Autor: INFO

  • Ko treba da primi četvrtu dozu?

    Ko treba da primi četvrtu dozu?

    Najave Batuta da će se u Srbiji davati četvrta doza vakcine protiv koronavirusa zbunila je građane, pa su mnogi otišli na vakcinalne punktove kako bi je primili. Epidemiolog Vladan Šaponjić iz Instituta za javno zdravlje je objasnio ko treba da primi četvrtu dozu i kada.

    Iz Instituta za javno zdravlje poručuju da se ne planira uvođenje četvrte doze, već da nju primaju samo osobe koje spadaju u najrizičnije grupe ljudi.

    Na vakcinalnim punktovima ipak je bilo onih koji su, u neznanju ili zbog straha, došli da prime četvrtu dozu vakcine.

    Institut za javno zdravlje Batut poslao je jasnu preporuku: Svako ko je primio dve doza treba da primi buster dozu najmanje 4 meseca od datuma revakcinacije.

    Četvrta doza važi samo za osobe sa urođenim ili stečenim oslabljenim imunitetom.

    “U tu grupu spadaju osobe koje primaju hemioterapiju, ne sve nego one kod kojih dovodi do slabljenja imuniteta, oni na hemodijalizi, pacijenti HIV AIDS, neke grupe još”, rekao je epidemiolog Vladan Šaponjić.

    Za te osobe četvrta doza predstavlja ono što je za druge treća, odnosno buster doza.

    “Nakon primanja dve doze, prime i dodatnu dozu nakon 28 dana od druge doze, nakon pet meseci primaju buster dozu, kao svi ostali građani, samo što je to njima 4. doza, ne treća doza”, kaže Šaponjić.

    Samo pominjanje četvrte doze zbunilo je građane. Mnogi od njih došli su na vakcinalne punktove kako bi je i primili.

    “Mi ovih dana imamo pacijente koji traže 4. dozu i informaciju kad će biti 4. doza”, kaže Milena Turubatović, doktorka opšte medicine.

    Ona poručuje svim građanima:

    “Ne dolazite po četvrtu dozu pošto četvrta nije po pravilniku sada, najviše što dajemo je treća buster doza.”

    Vakcinalni punkt na Beogradskom sajmu standardno je prometan, međutim onih koji primaju prvu dozu vakcine i dalje nema dovoljno. Za sada treba da poraste procenat ljudi koji primaju prvu dozu vakcine, jer do priča o četvrtoj dozi ima još dosta vremena.

  • Odlučeno: Kovid propusnice od 20 časova, svi ugostitelji mogu da rade 24 sata

    Odlučeno: Kovid propusnice od 20 časova, svi ugostitelji mogu da rade 24 sata

    Na današnjoj sednici Kriznog štaba odlučeno je da kovid propusnice budu obavezne već od 20 sati u ugostiteljskim objektima, kockarnicama i kladionicama.

    Kako je istakla dr Darija Kisić Tepavčević, uvođenje kovid propusnica je imalo značajnog efekta na povećanje vakcinacije, pa je odlučeno da se proširi važenje kovid propusnica za ugostiteljske objekte od 20 časova.

    Takođe, svi ugostiteljski objekti moći će da rade 24 sata.

    “To smo uveli zato što je u prethodnom vremenskom periodu i u nekim drugim zemljama primećeno da ako se ograniči do 1-2 sata, organizuju se različita kućna okupljanja i žurke, a na ovaj način je omogućeno da rade 24 sata ovi objekti ukoliko svi gosti nakon 20 časova imaju propusnice. Ovu meru smo proširili i na kockarnice, kladionice, slot klubove itd”, rekla je Kisić Tepvačević.

    Ona je još jednom istakla da je stotine inspekcijskih ekipa na terenu i da će moći da se kontrolišu svi objekti.

    “Ova mera i proširenje važenja kovid propusnice stupiće na snagu od ponedeljka”, istakla je dr Kisić Tepvačević.

    Na sednici Kriznog štaba je odlučeno i da se produžava raspust za osnovne i srednje škole.

