VRBAS Media

Autor: INFO

  • Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Vijest dana u Americi je veliki pad dionica na Wall Streetu nakon što je objavljen podatak da je inflacija u SAD-u dosegnula najviše nivoe u posljednjih 40 godina.

    Osim obezvređivanja novca, dodatni problem za ulagače je strah da će FED (američka centralna banka) povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

    Dow Jones skliznuo je 526 bodova ili 1,47 posto, na 35.241 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,81 posto, na 4.504 boda, a Nasdaq indeks 2,10 posto, na 14.185 bodova.

    Oštar pad indeksa posljedica je izvještaja da je inflacija u SAD-u u januaru dosegnula 7,5 posto na godišnjem nivou, više od 7,3 posto, koliko su očekivali analitičari, i najviše u posljednjih 40 godina.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer pale, pri čemu najviše u tehnološkom, 2,75 posto, piše Reuters.

    Ulagače je dodatno uznemirio James Bullard, predsjednik ogranka FED-a u St. Louisu, koji je kazao da je nakon tih podataka uvjereniji da kamate treba oštrije povećati, pa sada smatra da bi do 1. jula kamate trebalo povećati za cijeli postotni bod.

    “Nakon još jednog iznenađujuće snažnog rasta inflacije tržište se plaši agresivnog FED-a. I dok bi se ubuduće situacija u vezi s inflacijom mogla poboljšavati, zabrinutosti u vezi s tim da će se povećati kamate više nego što bi to trebalo neće nestati dok inflacija ne bude pod kontrolom”, kaže Barry Gilbert, strateg u kompaniji LPL Financial.

  • Vulin tvrdi da opozicija želi da posvađa Srbe lažima

    Vulin tvrdi da opozicija želi da posvađa Srbe lažima

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je opozicija u Srbiji iznosi lažne tvrdnje o uvozu glasača iz Republike Srpske da glasaju za SNS, a cilj im je da posvađaju Srbe sa obje strane Drine.

    Povodom optužbi dijela opozicije u Srbiji, predvođene Draganom Đilasom, o uvozu glasova iz Republike Srpske da bi na aprilskim izborima u Srbiji glasali za Vučića, Vulin je rekao da to nije smislio Đilas i njegovi kandidati, nego su im službe koje ih vode sve ove godine rekle da to kažu, jer je potrebno posvađati Srbe.

    On je za TV Pink podsjetio na zvanične podatke MUP-a Srbije da se prošle godine ukupno 5.000 ljudi doselilo u Beograd, što je zanemariv broj od 0,3 odsto o pitanju odlučujućih glasova za izbore.

    – Bio bih srećan da mnogo više Srba dobija srpsko državljanstvo. Ja se zalažem za to da svaki Srbin po rođenju dobije srpsko državljanstvo. Ali ovdje imamo evidentnu laž čiji je cilj samo da posvađa Srbe iz Republike Srpske sa Srbima iz Srbije – rekao je Vulin.

    Kada je riječ o sve učestalijim incidentima sa Albancima šumokradicama sa Kosova i Metohije u Kopnenoj zoni bezbjednosti, na administrativnoj liniji Srbije i Kosova i Metohije, Vulin je izrazio zabrinutost, navodeći da postoje organizovane, naoružane, opremljene bande Šiptara, koji upadaju u ovaj prostor i kradu šumu i otvaraju vatru na policiju sa namjerom da ubiju.

    Govoreći o Crnoj Gori, Vulin je naveo da su tamo izgleda jedini problem Srbi, a ne kriminalci “škaljarski” i “kavački” klan, te dodao da nije moguće da tako mala zemlja ima dva snažna kriminalna klana, a da država ne zna i da nemaju svog političkog šefa.

    On je dodao i da crnogorski predsjednik Milo Đukanović ni u jednom saopštenju MUP-a Srbije o planovima ovih klanova da ubiju Vučića nije pomenut, ali da se on prepoznao.

