Autor: INFO

  • Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske

    Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske

    U Banjaluci će danas biti održana sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude utvrđen prijedlog dnevnog reda i termina održavanja 23. posebne sjednice Narodne skupštine Srpske.

    Sjednica Kolegijuma zakazana je za 12.00 časova u prostorijama parlamenta Republike Srpske, najavljeno je iz Narodne skupštine.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je nedavno na konferenciji za novinare da će do polovine sedmice Srpska imati svu dokumentaciju u vezi sa vraćanjem nadležnosti Republici Srpskoj i zakazati sjednicu Narodne skupštine.

    Narodna skupština prošle sedmice donijela je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada i nadležnost tog tijela.

  • Nastavak sjednice Skupštine grada Banjaluka

    Skupština grada Banjaluka nastaviće danas sjednicu odborničkom raspravom o prijedlogu odluke o zaduženju Banjaluke emisijom hartija od vrijednosti.

    Predsjednik Skupštine Mladen Ilić rekao je Srni da će sjednica biti nastavljena u 9.00 časova raspravom o zaduženju.

    “Prošli smo raspravu o Nacrtu rebalansa budžeta za ovu godinu, objektivno još nekoliko tačaka će vjerovatno izazvati neku veću pažnju, tako da bi bilo malo teško procijeniti do kada će trajati, u svakom slučaju nastavljamo sa zasjedanjem”, rekao je Ilić.

    On je naveo da su svi odbornici koji su se ponovo testirali negativni i moći će da prisustvuju zasjedanju, kao i da za za sada nema najavljenih izostanaka, te vjeruje da će sjednica bita završeno danas, maksimalno do kraja srijede.

    Pred odbornicima će se u nastavku zasjedanja naći niz drugih važnih tačaka, između ostalih, Nacrt prvog urbanističkog plana Banjaluke, preporuke o korištenju ćirilice i odluka o usvajanju plana kapitalnih investicija grada u periodu od 2021. do 2023. godine, više odluka o dodjeli u zakup poslovnih prostora pod posebnim uslovima, te više tačaka iz oblasti prostornog uređenja.

    Na dnevnom redu šeste sjednice nalaze se 64 tačke, od kojih je tokom dosadašnjeg rada najviše pažnje privuklo razmatranje Nacrta rebalansa budžeta koji iznosi 166,6 miliona KM i veći je od prvobitnog za 16,87 miliona KM ili 11,3 odsto.

    Sjednica je prekinuta 12. oktobra, nakon saznanja da je šef Kluba odbornika SNSD-a Dragoslav Topić pozitivan na virus korona, a nakon toga ekipe banjalučkog Doma zdravlja testirale su sve odbornike i sve one koji su bili prisutni u skupštinskoj sali.

  • Obrisana sporna odredba iz Prijedloga zakona: Vozači neće plaćati 100 KM za uviđaj

    Obrisana sporna odredba iz Prijedloga zakona: Vozači neće plaćati 100 KM za uviđaj

    Učesnik lakše saobraćajne nezgode koji zahtijeva izlazak policije na lice mjesta neće morati da plaća 100 KM za troškove uviđaja, kako je to prvobitno bilo predviđeno zakonom.

    U odnosu na Nacrt zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske, u prijedlogu zakona koji je Vlada Republike Srpske nedavno usvojila obrisana je ova odredba.

    Bilo je propisano da u situaciji kada učesnici udesa s manjom materijalnom štetom ne pristaju da popune i potpišu obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, vozač koji zahtijeva izlazak policije na teren za taj uviđaj mora da plati 100 KM. Ako znamo da policiju najčešće zove vozač koji nije skrivio udes, za mnoge je bilo diskutabilno zašto se na njega svaljuje ovaj trošak.

    U Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske za Srpskainfo su potvrdili da je u tekstu prijedloga zakona obrisana ova odredba, a pojasnili su i zašto.

