VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.

    “Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.

    On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.

    “Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.

  • Američki zvaničnici: Rusija 70 odsto spremna za invaziju Ukrajine

    Američki zvaničnici: Rusija 70 odsto spremna za invaziju Ukrajine

    Rusija je rasporedila oko 70 odsto vojnih snaga potrebnih za potpunu invaziju Ukrajine, navode američki zvaničnici.

    Očekuje se da se sredinom februara zemlja zaledi i stvrdne, što će Moskvi omogućiti da dovede još teškog naoružanja, navode neimenovani zvaničnici, piše BBC.

    Rusija je navodno rasporedila više od 100.000 trupa u blizini ukrajinske granice, ali negira planove o napadu.

    Američki zvaničnici nisu pružili dokaz za ove tvrdnje.

    Kažu da su informacije dobijene obavještajnim radom, ali nisu mogli otkrivali detalje zbog osjetljivosti, prenose američki mediji.

    Zvaničnici takođe kažu da ne znaju da li se ruski predsjednik odlučio na takav korak, dodajući da je diplomatsko rješenje i dalje moguće.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, dvoje američkih zvaničnika za Rojters navode da će vremenski uslovi pružiti mogućnost da Rusija dovede još vojne opreme između 15. februara i kraja marta.

    Prema izvještajima, zvaničnici upozoravaju da bi ruska invazija Ukrajine mogla da dovede do smrti 50.000 civila.

    Procjenjuju i da bi napad doveo do pada ukrajinskog glavnog grada Kijeva u roku od nekoliko dana, što bi izazvalo izbjegličku krizu u Evropi sa milionima ljudi u bijegu od rata.

    Dodatne američke snage stigle su u Prag, kao dio plana za povećanje NATO snaga u regionu.

    Prva grupa vojnika stigla je na jugoistok zemlje u subotu.

    Iz administracije predsjednika Bajdena najavljeno je prije nekoliko dana da će poslati dodatnih 3.000 trupa u Istočnu Evropu.

    Moskva tvrdi da je trupe rasporedila u tom regionu za potrebe vojnih vježbi, ali Ukrajina i njeni zapadni saveznici zabrinuti su da Kremlj planira napad.

    Do tenzija je došlo gotovo osam godina od ruske aneksije Krima, južnog ukrajinskog poluostrva, i podrške koju je Moskva pružala krvavoj pobuni u regionu istočnog Donbasa.

    Moskva optužuje ukrajinsku vladu da nije implementirala Sporazum iz Minska – međunarodni dogovor za uspostavljanje mira na istoku, gdje pobunjenici koje podržava Rusija kontrolišu veliki dio teritorije i gdje je najmanje 14.000 ljudi ubijeno od 2014. godine.

    Rusija insistira na tome da Ukrajini ne treba da se dozvoli članstvo u NATO.

    Rivalitet između Rusije i Amerike, koje i dalje imaju najveći nuklearni arsenal na svijetu, potiče još iz vremena Hladnog rata, kada je Ukrajina bila važan dio komunističkog Sovjetskog Saveza.

  • “Kao da su nas upravo bombardovali”

    “Kao da su nas upravo bombardovali”

    Najmanje šest osoba je poginulo, a gotovo 50.000 je raseljeno nakon što je ciklon Batsirai s obilnom kišom i vetrom pogodio Madagaskar.

    Batsirai, druga velika oluja koja je pogodila Madagaskar u poslednje dve nedelje, zahvatila je istočnu obalu, tačnije područje udaljeno 530 kilometara od glavnog grada Antananariva, s udarima od 235 km/h i visokim talasima koji su pogodili obalna područja, prenosi BBC.

    Navodno su cela sela gotovo potpuno uništena, a nacionalna meteorološka služba izvestila je da je ciklon sada oslabio.

    Poslednja dva dana stanovnicima je nestalo struje, a poremetilo se i vodosnabdevanje. Jedan je stanovnik rekao za Rojters da su školama i crkvama koje je trebalo koristiti kao centre za evakuaciju uništeni krovovi.

    “Kao da su nas upravo bombardovali. Grad Nosy Varika je gotovo 95% uništen. Vetar je na kućama otkinuo krovove. Drvene kolibe su, uglavnom, uništene”, rekao je savetnik potpredsednika Senata Vili Raharijaona za Rojters.

    Ministarka ekologije Vahinala Raharinirina rekla je za BBC da su mnoga sela gotovo potpuno nestala, a neka je odnela oluja.