    – Svi se slažemo da je iz Crne Gore izvezeno više kokaina, nego pršuta i da je više cigareta ilegalno prebačeno preko granice Crne Gore, nego legalno. Kako je to moguće u zemlji te veličine, ako nema političku podršku i strukture koje decenijama podržavaju narko bande koje se bave time. To je tako, ja bih volio mnogo bolju saradnju sa Crne Gore – rekao je Vulin.

    Komentarišući prijetnje iz Hrvatske da će blokirati put Srbije u EU ako joj ne bude vraćena arhiva o NDH, Vulin je rekao da bi Hrvati željeli da sakriju istinu o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) i da će tako nestati istina o Jasenovcu i zločinačkoj NDH.

    Vulin je rekao da Srbija možda i ne bi trebalo da uđe u EU, ako joj traže da prećuti fašističke užase ustaša u NDH i da se pravi da ne zna da EU finansira obnovu kuće šiptarskog ratnog zločinca na Kosovu i Metohiji.

  • Vulićeva poručuje da Zvizdić bez argumenata drži lekcije

    Vulićeva poručuje da Zvizdić bez argumenata drži lekcije

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić posljednja osoba koja nekome može držati lekcije i postavljati pitanja, a kada to čini onda je to bez argumenata i osnova.

    Vulićeva je navela da ona nije “tviteraš” kao predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić, ali da su joj saradnici skrenuli pažnju na tri pitanja koja je bez argumenata uputio ambasadoru Grčke u BiH Dimitriosu Papandreu koji se sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom sastao u Istočnom Sarajevu ispod zastava Grčke i Republike Srpske.

    – Kad se već drznuo da postavlja pitanja ambasadoru Grčke, a pred ambasadorom SAD stoji mirno, postavljam tri pitanja Denisu Zvizdiću – zašto predsjedavate Prestavničkim domom sa dvije zastave u sali iza vas – jednom BiH i jednom FBiH, a govorite o Zakonu o zastavi BiH – upitala je Vulićeva.

    Vulićeva pita Zvizdića i da li te objave piše kao nezavisni poslanik, što i jeste, ili kao predsjedavajući Predstavničkog doma jer u drugom slučaju predstavlja Predstavnički dom.

    – Bili ste na sajmu preduzetništva Ekspo u Dubaiju na štandu Kantona Sarajevo pod zastavom BiH, a predstavljali Kanton. Da li je to kršenje Zakona o zastavi i kršenje procedura učešća BiH na Ekspo jer ne postoje odluke Savjeta ministara o učešću BiH na istom – navela je Vulićeva u trećem pitanju Zvizdiću.

    Zvizdić je na Tviteru upitao Papandreua da li je ambasador Grčke u BiH ili u Republici Srpskoj, zašto krši Zakon o zastavi BiH i zašto “grubo omalovažava” simbol države domaćina.

  • Inspektor utvrdio propuste u bilećkoj školi

    Inspektor utvrdio propuste u bilećkoj školi

    Republički inspektor za prosvjetu je tokom sprovođenja inspekcijskog nadzora u bilećkoj Osnovnoj školi „Sveti Sava“ a u vezi sa „sukobom“ između nastavnika i učenika, utvrdio da je došlo do propusta u radu organa upravljanja i rukovođenja navedenom ustanovom.

    Vanredni ispekcijski nadzor je obavljen 8. februara, a u vezi predstavke roditelja učenika koji ukazuje na moguće nasilničko ponašanje nastavnika tehničkog obrazovanja prema učeniku.

    – Zbog utvrđenih nepravilnosti republički inspektor za prosvjetu i sport je donio rješenje kojim je naloženo Školskom odboru OŠ „Sveti Sava“ Bileća da poništiti svoju odluku kojom je uvažio prigovor nastavnika i poništio rješenje direktora o pokretanju postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti radnika – naveli su za Glas Srpske u Inspektoratu RS.

    Osim toga, rješenjem inspektora naloženo je da OŠ „Sveti Sava“ Bileća, zastupana po odgovornom licu to jest direktoru, pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti povrede radnih obaveza sprovede u skladu sa propisanim zakonskim i podzakonskim odredbama.

