VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kurti ne priznaje odluku suda o vraćanju imovine Visokim Dečanima

    Kurti ne priznaje odluku suda o vraćanju imovine Visokim Dečanima

    Predsjednik privremene vlade u Prištini Aljbin Kurti rekao je da ne priznaje odluku suda o vraćanju imovine Manastiru Visoki Dečani.

    Komentarišući stav Kvinte da se mora sprovesti odluka Ustavnog suda samorpoglašenog Kosova o povratu 24 hektara zemljišta u vlasništvo Manastira Visoki Dečani iz 2015. godine, Kurti je naveo da to pitanje do sada nije rješavao nijedan relevantan sud i da zbog toga neće i ne treba da donosi odluke bez prethodnih odluka relevantnih zakonskih institucija.

    On je naveo da je Manastir Visoki Dečani “dio bogatog kulturnog mozaika Kosova”, te da će se “potruditi da se sačuvaju legitimna prava bratstva manastira”.

  • Misija OEBS u BiH osudila najavu o formiranju VSTS Republike Srpske

    Misija OEBS u BiH osudila najavu o formiranju VSTS Republike Srpske

    Misija OEBS u Bosni i Hercegovini osudila je “najavu političkih stranaka iz Republike Srpske o osnivanju entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, i razvlašćivanju tog tijela na državnom nivou”.

    “Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini potvrđuje svoju podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu, njegovim vrijednostima i vladavini prava. VSTS BiH doprinosi jačanju nezavisnosti pravosuđa, unapređuje pravnu usklađenost i smanjuje pravnu fragmentiranost”, objavljeno je na Twittwer nalogu OEBS-a u BiH.

    Takođe je upućena osuda namjera političara iz RS.

    “Povlačenje iz VSTS-a BiH protivno je slovu i duhu Dejtonskog sporazuma i narušiće procesuiranje ozbiljnih zločina, jer će se time stvoriti paralelne pravosudne strukture – čime će se povećati prostor za nekažnjivost za počinjenje krivičnih djela”, navodi se u reakciji OSCE-a u BiH.

  • Marković: Najpoštenije bi bilo da se održe vanredni parlamentarni izbori

    Marković: Najpoštenije bi bilo da se održe vanredni parlamentarni izbori

    Izborna volja građana Crne Gore je zloupotrijebljena, izjavio je generalni direktor Radio-televizije Nikšić Nikola Marković.

    Marković je istakao da je “teško da manjinska vlada može da donese stabilnost.

    “Najpoštenije bi bilo da se održe vanredni parlamentarni izbori”, poručio je Marković.

    Marković je naglasio da “manjinska vlada zavisi od političke volje nekog drugog”.

    “Vjerujem da već sada dolazimo do nivoa političkih taktika i strategija kako iz ovog događaja izvući što više benefita. Dritanu Abazoviću je ovo bio težak potez. Vjerujem da će URA prvo ponuditi pregovore dosadašnjoj parlamentarnoj većini. Koliko je to realno znaćemo u ponedjeljak”, rekao je Marković.

    Podsjetimo, Skupština Crne Gore izglasala je nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića.

  • Vučić: Nijedan razgovor o Kosmetu sa onim koji su ga priznali nije lak

    Vučić: Nijedan razgovor o Kosmetu sa onim koji su ga priznali nije lak

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su poruke koje su u Beogradu poslali specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak i specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, a tiču se pitanja Kosova i Metohije, očekivane i da tu nema velikih iznenađenja.

    “Za nas nijedan razgovor o pitanju Kosova i Metohije sa onima koji su priznali nezavisnost Kosova i to ističu nije lak. Velike su to sile. Jasno je čemu teže Amerika i Evropa, ne tako otvoreno, jer ima pet zemalja koje nisu priznale Kosovo, ali je jasno čemu teži najveći deo zemalja EU”, izjavio je jutros Vučić.

    On je dodao da takvi razgovori nisu laki, ali dobro je kad su otvoreni i iskreni i kada Beograd može da iznosi svoje stavove i poglede i mišljenja.

    “To je uvek korisno”, rekao je Tanjugu Vučić, koji je otputovao u Kinu dok su Lajčak i Eskobar još boravili u Srbiji.

    Odgovarajući na pitanje da li je spominjan datum kada bi mogao da se nastavi dijalog u Briselu, Vučić je rekao da je vidio ono što je pominjao glavni pregovarač Prištine Besnik Bisljimi, kao i da bi Lajčak želio rezultate, a da su pitanja energetike i nestalih osoba nešto o čemu bi mogao da se pošalje dobar signal.

    “Mi smo uvek spremni za dijalog i da idemo u Brisel, a to da li jesu ili nisu izbori, nije važno. Država uvek mora da bude iznad partijskih interesa. Pitali su me da li imam kao agendu mitinge pred izbore. Ako ih bude, bude, ali mnogo je važnije ono što uradite za svoju zemlju”, poručio je Vučić.

