VRBAS Media

Autor: INFO

  • NSRS: Ukupan dug Srpske 52,94 odsto BDP-a

    NSRS: Ukupan dug Srpske 52,94 odsto BDP-a

    • Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je danas da je ukupan dug Srpske na dan 31. decembar prošle godine iznosio 5.833.450.000 KM, odnosno 52,94 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    “Stanje ukupnog spoljnog duga na dan 31. decembar 2020. godine iznosio je 3.526.390.000 KM, od čega dug Republike Srpske 2.297.560.000 KM, dug jedinica lokalne samouprave 121.420.000 miliona KM i dug javnih preduzeća i Investiciono razvojne banke u iznosu od 1.107.400.000 KM”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske, obrazlažući Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine.

    Ona je navela da je unutrašnji dug na dan 31. decembar 2020. godine iznosio 2.307.060.000 KM.

    “Dug Republike Srpske iznosio je 1.723.810.000 KM, dug jedinica lokalne samouprave 370.680.000 KM i dug fondova socijalne sigurnosti 212.580.000 KM”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je navela da je stanje javnog duga Republike Srpske bilo 4.726.050.000 KM.

    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine.

    Ubrzati proces traženja nestalih srba, poboljšati položaj boraca
    Skupštinski Odbor za boračko-invalidsku zaštitu predložio je na usvajanje Narodnoj skupštini Republike Srpske set zaključaka kojima treba da se ubrza proces traženja nestalih Srba i poboljša položaj demobilisanih boraca u Srpskoj.

    “Odbor poziva Vladu Republike Srpske da preko republičkih i zajedničkih institucija BiH iznađu organizaciona i druga rješenja po pitanju traženjenja, identifikacije nestalih boraca i civila kako bi se taj proces ubrzao”, rekao je predsjednik Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Marinko Dragišić.

    Predstavljajući u Narodnoj skupštini izvještaj Odbora o održanoj tematskoj sjednici pod nazivom “Stanje u oblasti boračko-invalidske zaštite”, Dragišić je rekao da porodice poginulih i nestalih boraca iz Srpske još potražuju 1.652 nestalih, dok se u tri spomen kosturnice u Republici Srpskoj nalazi 650 neidentifikovanih posmrtnih ostataka.

    “Republička organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila traži od Savjeta ministara da kao osnivač Instituta za nestala lica BiH izvrši totalnu rekonstrukciju ove institucije ili da se Institut ukine i da se traženje nestalih vrati na nivo entiteta, kao što je bilo prije 2008. godine”, istakao je Dragišić.

    On je rekao da ovakav zahtjev Republička organizacija potkrepljuje činjenicom da je za 12 godina postojanja Instituta identifikovano svega 265 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, što je poražavajuće.

    Odbor je predložio Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje i zaključak kojim se traži od Vlade Srpske da u okviru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica formira stručnu komisiju koja će se baviti odbranom istine u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.

    “Odbor poziva organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata da sve svoje aktivnosti konstantno usmjeravaju ka odbrani istine o Odbrambeno-otadžbinskom ratu”, rekao je Dragišić.

    U zaključcima Odbora od Vlade Srpske se traži da kroz obezbjeđivanje sredstava iz budžeta ili kreditnih sredstava ubrza stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida koji ispunjavaju uslove po Uredbi o stabenom zbrinjavanju.

    Odbor od Vlade se traži da usvoji plan zapošljavanja djece poginulih boraca i obezbjedi neophodna sredstava za njegovu realizaciju kako bi u roku, ne dužem od dvije godine, problem zapošljavanja djece poginulih boraca bio trajno riješen.

    Razmotren prijedlog odluke o iznosu garancija
    NSRS je razmotrila je, nakon redovne pauze, Prijedlog odluke o izmjeni odluke o iznosu garancija koja može izdati Republika Srpska za ovu godinu kojim se odobrava izdavanje garancija do 750.000.000 KM.

    Na dnevnom redu je Prijedlog odluke o izradi zoning planova urbanih zona područja posebne namjene “Klekovača”.

