstrante bez upozorenja.

    On je svoju odluku opravdao činjenicom da su se službenici za provođenje zakona plašili da preuzmu odgovornost za upotrebu oružja tokom nereda koji su izbili početkom januara. Zbog toga je, kako kaže, na sebe preuzeo odgovornost o donošenju takve odluke.

    “Šefovi agencija za provođenje zakona bojali su se preuzeti odgovornost. Potpuno je izostala inicijativa. Rekao sam im, da su maršal Rokosovski (sovjetski vojni zvaničnik op.a.) ili Georgij Žukov za sve svaki dan pitali Staljina, da li bi dobili Drugi svjetski rat ili ne? Bio je to pravi rat i morali su preuzeti odgovornost”, rekao je Tokajev.

    On je također naglasio kako su zakoni u Kazahstanu takvi da sputavaju službenike u određenim aktivnostima.

    “Naši zakoni su takvi da su sputavali službenike prilikom provođenja zakona u ovakvim situacijama. Stoga sam rekao da moramo otvoriti vatru kako bismo ubili bandite”, zaključio je Tokajev.

    On se tokom intervjua osvrnuo i na ulogu mirovnih snaga Organizacije dogovora o kolektivnog bezbjednosti (ODKB) koje su stigle u Kazahstan tokom demonstracija, a koje su mahom činili ruski vojnici.

    “Uključivanje ODKB-a obavljeno je u skladu s ugovorima koje smo potpisali unutar organizacije. Sve je bilo potpuno legalno. Od početka je bilo naznačeno da će mirovne snage obavljati sigurnosne funckije, odnosno zaštitu strateških objekata”, rekao je Tokajev.

    Podsjetimo, prvih dana januara 2022. godine brojni demonstranti su izašli na ulice Kazahstana nezadovoljni cijenama goriva i plina u državi. Demonstracije su vrlo brzo prerasle u oružani sukob između vojske i policije s jedne te građana s druge strane.

    Na teritoriji Kazahstana vrlo brzo je uvedeno vanredno stanje, a vlada je smijenjena. Predsjednik Tokajev naredio je uvođenje regulacije prodajnih cijena goriva te je demonstrante nazvao plaćenicima koji su uz pomoć vanjskih faktora nastojali izvršiti državni udar.

    Kao rezultat protesta, kazahstanske službe pokrenule su ukupno 695 krivičnih predmeta protiv onih građana za koje se smatra da su učestvovali u protestima ili bili dio organizacije.

  • Pregovori o obnavljanju nuklearnog sporazuma s Iranom ulaze u završnu fazu

    Pregovori koji su se proteklih sedmica u Beču vodili između Irana i najvećih sila povodom obnavljanja nuklearnog sporazuma ušli su u svoju posljednju fazu.

    Pregovarači država koji su prethodnih sedmica boravili u Beču, otputovali su nazad u matične države kako bi dobili političke smjernice o tome šta bi trebali poduzeti u narednom periodu kako bi se sporazum finalizirao.

    Prema pisanju magazina Politico, zapadne diplomate suočavaju se sa samonametnutim rokom sredine februara koji su propisali kao krajnji za “oživljavanje” sporazuma iz 2015. godine.

    Kako se ističe, zvaničnici su zabrinuti zbog brzog napretka Irana u kontekstu nuklearnih dostignuća, naročito nakon što je sporazum 2018. godine izlaskom Sjedinjenih Američkih Država iz njega u potpunosti “propao”.

    Zbog toga, mnogi ističu kako je narednih nekoliko sedmica presudno za određivanje toga da li će doći do dogovora velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum.

    “Januar je bio najintenzivniji period ovih pregovora do sada. Svi znamo da dolazimo do završne faze koja zahtijeva političke odluke”, stoji u zajedničkom saopćenju Francuske, Njemačke i Velike Britanije.

    S druge strane, jedan od američkih zvaničnika za Politico tvrdi kako je svjestan hitnosti rješavanja ovog problema.

    “Niko ne treba da se čudi što smo u završnoj fazi pregovora i što nam sada trebaju političke odluke o najtežim pitanjima. Zbog toga, svi se vraćamo u prijestolnice država na planiranje daljih aktivnosti”, rekao je američki zvaničnik.

    Iako se u posljednjem periodu mogu nabrojati na prste jedne ruke stvari oko kojih se Rusija i SAD slažu, čini se kako je iranski nuklearni sporazum jedna od tih stvari.

    “Došli smo do napredne faze pregovora i uskoro ćemo donijeti nove odluke”, rekao je ruski pregovarač Mihail Uljanov.

    Zapadni zvaničnici tvrde da je tokom razgovora s Iranom postignut napredak u ključnim temama, uključujući i ograničavanje iranskog nuklearnog programa te ukidanja sankcija Teheranu.

    Međutim, pitanje redoslijeda ovih aktivnosti još uvijek nije riješeno. Postoji mogućnost da Sjedinjene Američke Države naprave prvi korak u ukidanju brojnhi sankcija Iranu što bi natjeralo i Iran da smanji svoj nuklearni program.

    Iranski predsjednik Ebrahim Raisi ranije je naglasio kako je Iran spreman za dogovor isključivo ukoliko se sankcije ovoj državi ukinu.