  • Čović: Ključno što Dodik poštuje dogovore

    Čović: Ključno što Dodik poštuje dogovore

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je svjesno izgrađen spin o tome da ima bliskije odnose sa Banjalukom nego sa Sarajevom, ali da je ključno to što kad se sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom o nečemu dogovori, on to ispoštuje.

    Navodeći da je do sada imao 10 puta više sastanaka sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem nego sa Dodikom, Čović je rekao da kolege iz Sarajeva često govore kako žele pomoći Hrvatima, ali se ni potpisani sporazumi sa bošnjačkom stranom ne mogu provesti.

    “E to je ta razlika, što se nama iz političkog Sarajeva nastoji nametnuti uloga poslušnika. U suprotnom, optužuju vas da niste patriotski nastrojeni i da niste nekakva probosanska opcija, što god to značilo”, istarekao je Čović za “Večernji list”, izdanje za BiH.

    Čović, koji je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora /HNS/ BiH, ponovio je stav da trentutno ne postoje preduslovi za organizovanje opštih izbora u BiH ove godine i najavio donošenje u narednim danima odluka koje će zaštititi hrvatski narod, BiH i spriječiti bilo kakvu novu majorizaciju.

    On je podsjetio da će u ponedjeljak biti održane sjednice predsjedništava HDZ-a i HNS-a, a da je vanredni sabor HNS-a zakazan za 19. februar, dodajući da će tom prilikom biti razgovarano o dosadašnjim pregovorima o izbornoj reformi u BiH.

    Kada je riječ o pregovorima o izbornoj reformi, Čović je istakao da nisu potrebna ad hok rješenja za izbore u oktobru, već rješenja koje će se primjenjivati na više izbornih ciklusa.

    On je naveo da pitanje izborne reforme nije pitanje njegove eventualne kandidature za člana Predsjedništva BiH, već potrebe da se na osnovu Ustava BiH Hrvatima obezbijedi ravnopravnost sa druga dva naroda.

    “Hrvatski narod moraće izabrati svojih 17 delegata u Klubu Hvata u Domu naroda i svog člana Predsjedništva BiH. To nisu teme za razgovor i tu nema trgovanja”, poručio je Čović.

    Osvrćući se na reagovanja na njegov govor u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Čović je rekao da je kriza u BiH velika i ako se hitno ne zaustavi, može dodatno eskalirati.

    “Zato sam i sa govornice Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci pozvao srpske predstavnike da se vrate u institucije BiH, jer nema boljeg načina da riješimo svoje probleme i odnose od djelovanja kroz institucije”, zaključio je Čović.

  • Slovenci, Turci i Mađari u decembru najviše posjećivali Banjaluku

    Slovenci, Turci i Mađari u decembru najviše posjećivali Banjaluku

    Banjaluku je u decembru prošle godine zabilježio više od 9.500 noćenja, od čega je najviše stranih turista bilo iz Slovenije, a iznenađujući podaci su da je grad na Vrbasu ovog mjeseca posjetio i veliki broj turista iz Turske i Mađarske.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne” iz Turističke organizacije Banjaluka, te su istakli da je realan broj noćenja vjerovatno još veći.

    Branka Branković, stručna saradnica za odnose s javnošću TOBL, istakla je da se može pretpostaviti da je broj noćenja bio još veći, s obzirom na to da je Banjaluku za dvije novogodišnje noći posjetilo više od 70.000 ljudi.

    Dodala je da su popunjeni smještajni kapaciteti za vrijeme novogodišnjih praznika pokazatelj da je broj noćenja veći od registrovanog.

    “Samo od 28. do 31. decembra prošle godine, prema podacima Bookinga, sve je bilo rezervisano i popunjeno, a turisti su tražili i dodatni ležaj”, kazala je Brankovićeva.

    Dodala je da je veliki broj turista ove godine, kao i prethodnih, bio iz Slovenije, te da je čak u jednom danu grad posjetilo oko 200 turista.

    “Veliki broj posjetilaca i ove godine je bio iz zemalja Evropske unije, a grad na Vrbasu su posjetili i turisti iz Srbije i Hrvatske”, kazala je Brankovićeva.

    U odnosu na prošlu godinu, kako kaže, iznenadio je i veliki broj posjetilaca iz Turske i Mađarske.

    Podsjeća da je grad prošle godine od boravišne takse ostvario prihod od preko 200.000 KM, što je znak oporavljanja turizma od pandemije izazvane virusom korona.