    Poslanici će razmatrati informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine

  • Osmicine diplome nema ni na vidiku, pronađen indeks na ime Muhamed Muktauf

    Osmicine diplome nema ni na vidiku, pronađen indeks na ime Muhamed Muktauf

    Osman Mehmedagić Osmica krivotvorio je diplomu uz pomoć Denisa Prcića, osnivača i vlasnika Američkog univerziteta u BiH, a sve s ciljem da dobije drugi mandat na čelu ove agencije.

    Međutim, tu nije kraj. Istražitelji Tužilaštva BiH i pripadnici MUP-a KS već mjesecima ne mogu pronaći dokumentaciju koju je sakrio Prcić, a tiče se dosjea o školovanju osoba na ovom univerzitetu, pa i samog Mehmedagića.

    Policija je nakon Prcićevog hapšenja 18. juna, nekoliko dana kasnije na jednoj vikendici pronašla servere, ali ne i matične knjige i dosjee.

    Tokom pretresa Univerziteta u Tuzli pripadnici MUP-a TK nisu pronašli nijedan dokaz da je Mehmedagić ikada bio student u ovoj ustanovi. On je ovu diplomu, koju je predao Komisiji za nadzor nad radom OSA-e, proglasio tajnom, prenosi Avaz.

    Tužilaštvo ima dokaze da je Mehmedagić stekao krivotvorenu diplomu visoke stručne spreme, zahvaljujući kojoj je imenovan na dužnost generalnog direktora OSA-e, iako njegova stvarna stručna sprema – VŠS Pravnog fakulteta u Sarajevu nije bila dovoljna za imenovanje.

    Istragom je utvrđeno da je Prcić, uz pomoć saradnika, istrgnuo originalnu stranicu iz registra ovog fakulteta te da je naknadno ubačeno i dopisano ime Osmana Mehmedagića. Umjesto studenta Damira Mujakića, osvanuo je direktor Osmica.

    Grafolog koji je utvrdio nelogičnosti je stalni sudski vještak Ismet Katana.

    Ali, kako istraga ide dalje, tako na vidjelo izlaze novi nevjerovatni detalji.

    Avaz saznaje da istražitelji i policija nisu nikada pronašli matične knjige, ni dosje, ni diplomu koja se odnosi na direktora OSA-e. Šlag na tortu je da je policija pronašla indeks na kojem se kao student “vodio” Mehmedagić, ali ovaj je dokument izdat na drugo ime.

  • Plenković: Podržavamo proces proširenja EU na susjede

    Plenković: Podržavamo proces proširenja EU na susjede

    Hrvatska podržava proces proširenja EU-a na susjedne zemlje, rekao je danas premijer Hrvatske Andrej Plenković u Sloveniji i upozorio da se bez jasne poruke jugoistoku Evrope o evropskoj perspektivi otvara prostor za druge globalne sile na tom prostoru.

    “Pozicija Hrvatske vrlo je jasna. Mi podržavamo evropsku perspektivu, proces proširenja EU-a na nama susjedne zemlje. Smatramo da je to izrazito važno i da tu poruku trebamo snažno poslati i danas”, rekao je Plenković novinarima uoči neformalne radne večere s kolegama iz EU.

    Dodao je da će deklaracija sadržavati termine poput evropska perspektiva i proces proširenja, ali kaže da “nije realno očekivati” da će se u njoj navesti i vremenski okvir ulaska tih zemalja u EU.

    Naime, slovenačko predsjedavanje Savjetom EU-a predložilo je da se u deklaraciji navede da EU treba biti spremna za primanje svih zemalja zapadnog Balkana najkasnije do 2030, podsjeća Hina.

    Tome se u prvom redu protive zemlje zapadne Europe, ali je dobro da se pokreće pitanje o vremenskom okviru, kaže Plenković.

    Uz podršku na njihovom putu prema članstvu u EU, Plenković ističe da je pred tim zemljama još puno posla.

    “Nije ovo skup zemalja gdje je sve fenomenalno pa da ide kao da je ulje u ‘mašini’ i da se ništa ne čuje, to nije baš tako. Treba tu puno još raditi, a mi ćemo se truditi da to bude što brže i što bolje”, istakao je Plenković koji je učestvovao i na sastanku Evropske narodne stranke.

    On je ocijenio da je dobro što je došlo do deeskalacije situacije između Beograda i Prištine i najavio da će se sutra kratko vidjeti i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Poručio je da “nije primjereno niti normalno” da se blokira početak pregovora Sjevernoj Makedoniji, naročito pošto je riješila spor o imenu s Grčkom i postala članica NATO.

