Građani nemaju razloga za strah jer neće doći niti do sukoba, niti uvođenja bilo kakvih sankcija zbog odluke Republike Srpske da vrati ovlaštenja koja ima po Dejtonskom mirovnom sporazumu, poručila je predsjednik Srpske Željka Cvijanović.
Komentarišući najavu da će Republika Srpska povući saglasnost za uspostavljanje Oružanih snaga BiH, bezbjednosnih agencija i pravosudnih tijela, te da će se proglasiti ništavnim sve odluke što su ih u proteklim godinama donosili visoki predstavnici, Cvijanovićeva je za “EuroBlic” rekla da se rukovodstvo Srpske vodi određenim ustavnim principima.
“Želimo pravo ustavno uređenje u kojem će funkcionisati i Republika Srpska i BiH. Moramo se držati onoga na šta smo dali saglasnost, a to je vrlo jasno opisano i sadržano u Aneksu četiri Dejtonskog sporazuma, koji jeste Ustav BiH. Prema tome, mi smo legalisti koji žele da se ono što imamo u praksi odražava kroz ono što je rekao Ustav. Trenutno imamo jedno nakaradno stanje”, dodala je ona.
Ona je napomenula da od rata nad Republikom Srpskom sve vrijeme traje tortura, da je stalno nastojanje da se promijeni ono što je dao Dejton, što je rađeno različitim metodama, a veći dio nametanjem od visokih predstavnika.
Cvijanovićeva je naglasila da je Ustavni sud BiH počeo raditi sve ono što je prije njega radio visoki predstavnik.
“Došli smo u fazu da se preko tog suda ispunjavaju ciljevi nasilnog prekrajanja Ustava, umjesto da se štiti ustavnost. Ispada sad da institucije moraju da štite Ustav od Ustavnog suda. Krenulo se od oduzimanja poljoprivrednog zemljišta Srpskoj, pa šuma, pa se najavljuju vode, pa neka putna inFrastruktura i slično”, kaže ona.
Predsjednik Srpske smatra da se iz tog nereda može izaći samo ukoliko se pridržava Ustava i svih njegovih principa i načela.
“Ustav je jasno rekao šta kome pripada od nadležnosti. Smatram da uvijek trebamo da razgovaramo u okviru države, da se vidi na koji način će se određene stvari riješiti. Svjedoci smo toga da Bošnjaci poručuju da im se uopšte ne razgovara sa nama. Republika Srpska im je stalno meta i stalno im je za nešto kriva. Mi moramo da vodimo računa kako da zaštitimo Republiku Srpsku u jednoj takvoj skalameriji kakva je BiH u koju su nas smjestili”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je poručila da su predstavnici Srpske uvijek otvoreni za dijalog o svim pitanjima unutar BiH, ali da nemaju namjeru nikoga da mole da s njima razgovara.
“Razgovor je neophodan i mi smo za taj razgovor otvoreni. Hrvatski predstavnici su nam rekli da su isto vrlo zainteresovani za razgovor. Onda imate neku treću stranu koja kaže da nije zainteresovana. U redu, niste zainteresovani, znači snosite odgovornost za to. Da li neko želi da mi kaže da je normalno živjeti u državi u kojoj se ne razgovara, i u kojoj je normalno da ti neko nešto nametne, a ti se ne smiješ tome usprotiviti. Ne, to nije normalno”, dodala je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je zaključila da se samo razgovorom i dijalogom može graditi budućnost BiH, a nikako nametanjima, prijetnjama i sankcijama.
Poslanici imaju pravo da odlučuju šta je ispravno za Srpsku
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da poslanici u Narodnoj skupštini, kao najvišem zakonodavnom tijelu Republike Srpske imaju pravo da odlučuju kako god oni smatraju da je ispravno za Srpsku.
Na pitanje da li Narodna skupština Republike Srpske može da povuče zakone i akte koji su doneseni u parlamentu BiH, konkretno kada je riječ o proglašenju ništavnim zakona o sudu, tužilaštvu, oružanim snagama i slično, Cvijanovićeva za “EuroBlic” odgovara da nigdje u Ustavu ne piše da ne može.
“Piše li negdje u Ustavu da ne može? Nigdje ne piše da ne može. Ne piše da može, ali ne piše ni da ne može. U Ustavu nigdje ne piše ni da vam visoki predstavnik nameće zakone i na silu mijenja Ustav. Čak ni u tim izmišljenim bonskim ovlaštenjima to ne piše”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske odlučuju da li nešto jeste ili nije i ne odgovaraju nekim stranim, već svojim građanima koji su ih birali.
Cvijanovićeva ističe da EU neće uvesti sankcije Republici Srpskoj, jer bi tim potezom strmoglavila i ovo malo uvjerenja da postoji neki evropski put, te ističe da bi bilo pametnije da su osmislili 14 prioriteta koje je moguće ispuniti, pa da nakon ispunjenih šest ili sedam pruže ohrabrenje i daju BiH status kandidata, što bi bila pametna politika, ali oni to neće.
“Traže reformu pravosuđa, na primjer Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), koji su sami napravili, a ne kažu da je vrijeme i da se sklone strane sudije iz Ustavnog suda. Valjda misle da treba da odu tek kad u potpunosti razvlaste Republiku Srpsku. Da li je normalno da u nekoj državi sjede strane sudije? Dosta nam je te nepravde. Moramo se vratiti za sto i razgovarati ako nas interesuje budućnost”, poručila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da se o tome valja i može pričati kako bi se vratili u legalnu sferu i ustavni ambijent koji bi dao prilično dobre šanse BiH, a u suprotnom ne vidi da će ovaj nered postati neki red, niti misli da se BiH može igdje kretati.