    – Radi se o javnoj usluzi koju pruža javni organ u skladu sa zakonom propisanim javnim ovlašćenjima, a ne o usluzi koju javni organ pruža po tržišnim uslovima, te činjenici da se ista finansira iz opštih prihoda budžeta – kažu iz ministarstva.

    Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci iz ovog ministarstva su objašnjavali kako pozivi policiji da obave uviđaj, prilikom udesa sa manjom materijalnom štetom, uzrokuju “bespotrebne zastoje i gužve u saobraćaju, materijalne troškove policiji i angažovanje kapaciteta policijskih službenika, koji bi te kapacitete mogli preusmjeriti na druge aktivnosti”.

    Obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi vozači dobiju prilikom registracije, a koristi se za udese s manjom materijalnom štetom.

  • Zvaničnici spremni za razgovore, ali ne na štetu Srpske

    Zvaničnici spremni za razgovore, ali ne na štetu Srpske

    Proslavljajući tri decenije postojanja Narodne skupštine Republike Srpske, na sastancima zvaničnika Srpske i Srbije, neizbježna tema bila su i trenutna politička dešavanja u BiH.

    Za naredne dane najavljena je i diplomatska ofanziva međunarodnih predstavnika.

    Ove sedmice u BiH dolaze direktorka pri Evropskoj službi za spoljne poslove u Evropi Angelina Ajhorst i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Metju Palmer, koji je već u Zagrebu.

    Zvaničnici Srpske za razgovore su spremni, ali ne na štetu Republike, njenih građana i Ustava.

    Tridesetu godišnjicu postojanja Narodne skupštine Republika Srpska dočekuje izložena novim iskušenjima. Tako je tema o pokušajima oduzimanja nadležnosti i udaljavanju od Dejtonskog sporazuma bila nezaobilazna na odvojenim sastancima predsjednika srpskog Parlamenta Ivice Dačića i prvog čovjeka vojvođanske Skupštine Ištvana Pastora sa zvaničnicima Srpske.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da će u narednim danima Parlament Srpske donositi odluke koje treba da vrate ustavnu poziciju Srpske i ništa više. Smatra da je krivica Srpske to što je samoodrživa i može da funkcioniše, za razliku od BiH, a pogotovo Federacije.

    • Samo Republika Srpska ima snagu i zato se i pokušava putem raznih odluka neustavno antidejtonski kriminalno mijenjati ta pozicija snage i održivosti Srpske – ističe Dodik.

    A kakva se diplomatska ofanziva na Republiku Srpsku i BiH sprema najbolje svjedoči i najavljena posjeta direktorke pri Evropskoj službi za spoljne poslove u Evropi Angeline Ajhorst i specijalnog izaslanika za zapadni Balkan Metjua Palmera od 27. do 30. oktobra.

    Pred dolazak, Ajhorstova je telefonom razgovarala sa Miloradom Dodikom, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.

    Međunarodni predstavnici pozivaju na nastavak dijaloga o političkoj krizi u BiH. Iz Republike Srpske kažu da su spremni za razgovore, ali i podsjećaju na jedan od zaključaka Narodne skupštine iz maja ove godine.

    • Narodna skupština Republike Srpske konstatujući da je narušena dejtonska struktura BiH i nakon razmatranjai usvajanja Inicijative za pokretanje razgovora i dijaloga između strana Republike Srpske i Federacije BiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za BiH, poziva Federaciju BiH kao stranu ugovornicu na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima vezanim za budućnost Republike Srpske i Federacije BiH – piše u zaključku NSRS.

    Ovaj zaključak, na koji se političko Sarajevo oglušilo, dokazuje dobru volju i pruženu ruku, smatraju zvaničnici Srpske. I ovaj put su, kaže predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, spremni za razgovore sa domaćim političarima, ali i stranim faktorom u BiH, koji je određenim odlukama dao značajan doprinos produbljivanju krize.

    • Ono što frustrira jeste činjenica da smo puno puta razgovoarali, ali naši sagovornici ne da ne razumiju, već neće da razumiju. Јer ako priznate gdje su problemi mora da liječite, ako liječite onda ispravljate devijacije, ako ispravljate devijacije onda morate da priznate i ono što ste vi napravili kao međunarodni faktor, a ja znam da je to za njih veliki zalogaj, ali veliki zalogaj je i za nas da živimo vječno u krizi – naglašava predsjednica Srpske.