    Komentarišući stanje u BiH, ponovio je poziciju Hrvatske da legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda treba da se reflektuje i kroz pravičan izborni zakon u najvišim predstavničkim tijelima BiH, odnosno kroz Predsjedništvo.

  • Demonstranti u Ljubljani ne odustaju od sukoba s policijom, suzavci se šire gradom

    Demonstranti u Ljubljani ne odustaju od sukoba s policijom, suzavci se šire gradom

    Iako se činilo da je policija uz pomoć vodenih topova i suzavaca uspjela razbiti antivladine proteste u Ljubljani, kako noć odmiče sukobi se se na ulicama glavnog grada Slovenije pojačavaju.

    Portal 24ur javlja kako se struktura učesnika demonstracija dramatično promijenila. Sada su na ulicama većinom mlađi muškarci u tamnoj odjeći, sa maskama i kapuljačama koji su vidno raspoloženi za nerede.

    “Neki nose granitne kocke u rukama”, javljaju slovenački mediji.

    Grupe demonstranata i dalje su razbacane po centru grada, a miris suzavca širi se i iz pravca Kongresnog i Prešernovog trga, a turisti pitaju domaće šta se dešava večeras u Ljubljani.
    Demonstranti su naglasili da je ovo protest protiv uslova PCT (vakcinisanih, prebolio, testiran) i protiv vlade koju vodi Janez Janša.

    Večeras je suzavac bačen i u prostorije N1 televizije u Ljubljani, a demonstranti su razbili staklo na ulaznim vratima pri pokušaju da uđu u redakciju ovog medija zbog čega je nakratko prekinut program uživo.
    Inače, u svjetlu najave novog masovnog protesta protiv vladinih mjera u Ljubljani, prije samita EU – Zapadni Balkan, koji počinje sutra, Vlada Slovenije je prvi put u historiji nezavisnosti aktivirala član 9. Zakona o policijskim dužnostima i ovlastima.

    To znači da će policijski službenici upozoriti ljude koji izađu na proteste, a u slučaju nepoštivanja uputa mogu djelovati silom. To znači sve isto kao ranije, samo što u ovom slučaju nije potrebno prethodno nasilje za poduzimanje policijskih radnji.

  • Ovo je šest prioriteta budućeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja

    Budućio američki ambasador u BiH Michael J. Murphy započeo je saslušanje pred Komitetom za vanjske poslove Senata SAD-a te je istakao ključne ciljeve u svom narednom diplomatskom zadatku.

    On je pred Komitetom kazao da je pred njim šest ključnih tačaka:

    Pomoći BiH u stvaranju kandidatskog statusa za članstvo u EU
    Raditi na reformama vladavine prava, posebnu u borbi protiv korupcije
    Raditi na rastu trgovine sa SAD-om
    Suprotstaviti se težnjama Kine i Rusije koje “potkopavaju” BiH
    Raditi na pomirenju među stanovništvom
    Raditi na tome da BiH bude sigurna zemlja za Amerikance koji tamo žive i rade
    Murphy je na početku obraćanja obećao implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma i osiguranje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

    Naglasio je da Amerika mora biti više i izraženije prisutna na Balkanu, a posebno u BiH te najavio veliku podršku SAD-a na euroatlantskom putu BiH.

    Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden je početkom jula izabrao Murphyja kao osobu koja će predstavljati politiku SAD-a u Bosni i Hercegovini. Nakon prijedloga Bijela kuća je uputila prijedlog imenovanja u Senat SAD-a, koji bi trebao potvrditi ovaj prijedlog.

    Murphy ima 29-godišnje iskustvo, a trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State Departmenta.

    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine, gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u Američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Funkciju ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini obavlja Eric Nelson, koji je na ovu poziciju imenovan 2019. godine u eri vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

  • Brnabić i Trivić u prvim redovima podrške srpskoj kulturi

    Brnabić i Trivić u prvim redovima podrške srpskoj kulturi

    Kako je očuvanje jedinstva srpskog naroda jedna od stavki na kojoj Vlada naše zemlje predano radi, premijerku Anu Brnabić često možemo videti na kulturnim dešavanjima širom regiona.