  • Detalji ubistva u Rijeci, svjedokinja: Vukao ju je, unakazio

    Detalji ubistva u Rijeci, svjedokinja: Vukao ju je, unakazio

    U kafe-baru “Pin” u centru Rijeke u nedjelju je došlo do tuče te je povrijeđena i na mjestu umrla jedna ženska osoba, saznaje se iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske.

    Prema prvim podacima, u tuči su učestvovali muškarac i žena.

    Policija je dojavu da je u kafe-baru “Pin” na Pavlinskom trgu došlo do tuče te da je povrijeđena jedna ženska osoba zaprimila u 14.42.

    Na mjesto događaja izašli su policija i hitna pomoći, koji su pokušali reanimirati ženu, ali bez uspjeha.

    O svemu se oglasila i policija.

    “Danas oko 14.40 sati policija je zaprimila dojavu da je u jednom od ugostiteljskih objekata na Pavlinskom trgu u Rijeci došlo do tuče u kojoj je povrijeđena ženska osoba. Na mjestu događaja radnici hitne medicinske pomoći pokušali su reanimirati povrijeđenu, ali bezuspješno te je konstatirana smrt.

    Policija je pronašla osobu koja se dovodi u vezu s ovim događajem te nastavlja kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih okolnosti i relevantnih činjenica”, kazala je policija, piše Index.

    Tea Radovani iz DORH-a je kratko novinarima komentarisala slučaj. Ona kaže da se radi o ubistvu.

    “Osoba za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo je pod nadzorom policije”, rekla je Radovani.

    Svjedokinja ispričala šta se dogodilo
    Teškom zločinu svjedočila je 74-godišnja Vesna Vagner, koja je bila u kafiću.

    “Došli su skupa, a koliko sam vidjela, prvo su popili kavu i čaj pa onda naručili još jedan čaj. U tom trenutku je više ljudi bilo u kafiću. I jučer su bili zajedno na istom mjestu. Ona ima preko 70 godina, a on je mlađi i česti su gosti ovog kafića.

    On je sve vrijeme gledao u mene, a onda mi je konobar, kada je to vidio, rekao neka izađem van. I dobro je da sam izašla jer je ženu napao iz čista mira. Skočio je na nju za šankom. Uhvatio ju je za lice i vukao iza šanka. Svu ju je izgrebao. Unakazio”, rekla je žena, prenosi Novi list.

    “Nepojmljivo mi je to što mi se događalo pred očima, tako iz čista mira. Kad se sjetim kako me prethodno fiksirao. Počela sam se tresti. Bilo me strah. Kad je došla policija, on je pobjegao i vidjela sam kako trči preko Koblerova trga.

    On vam inače na Korzu pjeva crkvene pjesme, a navodno se zove Romano. Kad vidim da se netko tuče, mene to jako pogađa i počnem se odmah tresti. Ja ovako nešto u životu nisam vidjela. Meni je žao konobara jer je krasan dečko”, kazala je šokirana svjedokinja.

  • “Debelo ćemo naplatiti Moskvi ako napadne Ukrajinu”

    “Debelo ćemo naplatiti Moskvi ako napadne Ukrajinu”

    Ministarka spoljnih poslova Velike Britanije Liz Tras izjavila je danas da ruske tvrdnje da ne planira da napadne Ukrajinu su lažne i da su Britanija i saveznici odlučni da “debelo naplate” Moskvi ukoliko preduzme, kako se navodi, “dalju akciju”.

    Uz linkovanje tvita sa “Vašington posta” o američkoj procjeni o ruskim planovima, Tras je kazala da je jasna ozbiljnost ruskih namjera da prete i naškode su jasne, prenio je Rojters.

    “Ruske akcije pokažuju da njihove tvrdnje da ne planiraju da izvrše invaziju na Ukrajinu su lažne. Mi i saveznici stojimo ujedinjeni u podršci Ukrajini. Odlični smo da debelo naplatimo Rusiji ukoliko preduzmu dalje korake”, navela je Tras.

  • Gradonačelnik Otave: Situacija van kontrole, demonstranti drže grad

    Gradonačelnik Otave: Situacija van kontrole, demonstranti drže grad

    Demonstranti koji su protiv obavezne vakcinacije u Kanadi nadmašili su brojno policiju u glavnom gradu Otavi i kontrolišu situaciju, a pojedini dijelovi grada su zakrčeni, izjavio je danas gradonačelnik Džim Votson, govoreći o 10. danu protesta.

    “Konvoj slobode” počeo je kao protest protiv obaveze vakcinacije za kanadske kamiondžije, ali se pretvorio u opšti javni protest protiv antikovid mjera i Vlade premijera Džastina Trudoa, prenio je Rojters.