    S tim u vezi ipak nije nadmašena rekordna 2019. godina, kada je ostvaren prihod od 300.000 KM, ali, kako kaže Brankovićeva, ostvarili su bar 70 odstvo svog cilja.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, u periodu od 30. decembra prošle godine do 6. januara ove godine Banjaluka je zaradila 53.949.281 KM, što je za gotovo 2,5 miliona više u odnosu na godinu prije.

    “Promet za period od 30. decembra 2020. godine do 6. januara 2021. godine iznosio je 51.546.616 KM”, naveli su iz Poreske uprave.

  • HDZ o Milanoviću: Besramni, vrhovni lažljivac i Titov gardist

    HDZ o Milanoviću: Besramni, vrhovni lažljivac i Titov gardist

    Iz HDZ-a Hrvatske očigledno su posljednjih dana odlučili “skinuti rukavice” kada je u pitanju politička borba sa predsjednikom ove zemlje Zoranom Milanovićem.

    Oni su u seriji objava na Facebooku reagirali na posljednje Millanovićeve istupe, a jedna od njih je i jučerašnja tvrdnja hrvatskog predsjednika da “niko njegov nije bio u Partiji ‘89. i ‘90. godine”.

    “Propustio je pritom pohvaliti se da je dok je služio u Titovoj gardi u Beogradu na vlastiti zahtjev ušao u Partiju”, kažu iz HDZ-a.

    Objavili su i fotografiju Milanovićeve Odluke o pristupanju Savezu komunista Jugoslavije iz 1985. godine.
    “Poverene zadatke izvršava bez pogovora i savesno. Njegova želja, a ujedno i želja svih nas da drug Milanović Zoran bude primljen u SKJ jednoglasno je podržana“ – piše, između ostalog , u Odluci o prijemu u SKJ koju je objavio HDZ.

    Dodali su da je “Milanović besramni, vrhovni lažljivac” i da je očito ” da su Titova garda i Partija ostale duboko u njemu”.

    “Bio je u Titovoj gardi i Partiji, pa u državnoj administraciji za vrijeme dr. Franje Tuđmana, pa u SDP-u s kojim se borio za Željka Komšića i navijao da drugi narod Hrvatima bira političke predstavnike u BiH. Možda još završi u MOST-u, među svojim mališanima”, stoji u objavi HDZ-a na Facebooku.

  • Američki dokumenti: SAD htjele u BiH da pošalju Olbrajtovu umjesto Holbruka

    Administracija i Stejt department su razmišljali da specijalni izaslanik američkog predsjednika Bila Klintona za BiH bude Medlin Olbrajt, ambasadorka SAD u UN za vrijeme rata u BiH i prve Klintonove administracije i velika pobornica bošnjačkih interesa tokom rata.

    Naime, u pismima koje je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara razmijenio s Varenom Kristoferom, američkim državnim sekretarom, a koji su početkom februara deklasifikovani i objavljeni na stranici Stejt departmenta, Talbot opisuje događaj u kojem su Sendi Berger, tadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući, i on raspravljali o mogućim kandidatima i da su se na kraju usaglasili o dva prijedloga Kristoferu – Olbrajtovoj i Ričardu Holbruku, koji je, kao što znamo, odabran da preuzme ovu dužnost i koji je na kraju doveo do Dejtonskog sporazuma.

    Iako to Talbot eksplicitno ne pominje, indirektno je jasno da je Berger bio bliži da tu poziciju preuzme Holbruk. Talbot je u memorandumu od 28. januara 1994. godine kod Kristofera direktno lobirao da Olbrajtova preuzme tu poziciju, a kao jedan od argumenata je da bi ona zagovarala “čvrstu” vojnu opciju protiv Srba.

    Iz memoranduma je očigledno da je i on sam zagovarao čvrstu vojnu opciju, koju je argumentovao time da će, ako se Srbima dozvoli “velika Srbija”, to ohrabriti Hrvate, Mađare i na kraju i Rusiju da pođu istim putem.

    “Smatram da bi SAD trebalo da idu brzo i čvrsto prema direktnijem i aktivnijem angažmanu u pregovorima o održivom sporazumu. Na diplomatskom kanalu to znači tri stvari: uključiti se direktno i onda jasno identifikovati šta je to što smatramo da je najbolji sporazum za Muslimane, a da istovremeno u političkom smislu zadržimo Ruse. Na vojnom kanalu, to znači biti spreman krenuti u vazdušne udare kako bismo podržali implementaciju, a nakon toga i na kopneno prisustvo da bismo sporazum implementirali”, napisao je Talbot u istom memorandumu u kojem je govorio o Olbrajtovoj.

    Indirektno, u ovom memorandumu se može iščitati Talbotovo priznanje da je bio radikalniji u prijedlozima od Kristofera, što on i priznaje i direktno se izvinjava Kristoferu što ga je kod Klintona doveo u neugodnu poziciju.