    Ovoga puta, ona se obrela u Mostaru, na manifestaciji Šantićeve večeri poezije, a sa njom u društvu je bila i ministarka prosvete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.

    Nakon zvaničnih govora, dve državnice užiavale su u vanvremenskim stihovima jednog od najvećih srpskih pesnika. Pored važnih poruka koje je poslala, Trivić je pažnju prisutnih privukla i svojim besprekornim stilom koji ju karakteriše u svakoj prilici.

  • Ko će naslijediti krunu Angele Merkel i postati “kralj Evrope”?

    Ko će naslijediti krunu Angele Merkel i postati “kralj Evrope”?

    Angela Merkel je dominirala Evropom – bila je de fakto lider u kriznim vremenima. Već 16 godina Angela Merkel koristi svoj oprezni, smireni pragmatizam kako bi usmjerila kontinent kroz uspon krajnje desnice, odgovor na dolazak migranata i Bregzit.

    Dok se era Angele Merkel bližila kraju, drugi evropski lideri se ističu i mogu da preuzmu kormilo.

    Među glavnim kandidatima da naslijede “kraljicu Evrope” nalaze se Mario Dragi, Olaf Šolc i Emanuel Makron.

    Mario Dragi
    Jedno od najpronicljivijih odobrenja rukovodstva Marija Dragija stiglo je od španskog premijera Pedra Sančeza tokom posjete Rimu u junu.

    Opisujući bivšeg šefa Evropske centralne banke kao “maestra”, Sančez je rekao da “kada god Dragi govori pred Evropskim savjetom, svi ćutimo i slušamo”.

    “To nije nešto što se često dešava”, rekao je Sančez.

    Takođe je impresionirao biračko tijelo, i postao najcjenjeniji lider u Italiji. Daleko je to od onoga na šta je stanovništvo naviklo.

    Dragi, imenovan za italijanskog premijera u februaru, imao je sličan uticaj na gomilu frakcijskih političkih partija koje čine njegovu široku koaliciju, a svaka od njih se složila oko niza trnovitih pitanja, uključujući uvođenje kovid pasoša.

    Njegova vlada je spasila program vakcinacije u zemlji, oživjela ekonomiju i usvojila izvodljive mjere za suzbijanje infekcije virusom korona.

    Povrh toga, Dragi je uspio da progura osporavanu reformu pravosudnog sistema, što je bio zahtjev Italiji kako bi obezbijedila lavovski dio fonda Evropske unije za oporavak od pandemije.

    “Stvari moraju da se urade zato što moraju, a ne kako bi imale trenutni rezultat, čak i ako su nepopularne”, rekao je Dragi ranije u septembru.

    Pragmatičan, smiren, odlučan, ne plaši se da kaže ono što jeste. Dragi je poštovan u inostranstvu, isto kao i kod kuće, a za one bliske njemu, on je najpouzdanija osoba da popuni Merkeline cipele kao “de fakto lider Evrope”.

    “Imamo najugledniju ličnost, to je Dragi”, rekao je Đankarlo Đorđeti, italijanski ministar ekonomije.

    Olaf Šolc
    Evropska politika nije imala gotovo nikakvu ulogu u njemačkoj izbornooj kampanji. To vjerovatno ima puno veze sa činjenicom da, uprkos razlikama u politikama između partija koje se bore za poziciju u post-Merkelinoj vladi, svaka velika partija u Evropi je manje ili više na istoj stranici: Njemačkoj je potrebna EU više nego što je EU potrebna Njemačka.

    Ukoliko Olaf Šolc uspješno sastavi koalicionu vladu i postane kancelar, neće se puno šta promijeniti.

    Njegova uloga kao ministra finansija za vreme Merkelove – odgovornog za dalji rast ekonomije – i njegov centralni doprinos u uspostavljanju EU fonda za oporavak od virusa korona u iznosu od 750 milijardi evra, pojačao je njegovu posveć́enost bloku, kao i njegovu težnju kao strateškog, iako ne uzbudljivog donosioca odluka.

    Fond je nazvao “jasnim znakom evropske solidarnosti i snage”, u isto vrijeme kada je domaćoj publici poslao poruku da je snažan oporavak u Evropi ključni preduslov za osiguranje njemačkog ekonomskog prosperiteta.

