Autor: INFO

  • Banjalučanin uhapšen zbog proganjanja

    Banjalučanin uhapšen zbog proganjanja

    Banjalučka policija juče je uhapsila S.D. iz Banjaluke, za kojim je raspisana Centralna potjernica po naredbi Osnovnog suda u Gradišci zbog počinjenog krivičnog djela proganjanje.

    Kako se navodi u saopštenju Policijske uprave Banjaluka S.D. je predat u Okružni Centar sudske policije Banjaluka.

  • Unuka Benita Musolinija ponovo ušla u gradsku skupštinu

    Unuka Benita Musolinija ponovo ušla u gradsku skupštinu

    Rakel Musolini, unuka nekadašnjeg italijanskog diktatora Benita Musolinija, dobila je najviše glasova na nedavno održanim lokalnim izborima za gradsku skupštinu Rima ispred stranke Braća Italije.

    Rakel Musolini dobila je više od 8.200 glasova, dok je na izborima 2016. godine, kada je prvi put ušla u gradsku skupštinu, osvojila 857 glasova.

    Ona je istakla da je u Rimu uspjela zbog svog napornog rada, a ne prezimena.

    “Naučila sam da živim sa prezimenom od djetinjstva. U školi su neprestano pokazivali na mene. Imam mnogo prijatelja u redovima lijevo orijentisanih stranaka i sigurna sam da je veliki broj njih glasao za mene”, rekla je ona za list “La Republika.

    Ona je dobila ime po prvoj Musolinijevoj supruzi i kćerka je pokojnog džez muzičara Romana Musolinija.

    Prije nego što je ušla u gradsku skupštinu 2016. godine, od nje su intervjue tražili samo zbog prezimena, već i zbog predloženih inicijativa.

    Kandidat stranke Braća Italije Enriko Miketi sa Robertom Gualtijerijem ide u drugi krug izbora za gradonačelnika Rima 17. i 18. oktobra.

    Miketi ima podršku stranke krajnje desnice Liga i partije bivšeg premijera Silvija Berluskonija Forca Italija.

  • Poljuljana austrijska vlada, Zeleni brane pravosuđe

    Poljuljana austrijska vlada, Zeleni brane pravosuđe

    Austrijska vlada, koju čine Narodna partija Austrije (OVP) kancelara Sebastijana Kurca i Zeleni, poljuljana je nakon istrage koju trenutno sprovodi Tužilaštvo za privredni kriminal i korupciju protiv vrha narodnjaka.

    Dok u širim redovima Zelenih vlada muk, vrh stranke se oglasio i stao uz pravosuđe.

    Vicekancelar i lider Zelenih Verner Kogler govorio je o “stravičnom utisku”.

    Kogler i šefica poslaničkog kluba Zelenih ZigI Maurer su istakli da je važno da se osigura da pravosuđe može na miru istraživati i raditi.

    Za paušalne napade OVP na pravosuđe Kogler je kazao da tako ne smije da se dešava.

    U redovima Zelenih, kako pišu mediji, vlada zaprepašćenje zbog istrage protiv koalicionog partnera i ne želi se preći samo na dnevni red.

  • “Nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o opozivu Ðukanovica”

    “Nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o opozivu Ðukanovica”

    Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović tvrdi da još ne postoje formalno-pravni uslovi da bi se odlučivalo o opozivu predsjednika države Mila Ðukanovića, na osnovu inicijative koju je podnijela Socijalistička narodna partija, koja smatra da je šef države povrijedio Ustav izjavama uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

    Radulović kaže da nije izvjesno da će u pravnom smislu doći do rezultata koji bi u osnovi mogao da znači razrješenje Ðukanovića.

    U obrazloženju inicijative SNP za opoziv Ðukanovića se navodi da je šef države povrijedio Ustav kada je Srpskoj pravoslavnoj crkvi poručio da nije pametno insistirati na ustoličenju mitropolita Joanikija na Cetinju.