    “Sjećate se kako me je predsjednik zvao nekoliko noći zaredom da me pita o mojim pogledima, a ono što sam mu ja rekao – iako nije bilo ni naročito fokusirano ni naročito korisno za njega – u suštini je bilo prilično agresivno. Sjećam se da sam u odgovoru na njegovu zabrinutost šta ako NATO ne bude mogao da se izbori sa situacijom na terenu odgovorio da, ako to NATO ne može, onda ne treba ni da postoji. Dobro se sjećam kako ste se zabezeknuli. Sad kad se sjetim, i sam se zabezeknem”, napisao je Talbot.

    Nakon tog incidenta je, kako stoji u sljedećem pasusu, “odlučio da zatvori gubicu”, jer, kako navodi, nije želio da ičim pokaže neslaganje sa svojom Vladom, predsjednikom i državnim sekretarom.

    Inače, ova kolebljivost Klintona i rezervisanost Kristofera da SAD uđu vojno u BiH dobro se uklapaju u druge dokumente koje smo ranije objavljivali, a koji pokazuju da je Klinton u internim razgovorima bio protiv američkog angažovanja u BiH.

    Nakon duže elaboracije o srpskoj “ekspanzionističkoj politici”, Talbot je Kristoferu predložio tri opcije djelovanja. Prva opcija predviđa potpuni poraz Srba i vraćanje BiH kao jedinstvene i multietničke države, ali u nastavku konstatuje da je za to “već prekasno”.

    Druga opcija predviđa prepuštanje problema Evropi i potpuno povlačenje, za koje ističe da je neprihvatljivo. Treća predviđa “ograničeno djelovanje protiv srpske ekspanzije”.

    “Ova opcija, u principu, znači da Srbima kažemo: ‘OK, izvukli ste se sa zločinom u BiH, ali nećemo vam dozvoliti da učinite isto u Hrvatskoj, Vojvodini i na Kosovu.’ Koliko ja vidim, ovo je manje-više naša trenutna pozicija”, piše Talbot.

    Na kraju memoranduma Talbot se osvrnuo na rusku poziciju i izrazio bojazan da bi ih američki prijedlog “doveo u direktnar sudar s Rusijom”.

    “Mislim da bismo se s tim nekako mogli izboriti ako uspijemo ubijediti Ruse da je nešto poput evropskog pristupa jedini način da se izbjegne veliko i dugotrajno krvoproliće u regionu”, naveo je on i dodao da bi saradnja s Rusima podrazumijevala da se oni fokusiraju na Beograd, a Amerika na Muslimane.

  • U ovoj godini brojni projekti planirani u naselju Borik

    U ovoj godini brojni projekti planirani u naselju Borik

    U mjesnim zajednicama Borik 1 i Borik 2 iz gradskog budžeta ove godine planirana su značajna sredstva.
    Ove mjesne zajednice će u budućnosti moći da se pohvale sa najvećim gradskim parkom sa vještačkim jezerom, za šta će iz budžeta Grada, za prvu fazu, biti izdvojeno oko 580.000 KM.

    Dodijeljeno je 15.000 KM za sanaciju učionice osnovne škole „Branko Ćopić“.

    U saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci, gradiće se vrtić u Kampusu za čiju izgradnju će biti utrošeno preko miliom i po KM.

    Takođe, za izgradnju Srpsko – ruskog hrama, Grad ove godine izdvaja oko 20.000 KM.

    U mjesnim zajednicama Borik 1 i Borik 2 nedavno je izgrađena i pješačka platforma na Bulevaru vojvode Živojina Mišića, a popločan je i dio javne površine uz Ulici Save Kovačevića.

  • Mazalica: Ključno vraćanje nadležnosti u vezi imenovanja sudija i tužilaca u RS

    Mazalica: Ključno vraćanje nadležnosti u vezi imenovanja sudija i tužilaca u RS

    Ključno je da se vraća nadležnost u vezi imenovanja sudija i tužilaca u Republici Srpskoj, izjavio je Srđan Mazalica gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.
    Mazalica je istakao da “ovaj zakon ide korak naprijed kad je u pitanju stručni dio kojim se obezbjeđuje samostalnost”.

    – Ovaj zakon je uvažio preporuke Venecijanske komisije i mislim da će dati bolji rad sudija i tužilaca – rekao je Mazalica.

    Mazalica je naglasio da će VSTS činiti 11 članova.

    – Mi ne želimo da nas se optuži da se ovaj zakon donosi zbog bilo čega drugog osim zbog vraćanja nadležnosti. Kad se donese ovaj zakon svi sudije i tužioci ostaju sudije i tužioci. Imenovanje novih sudija i tužioca uređujemo ovim zakonom – poručio je Mazalica.

    Podsjetimo, poslanici stranaka vladajuće koalicije predsjedniku Narodne skupštine Nedeljku Čubriloviću dostavili su Nacrt zakona o formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske.