VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski se obraća Evropskom parlamentu

    Zelenski se obraća Evropskom parlamentu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trenutno se obraća Evropskom parlamentu u Briselu.

    Govoreći putem video veze, on kaže da Ukrajinci plaćaju “krajnju cijenu“ braneći slobodu.

    – Ne mogu reći dobro jutro, dobar dan ili dobro veče. Jer svaki dan za neke ljude ovaj dan nije dobar. Za neke ljude je ovaj dan posljednji – rekao je.

    Zelenski kaže da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i slobodu.

    – Niko neće ulaziti i intervenisati u našu slobodu i državu. Niko nas neće slomiti. Smo jaki. Mi smo Ukrajinci – dodao je.

    Nešto ranije se zelenski putem Fejsbuka obratio Ukrajincima, kada je istakao da je zaštita glavnog grada zemlje, Kijeva, “ključni prioritet“ za državu.

    – Harkov i Kijev su trenutno najvažnije mete za Rusiju. Teror ima za cilj da nas slomi. Da slomi naš otpor. Oni su se okomili na našu prestonicu, kao i na Harkov. Zbog toga je odbrana glavnog grada danas ključni prioritet za državu – rekao je on u poruci na Fejsbuku u utorak.

    – Kijev je poseban. Ako zaštitimo Kijev, zaštitićemo državu. Ovo je srce naše zemlje. I mora nastaviti da kuca. I nastaviće da kuca, tako da život trijumfuje – dodao je.

    U poruci Ukrajincima, Zelenski je takođe opisao napad u utorak na centralni trg u Harkovu kao čin terora.

    – Ovo je teror protiv grada, ovo je teror protiv Harkova, teror protiv Ukrajine. Na trgu nije bilo vojnog cilja. Raketa na centralni trg je direktan, neskriveni teror. Niko to neće oprostiti. Niko neće zaboraviti. Ovaj udar na Harkov je ratni zločin – rekao je Zelenski, prenosi Blic.

    Zelenski je pozvao sve zemlje svijeta da odmah i efikasno reaguju na “ovu zločinačku taktiku agresora i da proglase da Rusija vrši državni terorizam”.

    – Zahtijevamo punu odgovornost za teroriste pred međunarodnim sudovima – rekao je.

  • Peskov o početku “finansijskog rata” protiv Moskve

    Peskov o početku “finansijskog rata” protiv Moskve

    Agresivne akcije protiv Rusije u ekonomskoj sferi dešavale su se i ranije, ali sada su “maske skinute” i mjere su postale ultra koncentrisane, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući riječi Pariza o početku “finansijskog rata” protiv Moskve.

    Sada su ove agresivne akcije protiv naše zemlje tako ultra koncentrisane prirode. Ali, te akcije su se, u stvari, dešavale i ranije. Samo što možda nisu bile vidljive golim okom. Ali stručnjaci su savršeno svjesni svih diskriminatorskih mjera, mjera koje uključuju nelojalnu konkurenciju i tako dalje, rekao je Peskov.

    On je dodao da se sve to dešavalo i ranije, samo što je sada sve krajnje koncentrisano.

    – Pa, kako kažu, maske su skinute – izjavio je Peskov novinarima, prenio je Sputnjik

    Portparol Kremlja je, takođe, napomenuo da potrošači trenutno reaguju hiperemocionalno na poskupljenje, ali da je ovo samo prva reakcija.

    Ranije tokom dana, francuski ministar ekonomije i finansija Bruno le Mer rekao je da će EU voditi masivan ekonomski i finansijski rat protiv Rusije.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je 21. februara potpisao ukaze o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, a 24. februara Rusija je pokrenula vojnu operaciju demilitarizacije Ukrajine.

  • Dodik: Crni dan za Srbe u BiH Zatler promoviše u praznik

    Dodik: Crni dan za Srbe u BiH Zatler promoviše u praznik

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je krajnje vrijeme da pojedini predstavnici međunarodne zajednice sagledaju stvarno stanje u BiH i uvide ko su ti koji promovišu mir, demokratiju, poštivanje međunarodnog prava, a ko pokušava da nameće rješenja i svoja pravila ponašanja.

    Na pitanje Srne da prokomentariše današnju izjavu šefa Delegacije EU u BiH Johana Zatlera povodom tzv. dana nezavisnosti BiH, Dodik je rekao da je očigledno da Zatler zaobilazi činjenice i istinu o BiH, te jednostrano posmatra i prošlost i sadašnjost.

    “Zatler se otvoreno stavlja u ulogu vrhovnog presuditelja i suverenog ocjenjivača što predstavlja sumrak javno izgovorene riječi. Ostrašćeno promovisanje politike koja je potpuno van realnog stanja stvari veoma je pogrešno, ali i opasno”, istakao je Dodik. Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je da Zatler današnjom izjavom promoviše 1. mart, crni dan za srpski narod, proglašavajući ga praznikom, dodavši da taj tužni datum u BiH priznaju samo on i Bošnjaci.