    Radulović za Glas Amerike kaže da je riječ o inicijativi koja ima političku i pravnu dimenziju.

    “Kada je posredi politički aspekt inicijative, sasvim je prirodno da se koristi svaki povoljan momenat da jedan ili drugi politički subjekat, uslovno rečeno, nanesu štetu drugoj strani”, naveo je Radulović.

    Formalno pravno, kaže, parlament se još nije izjasnio o toj inicijativi.

    Kada, kako objašnjava, parlament proslijedi prijedlog Ustavnom sudu, prema proceduri u roku od tri dana on mora da bude dostavljen Ðukanoviću, koji ima pravo da se na taj prijedlog izjasni u roku od 15 dana.

    “Situacija je sada takva da procesni aspekti nisu ispunjeni”, naveo je Radulović.

    Prema njegovim riječima, dodatno otežava situaciju to što Ustavni sud u ovom trenutku nije kompletan, da od sedam Ustavom definisanih članova ima svega pet, a za većinu je potrebna većina od ukupnog broja.

    Napomenuo je da je broj predmeta za ocjenu ustavnosti veliki i da je među njima, između ostalog, i prijedlog za ocjenu ustvnosti Zakona o slobodi vjeroispovesti koji, kako navodi, još nije došao na dnevni red.

  • Četvoro doktora iz Sarajeva optuženi da su uzimali novac za zdravstvene usluge

    Četvoro doktora iz Sarajeva optuženi da su uzimali novac za zdravstvene usluge

    Opštinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Dragiše Đogovića, Eldine Handžić, Emira Barakovića i Harisa Pandže zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, saopšteno je iz ovog Tužilaštva.

    “Naime, oni se terete da su u svojstvu medicinskih radnika od januara do kraja juna 2019. godine od pacijenata Opšte bolnice ‘Prim dr. Abdulah Nakaš’ u više navrata uzimali novac za zdravstvene usluge mimo redovne blagajničke procedure, odnosno da su uz prethodni dogovor saopštavali pacijentima da su dužni izvršiti plaćanje obavezne participacije za obavljene medicinske usluge i da to mogu učiniti na blagajni bolnice ili u ambulanti lično njima”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, nakon što su pacijenti pristajali da izvrše plaćanje u ambulanti, u uvjerenju da plaćaju naknadu za obavljenu medicinsku uslugu, predavali su novac najčešće Eldini Handžić ili spuštali na stol u ambulanti u prisustvu Dragiše Đogovića, Emira Barakovića ili Harisa Pandže, pri čemu pacijentima nisu izdavane nikakve specifikacije ili potvrde o uplatama, a novac prisvajali za sebe.

    “U optužnici je postupajući tužilac predložio da se na glavnom pretresu saslušaju 44 svjedoka, vještak ekonomske struke, izvođenje 221 materijalnog dokaza, uključujući i izvođenje dokaza pribavljenih posebnim istražnim radnjama koje su provodili pripadnici MUP-a KS”, zaključuje se u saopštenju.

  • U Srpskoj 368 novozaraženih, preminulo 18 osoba

    U Srpskoj 368 novozaraženih, preminulo 18 osoba

    -U Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 913 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 368 оsоbа, a preminulo je 18 osoba.