    – Republička uprava za inspekcijske poslove će pratiti obavljanje naloženih mjera, te u slučaju neizvršavanja obaveza pokrenuti postupak prinudnog izvršenja, a o preduzetim mjerama će obavijestiti resorno nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture – dodali su iz Inspektorata RS, piše Glas Srpske.

    Bilećanin Mirko Vučković tvrdi da je njegovog sina, učenika devetog razreda na času tehničkog fizički napao nastavnik B. B.

    Konflikt se dogodio krajem oktobra prošle godine i nakon toga pokrenut je disciplinski postupak, ali nakon što je nastavnik uložio prigovor, Školski odbor je prekinuo proceduru.

  • Dodik: PIK pokazuje da istrajava na očuvanju brljotina i nereda

    Dodik: PIK pokazuje da istrajava na očuvanju brljotina i nereda

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da reakcija samoorganizovanog antidejtonskog tijela koje se zove Savjet za provođenje mira pokazuje da oni istrajavaju na očuvanju brljotina i nereda koji su visoki predstvanici godinama proizvodili po BiH i da njima nije stalo do očuvanja Ustava BiH na koji se pozivaju.

    “Ovo što rade i saopštavaju je čista propaganda jer znaju da su aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom i imaju problem sa tom činjenicom”, rekao je Dodik Srni.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska ostaje privržena poštovanju Ustava BiH, Dejtonskog mirovnog sporazuma i daće aktivan doprinos evropskim integrtacijama BiH.

  • Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

    Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

    Kese s kojima se sad vraćamo iz prodavnice, u kojoj napravimo pazar od 100 maraka, danas su prilično siromašnije u odnosu na ranije godine, ističu borci za zaštitu potrošača, a u prilog tim tvrdnjama govori i poređenje cijena.

    Od 2012. (za koju su dostupni podaci za Republiku Srpsku) nikad skuplji nije bio hljeb nego što je sada, pa i tjestenina, te neke vrste svježeg mesa, dok su, istina, druge vrste mesa pojeftinile.

    Zanimljivo je da je cijena ulja u decembru 2021. godine bila niža u odnosu na 2012, ali znatno viša u poređenju sa 2018. Ulje je u decembru 2018. godine koštalo 1,96 KM, a na kraju 2021. cijena mu je bila 3,28 KM.

    Kupus je na kraju 2012. godine koštao tek 0,62 KM po kilogramu, a na kraju prošle godine duplo više, odnosno 1,18 KM.

    Znatno je skočila i cijena krompira, koji u velikim količinama koristi gotovo svako domaćinstvo, kao i kafe i, recimo, meda.

    Skok je zabilježen i kod nekih higijenskih potrepština, ali i kod toaletnog papira, čiji paket trenutno plaćamo dosta paprenije nego ranije – na kraju 2012. koštao je 1,88, a u međuvremenu je otišao na 3,18 KM.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, smatra da su poskupljenja premašila dosadašnje maksimume.

    “Kad ljudi odu u prodavnicu kažu da se nikad manje robe nije moglo kupiti za nikad više para. Sad se kupuje na komad, kupuje se od danas do sutra. Uzmite samo koliko je hljeb poskupio, ali i sve ostalo”, rekao je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    U Savezu sindikata Republike Srpske su i više nego jasni: sindikalnu potrošačku korpu računaju od 2008. godine, a ona nije nikad bila skuplja nego što je ova posljednja.

    Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2021. godine iznosila je, naime, 2.031,77 KM, a procentualno najveći iznos novca troši se na hranu, koja je i najviše poskupljivala.

    “Savez sindikata Republike Srpske već dugi niz godina izračunava sindikalnu potrošačku korpu, koja sadrži sve one proizvode i usluge koji su potrebni četvoročlanoj porodici na mjesečnom nivou da zadovolji osnovne životne potrebe. Posljednje mjerenje je za decembar, kada je dostigla najveći iznos otkad izračunavamo sindikalnu potrošačku korpu”, ističe Božana Radošević, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    To je, dodaje, posljedica rasta cijena, što je, ističe, u većoj mjeri nekontrolisano i neopravdano. Posljedica je, prema njenim riječima, smanjenje kupovne moći, a nastavak rasta plata je jedini način da se ova situacija prevaziđe.