    Da su stranci glavni izvor krize najbolji je primjer Ustavnog suda BiH, u kojem sjede strane sudije, a posljednja odluka Valentina Incka BiH dovela je do najveće postdejtonske krize. Na ulogu međunarodne zajednice ukazuje i premijer Srpske Radovan Višković.

    • Ti koji su nametali krize nas pozivaju na dogovor, zajednički život, na dobrobit BiH… Vi koji ste napravili problem možete ga riješiti vrlo lako – otklonite razloge zbog kojeg je i nastalo – kaže Višković.

    Srbija podržava Republiku Srpsku da na osnovu Dejtonskog sporazuma sačuva svoje institucije. Novi pritisci na Republiku Srpsku za predsjednika Skupštine Srbije Ivicu Dačića nisu novost.

    • Ništa novo se ne dešava, te stvari se dešavaju decenijama. To je pokušaj da se izigra Dejtonski sporazum kako entiteti ne bi imali nikakkav značaj – ističe Dačić.

    Upravo zbog toga, a zbog zaštite Dejtona i Ustava, ponikla je i inicijativa o vraćanju nadležnosti. Sa strancima ili bez njih, razgovori i dogovori su neophodni. Zvaničnici Srpske za to su spremni, ali bez ucjena na koje neće pristati.

  • Negativna ocjena korak do otkaza u UIO BiH

    Negativna ocjena korak do otkaza u UIO BiH

    U toku je izrada novog pravilnika o ocjenjivanju rada zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kojim je predviđeno da radnici koji dobiju negativne ocjene budu poslati na obuku, te ako ne postignu zadovoljavajuće rezultate, slijedi im otkaz.

    U Nacrtu pravilnika, koji je u procesu konsultacija, definisane su ocjene, a to su “ne zadovoljava”, “zadovoljava”, “uspješan” i “naročito uspješan”.

    U praksi, ocjena “ne zadovoljava” je negativna, a daje se zaposlenom čiji ukupni radni učinak nije bio na nivou minimalnih zahtjeva poslova i zadataka konkretnog radnog mjesta.

    Zaposleni koji je ocijenjen negativnom ocjenom upućuje se na dodatnu obuku i podršku od strane direktno nadređenog u trajanju od šest mjeseci, sa ciljem postizanja zadovoljavajućih rezultata u radu.

    “Nakon završene obuke zaposleni podliježe vanrednom ocjenjivanju rada. Ako ne postigne zadovoljavajuće rezultate, prestaje mu radni odnos”, navodi se u nacrtu.

    S druge strane, ocjena “naročito uspješan” daje se za rad zaposlenom čiji ukupni radni učinak premašuje očekivane zahtjeve. Na osnovu ocjene, zaposleni može i napredovati u višu kategoriju, odnosno viši platni razred u okviru radnog mjesta.

    “Ocjena rada može se uzeti u obzir prilikom unapređenja na više radno mjesto, u skladu sa propisom kojim se reguliše premještaj zaposlenih. Zaposleni koji je u posljednje dvije godine ocijenjen ‘zadovoljava’, odnosno u posljednje četiri godine jednom ili više puta, ali ne uzastopno, ocijenjen ‘ne zadovoljava’, ne može se unapređivati na više radno mjesto”, istaknuto je u nacrtu.

    Inače, direktno nadređeni koji vrši ocjenu rada zaposlenog dužan je voditi računa o davanju pravičnih i poštenih ocjena rada.

    “Rukovodilac osnovne organizacione jednice dužan je osigurati da se postupak ocjene rada sprovodi pravično, objektivno i bez predrasuda. Ako direktor utvrdi da je ocjena utvrđena nepravično i s predrasudama, protiv rukovodilaca koji su vršili ocjenjivanje će se preduzeti mjere u skladu sa važećim propisima”, piše u nacrtu.