    Kada je riječ o zaraženima rаdi sе о 159 muškаrаcа i 209 žеna, оd kојih је 72 mlаđе, 201 srеdnjе i 95 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 66 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 38 iz Trеbinjа, 29 iz Biјеljinе, 27 iz Sоkоcа, pо 24 iz Grаdiškе i Lаktаšа, 20 iz Bilеćе, 19 iz Priјеdоrа, 12 iz Zvоrnikа, 10 iz Ribnikа, pо оsаm iz Dоbоја, Kоzаrskе Dubicе i Čеlincа, pо sеdаm iz Bеrkоvićа i Srpcа, pо šеst iz Mоdričе, Prnjаvоrа i Ugljеvikа, pо pеt iz Fоčе i Čајničа, pо čеtiri iz Brоdа i Kоstајnicе, tri iz Mrkоnjić Grаdа, pо dviје iz Istоčnе Ilidžе, Kаlinоvikа, Krupе nа Uni, Nеvеsinjа, Nоvоg Gоrаždа i Srеbrеnicе i pо јеdnа iz Vlаsеnicе, Dеrvеntе, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Kоtоr Vаrоšа, Lоpаrа, Pаlа, Stаnаrа, Tеslićа, Šеkоvićа i Šipоvа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је 18 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о dеvеt muškаrаcа i dеvеt žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su pо tri оsоbе iz Bаnjаlukе i Dоbоја, pо dviје iz Grаdiškе, Pаlа, Srpcа i pо јеdnа iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Pеtrоvа, Gаckа, Knеžеvа, Istоčnоg Drvаrа i Lаktаšа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 77.229 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 4.364 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 325.809 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 740, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 283, а u оstаlim bоlnicаmа 457. Nа rеspirаtоru је 71 оsоbа (29 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 42 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 7.468 оsоbа.

  • “Ova borba mora da bude politička” Dodik pozvao sve Srbe na Kosmetu da se okupe oko “Srpske liste”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poželio je najbolji uspjeh Srpskoj listi na predstojećim lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji 17. oktobra i pozvao sve Srbe u južnoj srpskoj pokrajini da se okupe oko te liste.

    Pozivam sve Srbe na Kosmetu da se okupe oko ove liste, da se nikada ne umore od borbe. Ova borba mora da bude politička, mora da bude okupljanje oko naših predstavnika, rekao je Dodik za TV Pink.

    On je ukazao na opasnost da Srbe zastupaju neki drugi, kako je rekao, “zlotvori i izdajnici” koji se predstavljaju kao Srbi i koji će formalno da popune mjesta predviđena za Srbe, te kao primjer naveo BiH i FBiH.

    – Imate u BiH situaciju da Mustafa ovaj ili onaj, odnosno neka muslimanska imena, sada dođe i proglasi sebe Hrvatom ili Srbinom i onda on zauzima neka mesta u FBiH (koja pripadaju Srbima) – rekao je Dodik.

    On je naveo da je i na Kosovu i Metohiji gotovo identična situacija i da isti stranci rade i u BiH i u Prištini, te ocijenio da će se problem u pokrajini na kraju morati riješiti tako što će se potpuna autonomija četiri opštine pretvoriti u priključenje Srbiji.

    On je istakao i da će Republika Srpska biti nezavisna država. “Naravno, treba jedna dodatna normalizacija Crne Gore. E, sada rizikujem da se sve opet navali na mene, ali ja, eto, tako mislim”, rekao je Dodik.

    Komentarišući pismo američkih kongresmena albanskih lobista predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu o nekakvoj prijetnji od srpske vojske Kosovu i potrebi da se Amerika jače angažuje u sprečavanju navodne “srpske vojne prijetnje”, Dodik je rekao da je poznato kako Amerikanci rješavaju stvari kroz ignorisanje ili ako ne mogu “šargarepom, onda je to štap”.

    – A štap znači – digni NATO, pa tuci – naveo je Dodik.

    Komentarišući napise da je on bio “zapadni čovjek”, a sada “ruski, koji širi maligni ruski uticaj”, Dodik je rekao da je on čovjek Srba i Republike Srpske, a i Srbije koliko ga tu podržavaju i prihvataju.

    – Kada je bilo bombardovanje Jugoslavije u tom mom prvom mandatu, oni su tražili od mene svašta, ali to se nije dešavalo. Pa sam ja rekao – ako vi slučajno porušite mostove na Drini, kao što ste planirali i pokazali mi te planove, računajte da imate apsolutno ovdje pobunu. I nije srušen nijedan most na Drini – rekao je Dodik.

    Što se tiče lobista, Dodik je rekao da i Srbi imaju neke lobiste.