    “Svi smo potrošači i evidentno je da u segmentu prehrane dolazi do najvećeg rasta cijena. Evidentno je da je hljeb poskupio, potom brašno, ulje, meso i mesne prerađevine, kao i povrće i voće”, ističe Radoševićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Grmuša: Tražiću hitne kontrole u trgovinama
    Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, najavio je da će na prvoj narednoj skupštinskoj sjednici tražiti da gradski tržišni inspektori momentalno počnu sa pojačanim inspekcijskim kontrolama u trgovinama.

    “Tražiću i da Skupština grada Banjaluka zatraži od Republičke uprave za inspekcijske poslove da uradi istu stvar i momentalno naloži republičkim tržišnim inspektorima da intenziviraju kontrole u Banjaluci i u cijeloj RS”, naveo je Grmuša.

    Dodaje da trgovcima i svim preduzetnicima treba pomoći smanjivanjem nameta i ubrzavanjem procedura, ali da one koji krše zakon treba strogo kazniti, a “pogotovo one koji u ovakvim teškim vremenima praktično potkradaju svoj narod”.

    “Naša privreda nije u stanju da parira snažnijim ekonomijama i nećemo biti u stanju da pratimo povećanje plata u zemljama regije, a kamoli u razvijenim evropskim zemljama. No, ovdašnje cijene osnovnih životnih namirnica će nastaviti da rastu. Slikovito, plate će nam biti afričke, a cijene evropske”, istakao je Grmuša.

  • Tri zemlje ukinule mjere, ko je sljedeći ?

    Tri zemlje ukinule mjere, ko je sljedeći ?

    ​U posljednjih nekoliko mjeseci sve se više govori o “povratku u normalan život”, odnosno o ukidanju epidemioloških mjera i komplikovanih pravila u vezi sa putovanjima koje je prouzrokovala pandemije virusa korona i koje praktično, sa malim izmjenama, traju sve od 2020. godine.

    Uprkos tome što visoko zarazni omikron soj trenutno hara svijetom, a mnoge evropske države u posljednja dva mjeseca iz dana u dan bilježe nove, nezamislive, rekorde po broju inficiranih, pojedine vlasti odlučile su na potpuni preokret.

    Tri evropske zemlje, naime, ukidaju pravila, a sve pod parolom “moramo da naučimo da živimo sa virusom”.

    Polako se ukidaju pojedina pravila u vezi sa putovanjima, a pojedine države su ukinule gotovo sve mjere, prenosi Euronews.

    Danska – bez ograničenja
    Danska je prva zemlja Evropske unije koja je 1. februara ukinula većinu restriktivnih mjera jer više ne smatra kovid-19 “bolešću kritičnom za društvo”. Razlog za to je taj što zaraza, iako je varijanta omikron u porastu i u toj zemlji, ne predstavlja veliki teret za zdravstveni sistem i zemlja ima visoku stopu vakcinacije, rekli su danski zvaničnici, prenosi AP.

    Danska je posljednjih sedmica imala više od 50.000 slučajeva dnevno u prosjeku, ali je broj ljudi u bolničkim jedinicama intenzivne njege opao.

    Ukinuto je obavezno nošenje maski za lice, koje više nisu obavezne u javnom prevozu, prodavnicama i u zatvorenim prostorijama. Vlasti preporučuju korišćenje maski samo u bolnicama, zdravstvenim ustanovama i staračkim domovima.

    Više nisu potrebne digitalne propusnice za ulazak u noćne klubove, kafiće i restorane. Ukinuto je i ograničenje radnog vremena i broj ljudi koji može biti u noćnim klubovima.

    Ostaje samo nekoliko ograničenja za nevakcinisane putnike koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU, niti Šengena.

    Nadležni organi za zdravstvo u Danskoj “preporučuju” da oni koji budu pozitivni na testu za virus korona provedu u samoizolaciji četiri dana, dok kontakti zaraženih lica više ne moraju u karantin.

    Ovo nije prvi put da je Danska ukinula sve mjere, prethodno je vlada donijela istu odluku 10. septembra 2021. godine, kada je takođe ukinula korišćenje kovid propusnica.