  • Rumunija sa SAD grade modularnu nuklearnu elektranu: Proizvodnja struje – od 2028.

    Rumunija sa SAD grade modularnu nuklearnu elektranu: Proizvodnja struje – od 2028.

    SAD i Rumunija dogovorili su da zajedno grade prvu malu modularnu nuklearnu elektranu u Rumuniji.

    U Vašingtonu je saopšteno da će upotreba tehnologije malih modularnih reaktora (SMR) dati ključni doprinos dekarbonizaciji energetskog sektora u Rumuniji i omogućiti budućnost bez štetnih emisija.

    Plan su posle susreta na samitu COP26 2. novembra najavili specijalni izaslanik američkog predsednika za klimu Džon Keri i rumunski predsednik Klaus Johanis. Dve zemlje su još 2020. godine potpisale sporazum o saradnji na jačanju i modernizaciji rumunskog civilnog nuklearnog programa, piše Euractiv, a prenosi Energetski portal.

    Bela kuća saopštila je da će izgradnjom prve elektrane sa malim modularnim reaktorom (SMR), u saradnji sa SAD i američkom privatnom kompanijom Nuskejl, “najmodernija civilna nuklearna tehnologija stići i u taj važan deo Evrope.

    “Naše partnerstvo će doneti SMR tehnologiju u Rumuniju i pozicionirati američku tehnologiju kao lidera u globalnoj trci u oblasti te tehnologije. Komercijalni ugovor će uključivati Nuskejlovu centralu od šest modula i inicijalno će stvoriti više od 3.700 radnih mesta u SAD i Rumuniji, sa potencijalom otvaranja 30.000 poslova kako projekat bude rastao”, saopštila je američka administracija.

    Iz kabineta rumunskog predsednika precizirano je da će modularni reaktor početi da proizvodi struju 2028. godine, i da će investicija učvrstiti partnerstvo Rumunije i SAD u oblasti civilne nuklearne tehnologije.

    Američki Stejt department je naveo da je reč o projektu vrednom više milijardi dolara koji “jača evropsku energetsku bezbednost, poštuje najviše standarde nuklearne bezbednosti i zabrane proliferacije i, što je najvažnije, čistom energijom se bori protiv klimatske krize”.

    Nuskejl je američka privatna kompanija iz savezne države Oregon, koja proizvodi i prodaje male modularne fisione reaktore.

    Za razliku od klasičnih, velikih reaktora, mali modularni reaktori proizvode se industrijski i zatim zahvaljujući dimenzijama i težini transportuju na lokaciju buduće centrale i tamo instaliraju. Ti reaktori obično proizvode ukupno do 300 MW električne energije.

    SMR kompanije Nuskejl pojedinačno proizvode 77MW struje bruto, a u zavisnosti od konfiguracije, jednu nuklearnu elektranu, prema podacima sa sajta kompanije, čini do 12 modula.

  • Kalabuhov: Međunarodno pravo pobijedilo u Savjetu bezbjednosti UN

    Kalabuhov: Međunarodno pravo pobijedilo u Savjetu bezbjednosti UN

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov smatra da je međunarodno pravo pobijedilo na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, ali i logika i zdrav razum, a usvojena Rezolucija o BiH mora biti primjer u budućem vremenu.

    “Zahvalan sam kolegama u diplomatskom koru u Njujorku i u Sarajevu, jer su odvojena pitanja produženja misije ‘Altea’ u BiH i OHR-a. I po Dejtonskom mirovnom sporazumu ova pitanja nisu povezana”, rekao je Kalabuhov za RTRS.

    On je istakao da je dobro što su zapadne diplomate razumjele logiku Rusije.

    “Nakon 26 godina mirovnog procesa u BiH mora doći vrijeme kada će lokalni akteri preuzeti svu odgovornost, pa čak i onu koja proističe iz misije ‘Altea'”, kaže Kalabuhov.

    Ruski ambasador je napomenuo da se njegova zemlja principijelno zalaže da OHR bude što prije zatvoren.