“Ja sam zaista za suživot. Zaista jesam za neko pristojno međusobno razumijevanje i mislim da je krajnje vrijeme da to i imamo i da to izgradimo. Ali, vi ne možete izgraditi povjerenje ako vam neko nešto stalno oduzima i prijeti”, rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srpske je rekla da se neće obistiniti najave “dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH” da će Srbima poslati pravosuđe ili neke “državne snage”, te dodala da to smatra i zbog činjenice da i tamo sjede i Srbi.
“Kakve državne snage? Ako imaju državne snage, pa tamo sjede i Srbi. Šta vi hoćete, da šaljete Srbe da idu maltretirati Srbe? Pa neće ih ići maltretirati. Digli su galamu oko toga kakva je anketa provedena u OS BiH. Pa ko će njima reći kakva je anketa provedena!? Ne misle valjda da će im Srbi to reći!? Sve je postalo zatrovano i besmisleno. Nametne vam Incko zakon i mi trebamo da ćutimo. Dakle, ne smijem kao političar ništa da kažem, ne smijem da preispitujem stvari, ne smijem da đelujem institucionalno ili u ime institucije, i još trebam da klečim pred njima i kažem da su u pravu. Pa nisu”, istakala je predsjednik Srpske.
Ona kaže da država pripada svima ako je zajednička, a ako nije – onda svako sebi.
“Sve ovo me asocira na to da je izgleda politika sile jedini mehanizam i jedina politika očuvanja BiH. Koja se to država može i koliko dugo čuvati silom? Valjda se država čuva i štiti partnerstvom, razgovorom i dogovorom, pa makar i političkim borbama”, poručila je Cvijanovićeva.
Ona ističe da je jako zadovoljna nedavnim sastankom sa stranim ambasadorima, za koji je rekla da je bio uspješan, gdje su oni iz prve ruke čuju stavove Republike Srpske i vizije o tome koja su moguća rješenja ove krize.
“Mi smo čuli šta su njihove zabrinutosti, a oni su čuli šta su naše brige, zabrinutosti i rješenja za nagomilane probleme”, rekla je predsjednik Srpske.
Cvijanovićeva je naglasila Republika Srpska može finansijski podnijeti da osnuje svoju vojsku, obavještajnu službu i druge institucije.
“Naučili smo se tokom ovih godina da ne moramo da zavisimo od volje tamo neke SDA, niti moramo da zavisimo od onih koji kažu prenesite nadležnosti da vam mi damo pare. Nećemo da prenesemo nadležnosti, a vi nam nemojte dati novac. Biće novca”, rekla je ona.
Cvijanovićeva je naglasila da stabilnost ni bezbjednost Srpske nije ugrožena.
“Nikoga ne ugrožavamo, nemamo pretenzije da nekome nešto oduzimamo, niti narušavamo teritorijalni integritet. To i jeste njihov problem, jer znaju da se borimo samo za Ustav i ustavnost”, rekla je ona.
Cvijanovićeva vjeruje da je moguć dogovor unutar BiH ako se sjedne i razgovara racionalno, kaže u kojoj oblasti šta treba i kako doći do toga, ali je problem što Republika Srpska nema partnere za tako nešto.
“Njima se ne rade ti poslovi. Oni samo govore o tome je li genocid, nije genocid, hoćemo li tužiti, nećemo tužiti, hoćemo li vas privesti, nećemo vas privesti, hoćete li pred sud, hoćete li pred tužilaštvo… Tjeraju svoj ideološki plan koji veze nema ni sa Evropom, ni sa suživotom ni sa multietničnosti. Šta ću ja u takvoj državi? Što je meni ta država po mjeri? Ne smijem da pričam kao političar, ne smijem da odlučujem kao institucija, ne smijem da tražim razgovor, jer taj neko neće sa mnom da razgovara, već moram da prihvatim ono što on hoće”, rekla je Cvijanovićeva.
Komentarišući krivičnu prijavu koju je protiv nje podnio Institut za istraživanje genocida Kanada, Cvijanovićeva je napomenula da to nije nikakav institut već jedna mala nevladina organizacija koja tamo uzima donacije od ljudi iz dijaspore i šalje kojekakve dopise institucijama po Kanadi i glume institut.
Cvijanović: Pandemija nije zaustavila privredu Srpske
Predsjednik Republike Srpse Željka Cvijanović izjavila je da privredni život u Srpskoj funkcioniše, pa čak i bilježi rast uprkos panemiji virusa korona.
Ona je rekla da su u Republici Srpskoj promijenjeni neki prioriteti definisan prije pandemije, pa je novac je odlazio na zdravstvo i na podršku privredi da bi se sačuvala radna mjesta.
“To smo uspjeli jer kada pogledate brojeve vidite da bilježimo rast. Izvukli smo se iz nekog užasnog scenarija od kojeg smo svi strahovali. Brojevi po pitanju zaposlenosti su nadmašili one koje smo imali prije korone”, rekla je Cvijanovićeva za “Evro-Blic” i istakala da problemi nisu prestali jer pandemija još traje.
Kada je riječ o odlasku mladih, ona je istakla da Srpska treba da uporno razvija vlastite mehanizme koji će omogućiti da oni ostanu u Srpskoj, kao i da nije zaksanila sa mjerema.
“Nismo zakasnili, ali nema tu recepta koji će donijeti rezultate preko noći. Sarađujući u zadnje dvije godine sa ministarstvima u Vladi Mađarske, koja su imala sjajan program, vidjeli smo da to nije lagan proces”, kaže ona.
Cvijanovićeva ističe da se prvi rezultati počinju bilježiti tek nakon 10-12 godina.
“Dakle, ne mogu se očekivati preko noći bilo kakvi rezultati. Vjerujte, i oni su suočeni sa migracijama. Migracija postoji i unutar EU, ne samo kod nas”, navela je ona.