    “Ono što je posebno tragično i nelogično za nekoga ko se, bar na riječima, zalaže za poštovanje međunarodnog prava, demokratiju i evropske vrijednosti, jeste da ubistvo nevinog čovjeka u Sarajevu koje je bilo uvod u krvavi rat naziva praznikom. Na taj način ispada da Zatler podržava taj čin militarizacije BiH koji se pretvorio u žestoki građanski rat”, ukazao je Dodik.

    On je naglasio da je prošlo vrijeme kada su pojedini predstavnici međunarodne zajednice “bildali svoje mišiće na Srbima i na Republici Srpskoj”.

    On je poručio da je Republika Srpska odlučna u očuvanju mira i stabilnosti, te da je dijalog i pregovarački sto njeno jedino sredstvo borbe da se dođe do rješenja i konsenzusa o svim spornim pitanjima na dobrobit dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH.

    “Republika Srpska je uvijek na strani mira, dijaloga, poštivanja volje svih koji žive u BiH, ali to traži i od drugih. Mi nikome ništa ne namećemo. Želimo da idemo naprijed, da se razvijamo i omogućimo bolji život svim ljudima. Zagledani smo u EU i naše opredjeljenje jesu evropske integracije, ali ne EU koja ubistvo srpskog svata i početak progona Srba iz Sarajeva promoviše u praznik”, rekao je Dodik.

  • Sjeverna Koreja okrivila SAD i Zapad za rat u Ukrajini

    Sjeverna Koreja okrivila SAD i Zapad za rat u Ukrajini

    Sjeverna Koreja je u ponedjeljak prekinula šutnju o ruskoj invaziji na Ukrajinu okrivljujući Sjedinjene Američke Države i Zapad za hegemonističku politiku.

    Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje je u svom prvom službenom saopćenju o ruskom napadu navelo da je Zapad kriv za “zloupotrebu moći”.

    “Temeljni uzrok ukrajinske krize u potpunosti leži u hegemonističkoj politici SAD-a i Zapada, koji se nameću bezobrazlukom i zloupotrebom moći protiv drugih zemalja”, rekla je zvanična državna novinska agencija KCNA, pozivajući se na neimenovanog glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova.

    Saopštenje je stiglo samo dan nakon što je Sjeverna Koreja, ispalila projektil što je prvi test nakon rekordnog broja lansiranja u januaru.

    Washington je pozvao na nastavak pregovora o ukidanju nuklearnog i raketnog programa Pjongjanga, ali je Sjeverna Koreja odbacila prijedlog, zahtijevajući odustajanje od “neprijateljske politike” i “dvostrukih standarda” SAD-a.

    Pjongjang je također zaprijetio ponovnim testiranjem svojih raketa većeg dometa, pa čak i nuklearnog oružja.

    Sjeverna Koreja optužila je Washington i njegove saveznike da “ignorišu razumne i legitimne zahtjeve Rusije” u smislu sigurnosnih garancija.

    Oni “sistematski potkopavaju evropsko sigurnosno okruženje nastojeći da NATO savez šire prema istoku, uključujući neometano raspoređivanje sistema naoružanja za napad”, rekao je KCNA.

    “Stvarnost još jednom dokazuje da sve dok postoji američka jednostrana i dvostruka politika koja ugrožava mir i sigurnost jedne suverene zemlje, nikada neće biti mira u svijetu”, zaključili su .

  • Milanović: Osim Ukrajini, status kandidata za članstvo u EU treba dati i Bosni i Hercegovini

    Milanović: Osim Ukrajini, status kandidata za članstvo u EU treba dati i Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra kako Ukrajini treba dati status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji što je prije moguće, ali i Bosni i Hercegovini i Kosovu.

    Nakon što mu je ponuđeno da se pridruži inicijativi predsjednika nekoliko država članica EU, kojom se traži davanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, svoju podršku kandidaturi Ukrajine za članstvo, predsjednik Milanović prenio je u ponedjeljak i inicijatorima otvorenog pisma.

    “Ukrajina je izložena agresiji Ruske Federacije i svi mi joj moramo pružiti svu potrebnu pomoć kao što bismo očekivali i da se nama pomogne da smo u istoj situaciji. Hrvatska ne zaboravlja da je Ukrajina bila prva međunarodno priznata država koja nas je priznala, kao i da nam je među prvima pritekla u pomoć. Rat se događa u Evropi i moramo napraviti sve da se on zaustavi te da se izbjegne njegovo širenje. Ubrzani put Ukrajine u EU jedan je od načina i to podržavamo”, saopšteno je iz kancelarije predsjednika Hrvatske.