  • Ko preuzima Prijedor nakon Pavlovićevog skandala?

    Ko preuzima Prijedor nakon Pavlovićevog skandala?

    Iako još nema saopštenja Gradske uprave o ostavci gradonačelnika Dalibora Pavlovića, pretpostavlja se da će Žarko Kovačević, kao njegov zamjenik, preuzeti rukovodeću funkciju grada Prijedora.

    Nakon toga nove izbore u gradu na Sani trebalo bi da raspiše CIK.

    Na današnju sjednicu Skupštine grada Prijedora stigao je zamjenik gradonačelnika Žarko Kovačević (US).

    Podsjećamo, zbog skandaloznih fotografija gradonačelnika Prijedora, predsjednik SNSD Milorad Dodik jutros je zatražio od Dalibora Pavlovića da podnese neopozivu ostavku do 12 sati danas.

  • Opozicija u Skupšitni pisala RAK-u: Zatražila da BN televizija bude uključena u digitalni signal

    Opozicija u Skupšitni pisala RAK-u: Zatražila da BN televizija bude uključena u digitalni signal

    Opozicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske zatražila je danas da BN televizija bude uključena u digitalni signal.

    Zahtjev o tome uputili su direktoru Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Vijeću ove agencije i direktoru Radio-televizije Republike Srpske.
    Ovaj zahtjev potpisali su predstavnici klubova poslanika SDS-a, PDP-a, DNS-a i poslanička grupa SPS-a, koji su naveli da će, ako se to ne ispuni, održati prostest za 15 dana, ali pred zgradom RTRS-a.

  • Polako nestaje atmosfera na Plutonu

    Polako nestaje atmosfera na Plutonu

    Prema najnovijem istraživanju, kako se Pluton udaljava od Sunca, polako na njemu nestaju gasovi koji ga okružuju. Plutonova retka atmosfera sastoji se uglavnom od azota sa ponešto metana i ugljen-monoksida. S obzirom na to da na toj planeti dolazi do snižavanja temperature, izgleda da to uzrokuje ponovno smrzavanje azota pri čemu dolazi do gubljenja atmosfere, piše Science Alert.

    “Naučnici još od 1988. putem tehnike okultacije prate promene u Plutonovoj atmosferi”, rekao je planetarni naučnik Eliot Jang s instituta Sautvest Riserč Institut (SwRI) u Teksasu.

    “Misija Nju Horajzons dobila je odličan uvid u njenu gustinu tokom leta 2015. koja se do tada udvostručavala svake decenije. No, naša zapažanja iz 2018. pokazuju da taj trend prestaje nakon 2015.”, dodaje Jang.

    Planine i okeani?
    Plutonova atmosfera nastaje nakon isparavanja leda s površine planete. Ovoj patuljastoj planeti potrebno je trenutno oko 248 zemaljskih godina da napravi jedan krug oko Sunca, pri čemu se čak u jednom trenutku približio našoj zvezdi na 30 astronomskih jedinica (AJ); odnosno na 30 puta udaljenosti između Zemlje i Sunca.

    No udaljenost između Plutona i Sunca ipak raste, pri čemu taj planet dobija sve manje Sunčeve svetlosti i ima sve niže temperature. Porast gustine atmosfere primećen 2015. najverojatnije je posledica toplotne inercije – zaostale toplote zarobljene u ledu od azota.

    “To se na primer događa kada Sunce zagreva pesak na plaži. Sunčeva svetlost je najintenzivnija u podne, ali pesak nastavlja da upija toplotu tokom popodneva pa je najtopliji u kasnim poslepodnevnim satima”, rekla je planetarna naučnica Lezli Jang sa SwRI-ja.

    Pluton se možda više ne smatra planetom, ali je ovo nebesko telo i dalje vrlo interesantno astronomima. Naučnici su tako poslednjih godina ustanovili da na Plutonu postoje planine sa snežnim vrhovima, a ispod njegove površine tekući okeani