    Šolc će biti pod pritiskom da preuzme vodeću ulogu u pitanjima kao što je kreiranje izbjegličke politike zasnovane na solidarnosti – nešto što Merkelova nije uspjela da postigne. Jedan od izazova za njega biće i pokretanja reforme životne sredine i njenog povezivanja sa ekonomskim rastom. On je više pragmatičar nego vizionar, ali to ć́e više uvjeriti njegove buduće kolege, nego što će ih odbiti, prenosi Guardian.

    Emanuel Makron
    Makron je svoju viziju Evrope iznosio od izbora, ponavljajuć́i više puta od svog velikog govora na Sorboni 2017. godine da EU mora da se pozabavi svojim propustima: prema njegovim riječima, “preslab, prespor, previše neefikasan”.

    Njegovi prijedlozi – integrisana EU odbrana, reforma evrozone, zajednička politika azila, digitalni porez – doživjeli su mali napredak, djelimično ometeni paralizovanom njemačkom koalicijom i opreznim, konsenzualnim instinktom Merkel.

    Međutim, nekoliko posmatrača vjeruju da će odlazak kancelarke otvoriti put ambicioznom, nestrpljivom i ponekad arogantnom predsjedniku Francuske da stane pravo na njeno mjesto: nijedan lider, kaže već́ina, neć́e parirati uticaju Merkel na njenom vrhuncu.

    Uslijed ovomjesečne krize sa SAD-om, Australijom i Velikom Britanijom oko bezbjednosnog sporazuma Aukus, koji je Francusku koštao višemilionskog ugovora o podmornici, on je još jednom pozvao na već́u evropsku autonomiju kako se Kina diže, a SAD preusmjeravaju na Aziju.

    Nakon haotičnog povlačenja zapadnih trupa iz Avganistana i debakla Aukusa, više lidera EU sada bi moglo biti spremno da se složi da EU mora manje da zavisi od Vašingtona – ali malo ko želi da rizikuje nanošenje štete transatlantskim odnosima, a vojska EU je još daleko.

    Koliko ć́e Makron uspjeti da unaprijedi svoju agendu, u velikoj mjeri ć́e zavisiti od uspjeha šestomjesečnog predsjedavanja Francuske EU, koje počinje u januaru, i, naravno, od toga da li će Makron uspjeti da obezbijedi reizbor na predsjedničkim izborima u aprilu sljedeć́e godine, prenosi Telegraf.

  • Raste cijena struje za privredu u FBiH

    Raste cijena struje za privredu u FBiH

    Električna energija u Federaciji BiH za domaćinstva neće poskupjeti, dok će doći do njenog skoka za privredu, zaključeno je na sastank s predstavnicima “Elektroprivrede BiH” i Udruženja poslodavaca FBiH, a kojem je prisutvovao i Nermin Džindić, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH.

    Džindić je nakon sastanka kazao da je razgovarano o povećanju cijene električne energije za privredne subjekte u ovom entitetu, te da je dogovoreno da će “Elektroprivreda BiH” do ponedjeljka pripremiti informaciju, a da će onda razgovarati o tome kako iznaći najbolji model, te da će voditi računa o tome da je cijena električne energije u regionu povećana i da će donositi odluku imajući u vidu situaciju u kojoj je “Elektroprivreda BiH”.

    “Imali smo određena neslaganja, ali se nadam da ćemo u ovih nekoliko dana sve izanalizirati i onda javno reći koji su stvarni razlozi za povećanje cijene električne energije za privredu”, kazao je Džindić i dodao da je na sastanku spominjana i taksa za ugljen-dioksid, te da je zaključeno da BiH još ne izdvaja ukupan iznos te takse i da je ona znatno manja u odnosu na one u EU.

    Džindić je rekao da su i iz “Elektroprivrede HZHB” tražili povećanje cijene električne energije, te da će i oni biti na sastanku koji je planiran za ponedjeljak.

    Admir Andelija, direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je da se mora voditi računa i o tome da je znanto porasla cijena eleketrične energije na svjetskom tržištu, te da je politika ovog preduzeća dosad bila da prati cijene na svjetskim berzama.