    Švedska – nema testiranja, brojke nestaju iz medija
    Švedska je danas ukinula sve epidemiološke mjere uključujući masovna testiranja na virus, čak i među ljudima koji pokazuju simptome infekcije.

    “Došli smo do tačke u kojoj trošak i relevantnost testiranja više nisu opravdani”, rekla je šefica švedske agencije za javno zdravlje Karin Tegmark Vajzel, prenosi agencija AP.

    U toj zemlji samo zdravstveni radnici koji njeguju starije osobe, odnosno najugroženiji pacijenti imaju pravo na besplatno PCR testiranje, i to samo ukoliko imaju simptome.

    Antigenski testovi su i dalje dostupni u supermarketima i apotekama, ali se rezultati neće prijavljivati zdravstvenim vlastima. Takođe, privatne zdravstvene ustanove mogu da obavljaju testove i da izdaju sertifikate za međunarodna putovanja građanima, ali o sopstvenom trošku.

    Švedska je takođe juče ukinula ograničenja u broju okupljenih ljudi na događajima ili u restoranima, kao i kovid sertifikate, a radno vrijeme barova i restorana je kao prije pandemije.

    Od srijede više ne vrijede mjere, kao što su: obavezna kontrola kovid potvrda za sva javna okupljanja u zatvorenom sa više od 50 osoba, sva javna okupljanja u zatvorenom moraju da imaju sjedeća mjesta, ograničenje javnih okupljanja u zatvorenom na 500 osoba (u sportu 500 osoba po tribini) i najmanje 10 kvadratnih metara prostora po učesniku.

    Premijerka Magdalena Anderson izjavila je da pandemija nije završena, već da je ušla u novu fazu.

    Ova zemlja, takođe je ukinula ograničenja za ulazak stranih državljana iz nordijskih zemalja i ostatka Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora.

    Osnova švedskog izlaska iz pandemijskog režima leži u visokoj stopi vakcinacije, relativno niskoj smrtnosti od kovida i stabilnom broju pacijenata na intenzivnoj njezi, bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom soja omikron.

    Do danas je u Švedskoj sa dvije doze vakcinisano 84 odsto populacije starije od 12 godina, a još 53 odsto odraslih primilo je i buster.

    Norveška – mjere padaju korak po korak
    Restoranima će ponovno biti dozvoljeno posluživanje alkohola nakon 11 sati uveče, rad od kuće više neće biti obavezan, a sadašnje ograničenje od deset posjetilaca u privatnim kućama je ukinuto, rekao je premijer Norveške Jonas Gahr Stoere.

    Objava je uslijedila nakon sličnih odluka susjedne Danske i drugih evropskih zemalja, uključujući Britaniju, Irsku i Holandiju, koje su ublažile ili ukinule ograničenja posljednjih nedjelja u pokušaju vraćanja u normalu.

    Norveška je u decembru uvela djelimično zatvaranje radi borbe protiv omikron varijante koja se brzo širi, ali većina tih mjera više nije potrebna, saopštila je Vlada.

    “Čak i ako se mnogo više ljudi zarazi, manje je onih kojima je potrebna hospitalizacija. Dobro smo zaštićeni vakcinama. To znači da možemo ublažiti mnoge mjere čak i kada se broj infekcija brzo povećava”, rekao je Stoere.

    Međutim, Norveška će zadržati osnovne mjere fizičke distance, traži od ljudi da ostanu udaljeni najmanje jedan metar i da nose maske za lice na mjestima na kojima je puno ljudi.

    Koje države planiraju ukidanje kovid mjera?
    Brojne druge evropske zemlje ublažile su epidemiološke mjere i privremeno zadržale samo pojedina pravila.

    Među prvima je 19. januara britanski premijer Boris Džonson najavio ukidanje pojedinih mjera, te u Velikoj Britaniji na brojnim mjestima više nije obavezno nošenje maski ili posjedovanje kovid propusnica.

    Irska je 22. januara ukinula skoro sva ograničenja u vezi sa pandemijom virusa korona, uključujući mjere u ugostiteljskom sektoru, ograničenja na sportskim događajima i zahtjev za dokaz o vakcinaciji za ulazak u zatvorene prostore.

    Zadržala je obavezu nošenja maski u javnom prevozu i prodavnicama do kraja februara, uz pojedine mjere u školama.

    Nakon toga, Holandska vlada je 24. januara saopštila da će ponovo otvoriti barove, restorane, kulturna zdanja.

    “Danas činimo veliki korak ka ublažavanju mjera”, protiv epidemije virusa korona, rekao je premijer Mark Rute i dodao da broj zaraženih virusom korona i dalje veliki i da je jasno da se ukidanjem mjera preuzima rizik, prenosi AFP.

    Vlada je ostala pri svojim preporukama da se ne prima više od četiri gosta kod kuće i da bi trebalo nastaviti rad od kuće.

    Ujedinjeni Arapski Emirati postepeno će ukidati mjere ograničenja uvedene zbog sprečavanja širenja virusa korona, s obzirom na to da je broj zaraženih i hospitalizovanih pacijenata smanjen.

    Nacionalna uprava za vanredne situacije najavila je da od sredine februara neće biti ograničenja broja ljudi u javnim prostorima, prenio je Rojters.

  • Vlada RS se zadužuje da Kinezi grade

    Vlada RS se zadužuje da Kinezi grade

    “Elektroprivreda Republike Srpske” uzeće kredit od 30 miliona maraka da plati dug za struju koji ima prema “Hidroelektranama na Drini”, a potom će taj novac iskoristiti za dokapitalizaciju i izgradnju hidroelektrane Bistrica. U pitanju je hidroelektrana koju gradi Kineska nacionalna aerotehnološka kompanija za međunarodni inženjering (AVIK).

    Izgradnja energetskog sistema hidroelektrane Bistrica, koji će se sastojati od tri stepenasto raspoređene elektrane ukupne vrijednosti 102 miliona evra, počela je u decembru prošle godine. Ulaskom u Bistricu, kineske kompanije praktično su poklopile izgradnju svih većih energetskih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.

    Radovi na izgradnji HE Bistrica počeli su krajem prošle godine, a HE na Drini kao investitor nije uspio da obezbijedi novac. Odlučili su se na dokapitalizaciju od 56,3 miliona maraka, ali sve do danas nije bilo poznato na koji način će obezbijediti sredstva. Međutim, ta dilema je okončana raspisivanjem tendera preko kojeg “Elektroprivreda RS” traži banku koja će joj na godinu pozajmiti 30 miliona maraka, po kamatnoj stopi 2,95 odsto. Računaju kako će po osnovu kamata i troškova obrade uz glavnicu dati još 572.000 maraka bez PDV-a.

    “Kreditom bi ERS izmirio obavezu po osnovu kupljene električne energije od HE na Drini, čiji je 65 odsto vlasnik, a tim sredstvima bi HE na Drini dokapitalizovao HE Bistrica, čiji je 100-odstotni vlasnik, da bi na ovaj način kreditna sredstva u krajnjoj namjeni bila iskorištena za izgradnju HE Bistrica u Foči”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Hidroelektrana se nalazi u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča – Sarajevo. Bistrica podrazumijeva tri stepenasto raspoređene elektrane, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade. Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-sata električne energije.

    Prema prvoj bazi kineskih investicija u CEE (Central and Eastern Europe), koju je objavila organizacija civilnog društva ESTIMA, BiH je na četvrtom mjestu u centralnoj i istočnoj Evropi, a druga u užoj regiji. Prva je Srbija, a slijedi je Mađarska sa 5,4 milijarde evra. U BiH kineskim novcem realiziraju se zasad isključivo infrastrukturni projekti.

    Milorad Dodik nedavno je podsjetio na izgradnju hidroelektrana Ulog i Dabar, kao i na nastavak radova na izgradnji bolnice u Doboju te na kraju privedene pripremne radove za izgradnju 40 kilometara auto-puta Banjaluka – Prijedor. Poznato je da je još 2018. godine potpisan ugovor o koncesiji između Vlade RS i kompanije “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co. Ltd”, a vrijednost projekta je 297 miliona evra. Izgradnja ovog auto-puta odgođena je samo zbog izgradnje auto-puta od Doboja prema Bijeljini.