    Redovno ocjenjivanje rada vrši se jednom godišnje i obuhvata period od 1. januara do 31. decembra. Vanredno ocjenjivanje može se sprovesti u bilo koje vrijeme u slučajevima probnog rada, nezadovoljavajućih rezultata itd.

    Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO BiH, kaže za “Nezavisne novine” da novi pravilnik ima određene izmjene i dopune u odnosu na stari, koji u svojim manjim dijelovima nije bio u potpunosti primjenjiv, odnosno bio je nedorečen.

    Govoreći o mogućim otkazima za radnike koji nakon negativne ocjene, te dodatne obuke, ne postignu zadovoljavajuće rezultate u radu, ona je istakla da zaposleni imaju pravo prigovora na ocjenu.

    “Ukoliko zaposleni ima argumente na svojoj strani, uvijek se ta ocjena ispravi. Ja znam iz prakse da se ta klauzula ne može zloupotrijebiti i ići na štetu zaposlenog. Dosad bar nije bila nijedna takva situacija u UIO”, rekla je Mrnjavčeva.

    Dodala je da, ako neko zaista ništa ne radi, ne može se ni očekivati da bude pozitivno ocijenjen.

    “Svako na neki način treba ocjenu zaslužiti, odnosno svoju plaću opravdati. Ako neko ne udovoljava poslovima tog radnog mjesta, u svakom slučaju, logično je da ide na neko drugo, niže radno mjesto, odnosno, ako neće da radi nikako, onda svakako, zna se, slijedi otkaz”, naglasila je ona.

    Iz UIO BiH ističu da se novim pravilnikom o ocjenjivanju rada zaposlenih uređuje postupak praćenja i ocjenjivanja rada zaposlenih u UIO, period ocjenjivanja, učesnici u postupku ocjenjivanja, kriterijumi za ocjenjivanje rada, postupak i način ocjenjivanja i druga pitanja u vezi sa ocjenjivanjem rada zaposlenih u UIO.

    “Trenutno važeći Pravilnik o ocjenjivanju rada zaposlenih u UIO je na snazi od 2011. godine, te je njegova primjena u proteklom periodu pokazala da je pojedina pitanja u postupku ocjene rada potrebno dodatno regulisati. Takođe, imajući u vidu da je unutrašnja organizacija UIO od dana donošenja navedenog pravilnika pretrpjela određene izmjene, to se pokazalo da pojedine odredbe važećeg pravilnika nisu u potpunosti primjenjive”, kažu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

  • Mask na Tviteru o kriptovalutama – ponovo

    Mask na Tviteru o kriptovalutama – ponovo

    Ilon Mask, izvršni direktor Tesle, danas je otkrio u koje je kriptovalute investirao u poslednjem periodu.

    Mask, inače poznati zagovornik kriptovaluta, otkrio je da nije ulagao u mim kriptovalutu šiba inu iako su njegovi tvitovi o mim kriptovaluti u prošlosti izazvali ogroman rast cene.

    U nizu tvitova ponovio je da podržava dodžkoin, nazivajući ga “narodnim kriptom”, kao i mnogi njegovi zaposleni u Tesli i Spejs-Iks-u.

    Međutim, rekao je da nema nikakve veze sa neprofitnom organizacijom Dodžkoin. Rekao je da ni on ni njegov saradnik Džared Birčal nisu bili u savetodavnom odboru organizacije koja radi na promociji kriptovaluta putem patenata, zagovaranja i zaštite žiga.

    U jednom tvitu otkrio je da je kupio bitkoin i itirijum, dve najveće kriptovalute na svetu, što je portfolio o kom je javno govorio i ranije.

    Dodžkoin je nakon ovih objava skočio 7,7 odsto i njime se u ponedeljak ujutru trgovalo na 0,27 dolara (0,20 funti).

    Vrednost kriptovalute šiba inu porasla je više od 50 odsto te je u nedelju dosegla rekord od 0,000044 američkih dolara i tako postala jedanaesta najveća kriptovaluta na tržištu, piše Index.