    Demonstranti su paralisali centar Otave prethodnih devet dana, a neki od njih nose zastave Konfederacije ili nacističke zastave, dok drugi kažu da žele da vide leđa aktuelnoj vladi.

    “Situacija je u ovom trenutku totalno van kontrole zbog pojedinaca na protestu koji vuku poteze. Imaju više ljudi nego što mi imamo policije”, kazao je Votson.


    U gradu se non-stop čuju sirene automobila i odjekuju eksplozije pirotehničkih sredstava, a organizatori konvoja kažu da će se suzdržati od korišćenja sirena danas na četiri sata “kao gest dobre volje”.

    Demonstranti su ranije poručili da neće otići dok sva ograničenja ne budu ukinuta, pozivajući na smjenu Vlade Trudoa.

    Trudo je u petak rekao da kanadska vlada ne planira da pošalje vojnike da se bave protestom kamiondžija zbog obavezne vakcinacije.

    Policija je danas optužila četiri osobe za zločin iz mržnje i istražuje pretnje protiv javnih ličnosti, zajedno sa američkim Federalnim istražnim biroom (FBI).

  • Vozio pijan, probio ogradu, pa pobjegao prije nego što je došla policija

    Vozio pijan, probio ogradu, pa pobjegao prije nego što je došla policija

    Nesavjesni vozač, danas je oko 16.30 u I Kuljanskoj ulici u Banjaluci izazvao udes, kada je vozilom prošao kroz ogradu i uletio u tuđe dvorište, a potom je pobjegao sa mjesta događaja.

    Kako je kazao jedan mještanin Kuljana, ovaj vozač je u vidno alkoholisanom stanju, vozeći prebrzo uletio vozilom, marke “reno megan”, u ogradu, a potom i u tuđe dvorište.

    – On je autom odnio 10-ak metara ograde i uletio je ovim ljudima u dvorište – rekao je taj mještanin, dodajući da je pukom srećom izbjegnuta tragedija, jer tom ulicom često šetaju mještani, a posebno djeca.

    – Ja sam zvao policiju, a on je u međuvremenu pobjegao sa lica mjesta – naveo je ovaj zabrinuti mještanin.

    Istakao je da se plaši da bi za ovaj udes mogao neko drugi preuzeti krivicu, neko ko nije pijan.

    -Komšije kažu da je on bio toliko pijan da je jedva izašao iz auta, a po njega je onda došlo neko drugo auto i on je pobjegao – kazao je ovaj mještanin za Nezavisne.

  • Dodik obećao pomoć: Manastiru Gomionica 200.000 KM za završetak građevinskih radova

    Dodik obećao pomoć: Manastiru Gomionica 200.000 KM za završetak građevinskih radova

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas da će manastiru Gomionica u Eparhiji banjalučoj u narednih nekoliko dana biti uplaćeno 200.000 KM kako bi bili okončani određeni građevinski radovi.

    Dodik je naveo da će ove godine krsna slava Vojske Republike Srpske – Vidovdan biti obilježena u manastiru Gomionica.

    “Drago mi je što sam dio napora s ciljem opstanka ovog manastira. Asfaltirali smo put ka manastiru i dogovorili da pokušamo uraditi saobraćajnicu od manastira ka jezeru Manjača”, rekao Dodik novinarima nakon posjete manastiru Gomionica.

    On je naglasio da je manastirski život u ovom manastiru stabilan i uredan.

    “Veoma je važno što naš narod poštuje Srpsku pravoslavnu crkvu kao jedan od najvažnijih stubova”, istakao je Dodik.

    Iguman manastira Gomionica Metodije izrazio je zadovoljstvo što je manastir danas posjetio Dodik.

    “Posebna je čast i blagoslov što nas je danas posjetio Dodik i što nam pomaže sa institucijama Republike Srpske”, rekao je iguman Metodije.

    On je naveo da je manastir stara srednjovjekovna naseobina koja je očuvala prvobitni izgled.

    “Punih 500 godina ovdje je naš manastir u koji se sabira srpski narod, što je neizmjerno značajno”, rekao je iguman Metodije.

  • Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da može osigurati deeskalaciju oko Ukrajine kada u ponedjeljak otputuje u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, ali je dao naslutiti da bi zapadne zemlje mogle morati učiniti ustupke Kremlju.

    Njegova prognoza o diplomatskom kompromisu potaknut će uzbunu među onima koji zagovaraju čvršći stav prema Rusiji, posebno u prijestolnicama srednje i istočne Europe koje strahuju od ruske agresije. U intervjuu za list Journal du Dimanche prije svog odlaska, Macron je ne samo umanjio strahove da je Putinova stvarna strateška ambicija okupacija Ukrajine, već je također opravdao Rusiju rekavši da razumije potrebu Moskve da brani svoje sigurnosne interese.

    “Intenzitet dijaloga koji smo imali s Rusijom i ova posjeta Moskvi vjerojatno će spriječiti vojnu operaciju da se dogodi. Zatim ćemo razgovarati o uvjetima deeskalacije”, rekao je.

    “Uvijek sam bio u dubokom dijalogu s predsjednikom Putinom i naša je odgovornost izgraditi historijska rješenja”, dodao je.

    Putin je rasporedio oko 130.000 vojnika na ukrajinskim granicama unutar Rusije i Bjelorusije, izazivajući strah od neposredne invazije.

    Macron je, međutim, tvrdio da osvajanje nije Putinov konačni cilj.

    “Geopolitički cilj današnje Rusije očito nije Ukrajina, već definisanje pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je.

    Rusija postavlja brojne zahtjeve, uključujući da se NATO obveže da se neće širiti, posebno na istok u Ukrajinu, i da će zadržati svoju vojnu infrastrukturu na mjestu gdje je bila 1997. Mnoge članice NATO-a odbacuju rusku listu želja iz ruke, a nacije uključujući SAD, Veliku Britaniju , Poljska i Turska naoružavaju Kijev u pokušaju da odvrate Putina od prelaska granice.

    Međutim, Macron je rekao da Rusija u skladu sa svojim pravom nastoji pregovarati o sigurnosnim garancijama.

    “Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne mogu biti predmet kompromisa, dok je također legitimno da Rusija postavlja pitanje vlastite sigurnosti”, rekao je Macron.

    Sklapanje dogovora, međutim, može značiti odustajanje od nečega.

    “Moramo biti vrlo realni. Nećemo povlačiti jednostrane poteze, ali je bitno izbjeći pogoršanje situacije prije nego što izgradimo mehanizme i recipročne geste povjerenja”,naglasio je Macron.

    “Moramo zaštititi našu evropsku braću predlažući novu ravnotežu koja će očuvati njihov suverenitet i mir. To se mora učiniti uz poštovanje Rusije i razumijevanja savremenih trauma ovog velikog naroda i nacije”, rekao je francuski predsjednik.

    Nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak, Macron će sutradan otputovati u Kijev kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Putovanje francuskog šefa države dolazi u trenutku kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao rusko vojno raspoređivanje “najvećim od Hladnog rata”. Ranije ove sedmice, Joe Biden naredio je raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju.

    Otkako je Macron izabran 2017., nastavio je dijalog s Putinom – iako je njegova prva predsjednička kampanja navodno bila na meti hakera koje podržava Rusija. Strategija francuskog predsjednika – koja se ponekad naziva “naivnom”, kako je priznao i sam predsjednikov pomoćnik u vezi s Rusijom – još nije donijela strateški napredak.

    Uoči putovanja u ponedjeljak, francuski predsjednik i njegov ruski kolega razgovarali su telefonom više puta u posljednjih nekoliko dana, a Putin se požalio da su zapadne zemlje odbile poslušati temeljne zahtjeve Rusije.

  • Zeman: Nema dokaza da su ruski obavještajci ušli u skladište

    Zeman: Nema dokaza da su ruski obavještajci ušli u skladište

    Češka bezbjednosno-informativna služba nema dokaz da su ruski obavještajci ušli na teritoriju skladišta municije u Vrbeticama na istoku Češke, izjavio je danas predsjednik Češke Miloš Zeman u intervjuu za CNN.

    Češke vlasti su 17. aprila 2021. godine tvrdile da je Moskva navodno umiješana u eksplozije u skladištu municije u selu Vrbetice, u kojima su poginule dvije osobe.

    Češka je nakon toga protjerala 18 ruskih diplomata.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova uložilo je snažan protest zbog ovog koraka preduzetog, kako je navelo, pod izmišljenim i neosnovanim izgovorima i proglasilo 20 zaposlenih u češkoj ambasadi u Moskvi personama non grate.

    Zeman je kritikovao Mihala Kudelku, vršioca dužnosti direktora kontraobavještajne Bezbjednosno-informativne službe.

    Zvanični internet portal pravnih informacija objavio je 14. maja 2021. spisak neprijateljskih stranih zemalja, koji je odobrila ruska vlada, na kome se nalaze samo SAD i Češka.