    Međutim, Milanović je iznio i svoj stav da se mora napraviti sve u cilju sprečavanja širenja krize na Zapadni Balkan i da se izbjegne svako ugrožavanje njenog susjedstva.

    “Hrvatski je strateški i nacionalni interes da i zemlje jugoistočne Evrope, koje su deklarirale i dokazale svoju namjeru i spremnost ulaska u EU, što prije postanu članice Evropske unije”, navodi se.

    Iz tog razloga Milanović je predložio da se zatraži status kandidata za članstvo u EU i za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Kosovo te da EU, nakon višekratnih obećanja, odmah započne pregovore o članstvu s Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Albanijom, koje već imaju status kandidata.

    Također, kako ističe Milanović, potrebno je ubrzati pregovore s Crnom Gorom.

    “Što se tiče Srbije tiče, u ovom, za evropski mir, važnom trenutku, ta se država mora odlučiti želi li stvarno članstvo u EU ili ne i prema tome voditi svoju politiku. EU joj mora dati do znanja da je ovo trenutak odluke”, zaključuje Milanović.

  • Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove

    Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove

    Rusko ministarstvo odbrane upozorilo je stanovnike Kijeva da napuste svoje domove jer Rusi planiraju udare na mete u ukrajinskoj prijestonici, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

    U saopštenju, ministarstvo odbrane Rusije navodi da se njihove snage spremaju da pokrenu „visoko precizne udare“ protiv „Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) i 72. centra za informaciono-psihološke operacije (PSO)“ u Kijevu.

    • Pozivamo građane Ukrajine koje su ukrajinski nacionalisti umiješali u provokacije protiv Rusije , kao i stanovnike Kijeva koji žive u blizini stanica da napuste svoje domove – navedeno je u saopštenju.
  • Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila

    Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila

    Zapadne kolege jednostavno ignorišu posljedice masovnog granatiranja civilnih objekata u Donbasu koje sprovodi ukrajinska vojska, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u svom video-obraćanju na sastanku Savjeta UN za ljudska prava.

    Masovne sahrane i grobnice u Donbasu služe kao nepobitan dokaz zločinačkih posljedica masovnog granatiranja civilnih objekata Donbasa. Forenzička istraga je utvrdila da su većina poginulih žene i starije osobe. Naše zapadne kolege jednostavno ignorišu brojne činjenice ovih nečuvenih kršenja osnovnog prava čovjeka – prava na život – rekao je Lavrov.

    On je dodao da su svi pokušaji da se skrene pažnja Savjeta za ljudska prava na zločine koji se dešavaju već osam godina naišli na ravnodušnost.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara saopštio da je, kao odgovor na zahtjev šefova republika u Donbasu, donio odluku da izvede specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Putin je istakao da Moskva ne planira da okupira ukrajinske teritorije.

    Ministarstvo odbrane Rusije pružilo je uvjeravanja da ruske trupe ne gađaju ukrajinske gradove, već su ograničene na precizne udare i onesposobljavanje vojne infrastrukture, te da nema nikakvih prijetnji po civilno stanovništvo, podsjeća TASS.

  • Rusija zabranila strancima da prodaju imovinu

    Rusija zabranila strancima da prodaju imovinu

    Rusija će uvesti privremene mjere zabrane stranim investitorima koji žele da prodaju imovinu.

    Rusija se na taj korak odlučila kako bi osigurala da donesu promišljenu odluku, a ne da donose odluku pod političkim pritiskom, izjavio je danas ruski premijer Mihail Mišustin.

    “U trenutnoj situaciji sa sankcijama strani preduzetnici su primorani da se ne rukovode ekonomskim faktorima, već da donose odluke pod političkim pritiskom. Kako bi se biznisima dala šansa da donesu promišljenu odluku, pripremljena je predsednička naredba o uvođenju privremenih ograničenja na izlazak iz ruske imovine”, rekao je Mišustin na sastanku vlade, a prenosi Rojters.

    Mišustin nije naveo detalje.

    Ovo je poslednji u nizu koraka koji je Rusija preduzela kao odgovor na sve oštrije sankcije Zapada, koje se uvode od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini prošle nedelje.

  • Vučić: “Ogromni su pritisci na Srbiju, biće teško izdržati”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je pravo Hrvatske da podigne borbenu gotovost svoje vojske, ali da Srbija to neće učiniti.

    “Nemamo razloga da podižemo borbenu gotovost”, rekao je Vučić i dodao da to nikada ne radimo predstave radi.

    Kazao je da se protiv njega pravi kampanja sa ciljem da se naškodi Srbiji.

    “Zašto bi oni bili na strani uspeha Srbije? Kako da objasne da Srbija ima bolji klinički centar, da ima više auto-puteva? Danas se približavamo po broju kilometara auto-puteva Hrvatskoj. Što bi oni bili radosni kad, kad sam postao premijer, BDP je njihov bio 43 milijarde, naš 32, a danas je i jednih i drugih 53 milijarde. Je l’ biste vi bili srećni na njihovom mestu?”, upitao je Vučić.

    Kazao je da Hrvatska mora da nađe krivca za svoje neuspehe.

    “Ko im je kriv? Moraju nekoga da nađu. Ja sam im kriv”, rekao je on na ceremoniji kojom će biti obeležen početak radova na deonici Sremska Rača – Kuzmin.

    “Nije lako”

    Odgovarajući na pitanje: “Da li Beograd sedi na dve stolice?”, Vučić je rekao da Srbija ima “svoju stolicu”, te da su pritisci ogromni na našu zemlju i da će to biti teško izdržati.

    “Do kasno sam imao razgovore sa predstavnicima više zemalja, danas ceo dan”, rekao je on.

    “Toliko o poštovanju nezavisnosti i prava drugih zemalja da sami odlučuju. Koliko možemo, držaćemo se, nije lako”, rekao je on.

    Vučić je rekao da će Srbija nastaviti da poštuje teritorijalni integritet, ali se neće pridruživati sankcijama uvedenim Rusiji.

    “U svemu što se tiče teritorijalnog integriteta Srbija će se pridržavati, a što se tiče sankcija, Srbija se neće pridruživati, bar dok možemo da izdržimo, još koji dan dok sam defakto predsednik Srbije”, poručio je on.

    On je rekao da je bitno da sačuvamo svoj ponos i dostojanstvo i da se sačuvamo od “besa velikih”.

    “Da sačuvamo zemlju, da je odbranimo, a da nam obraz ostane neukaljan”, poručio je Vučić.

  • Rezolucija EU o Rusiji, u tekstu i opomena Srbiji

    Rezolucija EU o Rusiji, u tekstu i opomena Srbiji

    Poslanici Evropskog parlamenta na vanrednom zesjedanju raspravljaju o situaciji u Ukrajini, a zatim glasaju o Rezoluciji o ruskoj agresiji protiv Ukrajine.

    Sjednica je počela 12:25 sati, a njen početak je propraćen velikim aplauzom upućenim ambasadoru Ukrajine u EU, kao i državlljanima Ukrajine koji su pozvani na vanrednu sjednicu Evropskog parlamenta. Prisutnima se obratio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    U nacrtu Rezolucije o kojoj će se danas glasati, pored najstrože osude vojne agresije Rusije, podrške Ukrajini i poziva EU da pojača sankcije protiv Moskve, nalazi se i paragraf kojim Evropski parlament ukazuje na posljedice neusklađivanja Srbije sa sankcijama EU.

    “Evropski parlament žali zbog neusklađivanja Srbije sa EU sankcijama protiv Rusije, što šteti njenom pristupnom procesu. Naglašavamo očekivanje da se zemlje kandidati za članstvo u EU usklade ne samo sa EU kriterijumima već i sa zajedničkom EU spoljnom i bezbjednosnom politikom”, navodi se u nacrtu teksta u koji je Tanjug imao uvid.

    Nacrt rezolucije, u 46 paragrafa, najoštrije osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju i invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, kao i učešće Bjelorusije u ovoj agresiji.

    Od Ruske Federacije se zahtjeva trenutni prekid svih vojnih aktivnosti u Ukrajini i povlačenje vojnih i paravojnih snaga i vojne opreme sa teritorije Ukrajine, a istovremeno se izražava nepodijeljena solidarnost sa ukrajinskim narodom.

    Evropski parlament ovom rezolucijom poziva i na nastavak diplomatskih napora u cilju zaustavljanja ruske agresije i pronalazak mirnog rješenja uz poštovanje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    Zemlje članice EU se pozivaju na dalju hitnu humanitarnu pomoć Ukrajini, ali i da prošire sankcije koje bi trebalo da oslabe rusku ekonomiju, uključujući i zabranu uvoza ruske nafte i gasa u EU.

    Istovremeno, zemlje članice EU se pozivaju da prihvate činjenicu da će stroge sanakcije prema Rusiji imati neizbježne negativne efekte na njihovu ekonomsku situaciju.

    Očekuje se da Evropski parlament podrži i sve do sada uvedne EU mjere uključujući i podršku za vojno jačanje ukrajinske vojske. Evropski parlament bi, prema tekstu nacrta Rezolucije, trebalo da pozove EU da pripremi paket od više milijardi evra za oporavak Ukrajine i rekonstrukciju razorene infrastrukture, kao i da se krene u proces odobravanja kandidatskog statusa Ukrajini za članstvo u EU.

    Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujuće i predstavljaju političke ocjene i smjernice EU.