    Vlada Republike Srpske posljednjeg dana 2021. godine potpisala je ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija “China Energy Gezhouba Group”, a kreditiraće je kineska državna banka Eskim na osnovu garancija Republike Srpske.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković još ranije je najavio potpisivanje ovog ugovora, a kako je istakao, HE Dabar je decenijski projekt Hercegovine i ovog dijela Republike Srpske. HE Dabar, čija je ukupna vrijednost oko 650 miliona KM, imaće instalisanu snagu od 159,15 megavata i 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije.

    “Republika Srpska je jedna obična kolonija u kojoj strane multinacionalne kompanije nastoje da obespravljene radnike iskorištavaju kao crnačko roblje, a da nekolicina domorodaca i plemenskih vođa dobije zlato i bogatstvo kako bi potlačene robove držala pokornim. Tako je bilo prije deset godina kada su po Srpskoj gradile neke druge firme, tako je i danas, kada grade Kinezi”, smatra poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.

  • WHO: Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su saopćili da Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa te da se kreće prema fazi u kojoj će moći dugoročno upravljati covidom.

    “Pandemija ulazi u drugačiju fazu. Mislimo da se krećemo, posebno jer se povećava broj vakcinisanih, prema onom što bi mogla biti endemija”, izjavila je čelnica WHO-a za Afriku Matshidiso Moeti.

    Smatra da je broj zaraženih na ovom kontinentu sedam puta veći od registrovanog, a da je broj preminulih i do tri puta veći od registrovanog.

    Moeti je istakla da je to posljedica problema u vezi s testiranjem, a što se odrazilo kroz zvanično relativno mali broj zaraženih i preminulih. To je bio razlog da se stekne dojam da Afrika nije mnogo pogođena pandemijom.

    Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, do jučer, 10. februara, u ovom dijelu svijeta je registrovano 11 miliona ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom te 250.000 preminulih. No, u WHO-u procjenjuju da je bilo zaraženo 70 miliona osoba te da je preminulo 750.000.

    U prilog ovoj procjeni su rezultati više istraživanja koja ukazuju na to da ovi brojevi nisu veći od zvaničnih samo u Africi, već i u ostatku svijeta, piše list Guardian.

    Podsjećamo, direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge je nedavno izjavio da je izgledno da je i pred Evropom dug period zatišja kada je riječ o pandemiji koronavirusa.

  • OSCE poručio NSRS-u: Povucite zakon o VSTV-u, ugrožavate nezavisnost pravosuđa BiH

    OSCE poručio NSRS-u: Povucite zakon o VSTV-u, ugrožavate nezavisnost pravosuđa BiH

    Predsjedavajući OSCE-a i ministar vanjskih poslova Poljske Zbignjev Rau te generalna sekretarka OSCE-a Helga Maria Schmid oglasili su se povodom odluke Narodne skupštine RS-a da izglasa Nacrt zakona o VSTV-u RS.

    “Jednostrano povlačenje iz državnih institucija protivno je Ustavu Bosne i Hercegovine i podriva ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je osnovna mjera zaštite u održavanju vladavine prava u zemlji. Uspostavljanje paralelne strukture na entitetskom nivou ugrozilo bi dosadašnja postignuća u reformi vladavine prava u zemlji i ugrozilo bi daljnji napredak u ovoj oblasti”, naveli su iz OSCE-a.

    OSCE navodi kako potvrđuje svoju podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovim vrijednostima.

    “Povlačenje iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine bilo bi suprotno slovu i duhu Sporazuma, ugrožavajući nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini, a istovremeno bi proširilo prostor za krivičnu nekažnjivost”, saopćeno je.

    Na kraju pozivaju NSRS da povuče ovaj zakon, a sve lidere u Bosni i Hercegovini da zajedno rade na stvaranju uslova neophodnih za konstruktivan politički dijalog, za dobrobit svih građana širom zemlje.