    “U prethodnim godinama na svjetskom tržištu nije mnogo rasla cijena, ali u ovoj godini bilježimo ogroman skok”, rekao je Andelija te dodao da zna da je to prevelika cijena za privredu u FBiH i da će do ponedjeljka iznaći mogućnost za kompromis.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da poslodavci uzimaju u obzir sve probleme koje ima “Elektroprivreda” te da su neke kompanije nažalost već potpisale ugovore o povećanju električne energije za 100 i 120 posto, jer je tu bilo “zavrtnja ruku”.

    “Sjest ćemo i napraviti dogovor, povećanje mora biti u obimu koji je prihvatljiv”, kaže Smailbegović, te je dodao da bi problem bio veliki jer bi i cijene proizvoda odmah bile veće.

  • Džaferović u Ljubljani: Ne želim uljepšavati, trenutno stanje u BiH je opasno

    Džaferović u Ljubljani: Ne želim uljepšavati, trenutno stanje u BiH je opasno

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović bio je jedan od govornika na danas održanom Samitu Evropske narodne partije o Zapadnom Balkanu (EPP Western Balkan Summit), koji je održan u Ljubljani.

    Džaferović je, između ostalog, u svom govoru prisutne zvaničnike upoznao sa trenutnom situacijom u našoj zemlji.

    “Ne želim uljepšavati stvari: trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno i zabrinjavajuće. Državne institucije već nekoliko mjeseci ne funkcioniraju, jer zvaničnici iz entiteta Republika Srpska odbijaju dolaziti na sjednice. Oni tvrde da je razlog tome Inzkov zakon, ali to nije istina”, kazao je Džaferović.

    Pojasnio je da Inzkov zakon nije razlog trenutnih blokada u Bosni i Hercegovini nego je samo povod i izgovor.

    “Političari iz RS-a provodili su blokade i mjesecima prije Inzkovog zakona. Provode ih već godinama, iznalazeći razne povode i izgovore. Jučer su to bile odluke Ustavnog suda koje im nisu po volji; danas Inzkov zakon ili izbor novog visokog predstavnika; sutra nešto drugo. A pravi razlog i cilj je uvijek isti: blokirati rad države, stvarati predstavu da je ona nemoguća i tražiti njeno rasformiranje, u skladu sa secesionističkom agendom, kojoj nije do mira i napretka, već do nekih ciljeva iz prošlih stoljeća”, pojasnio je Džaferović.

    Naglasio je da bilo koja država, čiji najviši zvaničnici ne bi dolazili na sjednice, ne bi mogla funkcionisati.

    “Tu nije kriva država, već ti zvaničnici. Jedina razlika između evropskih država i Bosne i Hercegovine jeste što mi nemamo domaći mehanizam za sankcionisanje takvih blokada”, naglašava Džaferović.

    Zaključio je da izgradnja funkcionalne države predstavlja najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu.

    “Zato je od vrlo važno da što snažnije nastavimo i da u što skorijoj budućnosti završimo proces pune integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Radi mirnijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Radi mirnije i prosperitetnije Evropske unije”, zaključio je Džaferović u svom obraćanju.

  • Vučić: Nisam sretan onim što sam čuo o BiH, ne možemo računati na apsolutno mirno okruženje

    Vučić: Nisam sretan onim što sam čuo o BiH, ne možemo računati na apsolutno mirno okruženje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas da je zabrinut trenutnom situacijom u BiH nakon što je danas čuo, kako ih je nazvao, predstavnike Hrvata, Srba i Bošnjaka na samitu Evropske narodne stranke (EPP) u Ljubljani.

    “Na mene je posebno ostavilo utisak ono što sam čuo o BiH. Neću dalje komentarisati, osim što nisam naročito sretan niti mi je unijelo nadu da ćemo moći da računamo sa sigurnošću na apsolutno bezbjedno i mirno okruženje… Da tako definišem u blagoj formi”, rekao je Vučić.

    Lider Srbija smatra da su razlike između predstavnika tri naroda toliko velike da ih nikada prije nije primjetio u toj ravni.

    “Ono što su govorili predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba, te razlike nikada nisu bile izraženije, a dugo sam u politici”, kazao je.

    Uz Vučića današnjem sastanku prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik PDP-a Branislav Borenović i Ilija Cvitanović (HDZ 1990). Sastanku je prisustvovao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.