    Međutim, kada je korisnik Tvitera “ShibaInuHolder” pitao Maska koliko šiba inu tokena poseduje, njegov je odgovor bio: “Ništa.”

    Zajednica okupljena oko kriptovalute šiba inu uznemirila se zbog Maskovog tvita, a jedan korisnik je upitao: “Zašto Ilon mora da poseduje bilo koji $SHIB da bi bio vredan? Fokus bi trebalo da bude na njegovoj praktičnoj primeni”.

    Ranije ovog meseca vrednost kriptovalute šiba inu porasla je na 0,000013 dolara nakon što je Mask na Tviteru objavio fotografiju svog šteneta, iste rase po kojoj je token dobio ime. Postoji još jedna mim kriptovaluta, pod nazivom Floki, koja nosi isto ime kao Maskov ljubimac rase šiba inu.

    Maskovi tvitovi često imaju značajan uticaj na cenu kriptovaluta. Na primer, bitkoin je snažno porastao kada je Mask na Tviteru napisao da će Tesla nastaviti da prihvata bitkoin nakon što postane ekološki prihvatljiviji.

    Analitičari su suzdržani prema reakcijama malih investitora na Maskove objave.

    “Kao što smo videli sa dodžkoionom, a sada i šiba inuom, tvitovi magnata poput Ilona Maska kontrolišu uspon i pad digitalne imovine”, izjavio je za Jahu fajnens Majkl Kamerman, izvršni direktor Skilinga.

    “Društveni mediji i finansijski influenceri izvrsni su u kontekstu uvođenja u koncept kriptovaluta, ali investitori moraju prosuđivati izvan zabave koja se događa onlajn i sami dublje zagledati u kriptovalute pre nego što donesu bilo kakvu odluku”, zaključuje Kamerman.

  • Danas se rešava sudbina Svetog Stefana

    Danas se rešava sudbina Svetog Stefana

    Predstavnici firme Adriatik propertis i operatora Aman rizorts danas će imati sastanak sa predstavnicima ministarstava finansija i ekonomskog razvoja.

    Na njemu će razgovarati da li će grad hotel “Sveti Stefan” i “Vila Miločer” biti otvoreni narednog leta i kakva je sudbina tužbe koju je zakupac podneo pred međunarodnim Arbitražnim sudom u Londonu, potvrđeno je nezvanično “Vijestima” iz više izvora.

    Sastanku će prisustvovati predstavnici HTP Miločer i “Sveti Stefan hoteli”.

    “Vijestima” je rečeno da će se na sastanku pojaviti advokati hotelskog operatora Amana, koji je minulog leta odbio da otvori hotele, nakon što im Vlada nije mogla garantovati da će plaže biti zatvorene za javnost, odnosno biti pod hotelskim režimom.

    “Takođe, posebno će se govoriti o tužbi koju su advokatski tim Adriatic propertiesa i Amana podnijeli Arbitražnom sudu za nadoknadu štete od stotinu miliona evra zbog kršenja ugovora o zakupu od strane Vlade”, ispričao je izvor “Vijesti”.

    Zakupac Svetog Stefana tuži Crnu Goru: Traže 100 miliona evra

    Vladi je ovog meseca stiglo obavještenje o pokretanju arbitražnog postupka pred Arbitražnim sudom u Londonu koji je pokrenula kompanija “Adriatic properties”, biznismena Petrosa Statisa i Vei Seng Pua, a koji su crnogorski državljani.

    Vladi je dat rok od 30 dana da se izjasni na tužbene zahteve koji su međunarodnom tribunalu dostavljeni sa dokazima na 50 strana.

    Prinudna naplata

    Opština Budva prinudno je “skinula” sa računa vladine kompanije HTP “Miločer” oko 62 hiljade evra za poreski dug na ime poreskog duga. To je podgoričkom listu potvrđeno u HTP “Miločer” koji gazduje zemljišnim kompleksom u Miločerskom parku na kome kompanija “Adritic properties” gradi novi hotel “Kraljičina plaža” sa depadansom od 66 stanova za tržište.

    Prethodno je Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva blokirala taj zemljišni kompleks, kao garanciju da će HTP “Miločer” izmiriti ukupno 85 hiljada evra koliko duguje za poreza na nepokretnost.

    Kako pomenuti medij saznaje, nije naplaćen kompletan iznos duga, već na računu nije imalo toliko novca.

    HTP “Miločer” dao je pre 14 godina Statisovoj kompaniji u četvorodecenijski zakup, sada već porušeni hotel “Kraljičinu plažu”, kao i na 90 godina zemljište na kome treba da se gradi.

    To je prvi put da lokalna uprava poseže za tako radikalnom merom naplate poreza. Pre šest godina isto je učinila i država kojoj ova vladina firma duguje za porez 335.753 evra, a hipoteka i dalje stoji upisana u katastarsku evidenciju.

    Nastavak izgradnje novog hotela “Kraljičina plaža” i depadanasa neizvestan je. Iako je zabrana gradnje tokom letnje sezone od 1. oktobra van snage, na gradilištu je juče bilo mirno.

    Gradnja nove “Kraljičine plaže” izazvala je veliki revolt lokalne zajednice, a nova opštinska uprava Budve suprotstavlja se betonizaciji i izgradnji stanova za tržište u stogodišnjem parku. Sedmoetažna građevina je uoči leta ugrubo završena, a pored insistiranja administracije Marka Carevića, kao i njegovog prethodnika Dragana Krapovića da se preispita građevinska dozvola, te spreči gradnja, budući kompleks je dobio svoje obrise i praktično izmenio izgled Pržna.

    Meštani su krajem marta polomili nelegalno postavljenu ogradu ka plaži, što je bio uvod u odluku “Adritic propertiesa” i hotelskog operatora “Amana” da minulog leta zatvore hotelski kompleks “Sveti Stefan” i “Vilu Miločer”.

    Opština Budva donela je Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i neposrednog zaleđa ostrva Sveti Stefan u budvanskom parlamentu kojom se ne podržava izgradnja novih, već samo rekonstrukcija postojećih objekata u postojećim gabaritima.

  • “Propevao” i dobio 200 miliona dolara

    “Propevao” i dobio 200 miliona dolara

    Američka Komisija za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC) objavila je da je uzbunjivaču isplatila nagradu od gotovo 200 miliona dolara.

    On je ovu nagradu dobio za informacije u slučaju povezanom s manipulacijom ključnim referentnim kamatnim stopama.

    Nije saopšteno ime nagrađenog uzbunjivača ni pojedinosti o slučaju, ali ni tačan iznos nagrade.

    Advokatska kancelarija Kirby McInerney LLP saopštila je da je njenom klijentu dodeljena rekordna nagrada nakon što je 2012. dao informacije i dokumenta koja su bila katalizator u istrazi CFTC-a i stranog regulatora o manipulaciji referentnim kamatnim stopama.

    Regulatori širom sveta izrekli su u proteklih deset godina milijarde dolara novčanih kazni i pokrenuli niz kaznenih postupaka protiv banaka i trgovaca, optužujući ih da su se udruživali kako bi manipulisali referentnim kamatnim stopama.

    Optužbe su često ukazivale na manipulaciju liborom, kamatnom stopom za međubankarske pozajmice na londonskom tržištu, napominje Rojters, a prenosi Bonitet.

    Zastupnici američkog Kongresa nedavno su zakonski poduprli CFTC-ov program za uzbunjivače. Vol strit žurnal je javio u maju da bi mogao biti ugašen zbog očekivane isplate 2,5 milijardi dolara bivšem izvršnom direktoru Dojče banka u vezi s nagodbom u slučaju libor.

  • Oboreni rekordi na Vol stritu

    Oboreni rekordi na Vol stritu

    Na Vol stritu su S&P 500 i Dau Džons indeks dosegli nove rekordne nivoe.

    Uzrok tome je nada ulagača da će se nastaviti dobra sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.

    Dau Džons ojačao je 64 boda, ili 0.18 posto, na 35.741 bod, dok je S&P 500 porastao 0.47 posto, na 4566 bodova, a Nasdaq indeks 0.90 posto, na 15.226 bodova, prenosi Indeks pisanje Hine.

    I dok su Dau Džons i S&P 500 dosegli nove najviše nivoe u istoriji, Nasdaq je od njega udaljen još oko 1 posto.

    Ulagači se nadaju da će većina od oko 165 kompanija, koje će ove nedelje objaviti poslovne izveštaje, izvestiti o većoj zaradi nego što se očekivalo. Dosad je oko 120 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je oko 83 posto ostvarilo veće zarade nego što se procenjivalo.

    Stoga sada analitičari u anketi Rojtersa procenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 34,8 posto u odnosu na isti period lane, dok su početkom oktobra očekivali rast od 29,4 posto.

    Ove će nedelje, između ostalog, poslovne izveštaje objaviti tehnološki divovi, kao što su Epl, Majkrosoft i Alfabet.

    Fejsbuk je kvartalne rezultate objavio nakon zatvaranja Vol strita, a cena njegove deonice porasla je u produženom trgovanju oko 1 posto. Prihodi te društvene mreže bili su u trećem tromesečju nešto manji nego što se očekivalo, no, zarada je porasla 17 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

    Najviše je juče, više od 12 posto, skočila cena deonice Tesle i dosegla rekordne nivoe, nakon vesti da je rent-a-car kompanija Herc naručila od Tesle 100.000 vozila.

    Zahvaljujući jučerašnjem skoku cene dionice, tržišna kapitalizacija Tesle premašila je bilion dolara, čime se uvrstila u uski krug kompanija, kao što su Epl, Majkrosoft i Alfabet.

    I na većini evropskih berzi cene su deonica juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,25 posto, na 7.222 boda, a frankfurtski DAX 0,36 posto, na 15.599 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,31 posto, na 6.712 bodova.

  • Astronomi na pragu velikog otkrića: Prve planete van naše galaksije

    Astronomi na pragu velikog otkrića: Prve planete van naše galaksije

    Do sada je pronađeno oko 5.000 egzoplaneta – planeta koje kruže van Sunčevog sistema, ali su one locirane unutar galaksije Mliječni put.

    Astronomi su pronašli nagovještaj onoga što smatraju da bi mogla da bude prva planeta otkrivena van naše galaksije.

    Do sada je pronađeno oko 5.000 egzoplaneta – planeta koje kruže van Sunčevog sistema, ali su one locirane unutar galaksije Mliječni put.

    Mogući signal nove planete koja se nalazi u galaksiji Mesije 51 otkrio je teleskop NASA – Čandra.

    Ova planeta udaljena je 28 miliona svjetlosnih godina od galaksije Mliječni put.

    Ovo otkriće zasnovano je na tranzitima, gdje prolazak planete ispred zvijezde blokira dio njene svjetlosti i tako stvara karakteristično smanjenje sjaja koje teleskopi mogu da otkriju.

    Takvu tehniku naučnici su već koristili za pronalaženje hiljade egzoplaneta.

    Ali doktorka Rozen di Stefano i njene kolege su tražili promjene i padove u osvijetljenosti dobijene od objekta poznatog kao binarni sjaj rendgenskih zraka.

    Ovi objekti sadrže neutronsku zvijezdu ili crnu rupu koja uvlači gas iz zvijezde pratioca u obližnjoj orbiti.

    Materijal blizu neutronske zvijezde ili crne rupe se pregrijeva i sija na istim talasnim dužinama kao rendgenski zrak.

    Pošto je oblast u kojoj se stvaraju rendgenski zraci mala, planeta koja prolazi ispred mogla bi da blokira većinu ili tih zraka.

    A upravo to olakšava uočavanje tranzita.

    Članovi tima koji koristili su ovu metodu da otkriju kandidata za egzoplanetu u binarnom sistemu nazvanim M51-ULS-1.