    “OHR je postao razlog za destabilizaciju situacije u BiH. Ova kancelarija je postala jednostrana. I kolege u diplomatskom koru bi željele zatvaranje OHR-a, ali postoji nesaglasnost o uslovima za tako nešto. Svi su saglasni da je vrijeme nametanja u BiH prošlo”, istakao je Kalabuhov.

    On je ocijenio da BiH sa OHR-om ne može imati stvarni suverenitet i da ova kancelarija nikada nije prevela Dejtonski mirovni sporazum na jezike naroda u BiH, što je morala uraditi.

    “Veliki je paradoks kada ljudi koji govore o suverenitetu BiH traže od OHR-a da brani suverenitet. Pardoks je i što Ustav mora biti branjen od Ustavnog suda BiH. Mora biti promijenjena i kompozicija ovog suda, odnosno strane sudije moraju otići”, naglasio je Kalabuhov.

    On je napomenuo da izvještaj Kristijana Šmita o situaciji u BiH subjektivan i neizbalansiran.

    Kalabuhov kaže da je legitimno razmišljanje predstavnika Republike Srpske o vraćanju nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH i da sve mora biti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    On je naveo da je u BiH potreban dijalog konstitutivnih naroda o svim pitanjima.

    “Mora se u BiH smirivati retorika. Smatram da neće biti rata u BiH, jer je bolje pet godina razgovarati, nego dan ratovati. Bilo bi dobro da svi akteri u BiH potpišu pakt o miru”, istakao je Kalabuhov.

  • Cvijanović: Važno da na relevantnim adresama jasno iskažemo stavove Srpske

    Cvijanović: Važno da na relevantnim adresama jasno iskažemo stavove Srpske

    Važno je što imamo priliku da stavove Republike Srpske jasno iskažemo na svim relevantnim adresama u svijetu, napisala je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović na Instagramu.

    Predsjednik Republike Srpske imala je danas u Vašingtonu odvojene susrete sa specijalnim predstavnikom predsjednika SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom i američkim izaslanikom za izborne reforme u BiH Metju Palmerom.

  • Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcizna politika za cigarete i duvan u narednoj godini ne bi trebalo da utiče na cijene ovih proizvoda, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Naime, Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2022. godinu, koju je nedavno usvojio Upravni odbor UIO, nije donijela promjene u iznosu specifične akcize, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    “Međutim, to ne mijenja ništa u vezi s cigaretama koje se najviše prometuju, pošto je kod njih već ranije premašena ta minimalna akciza”, potvrdio je izvor “Nezavisnih novina”.

    Ipak, sami proizvođači i distributeri imaju pravo da povise cijene, u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali to moraju najaviti mjesec dana ranije.

    “Ukoliko žele korigovati cijene, dužni su mjesec dana prije primjene o tome obavijestiti UIO BiH”, pojasnio je u izjavi za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.

    Podsjetimo, prema odluci koju je usvojio UO UIO BiH, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosiće 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza, dakle, povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 133,20 KM po kilogramu.

    Međutim, činjenica je da UO UIO BiH nije popustio uprkos jakim kritikama stručnjaka i potrošača, koji smatraju da je akcizna politika u BiH takva da nije primjerena kupovnoj moći i podstiče crno tržište.

    BiH je, naime, zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, jer su nameti otišli znatno iznad životnog standarda građana.

    “Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

    Prema relevantnim podacima, iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.

    “Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020. Ipak, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM.

  • Cvijanovićeva razgovarala sa Eskobarom i Palmerom

    Cvijanovićeva razgovarala sa Eskobarom i Palmerom

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović na današnjem sastanku sa specijalnim predstavnikom predsjednika SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom u Vašingtonu ukazala je na potrebu izbalansiranog pristupa prema BiH i interesima sva tri konstitutivna naroda, te istakla da je to jedini način da se obezbijedi stabilna i prosperitetna budućnost.

    Predsjednik Srpske je na sastanku sa Eskobarom izrazila podršku inicijativi “Otvoreni Balkan”, kao i snažnijoj ekonomskoj saradnji među zemljama regije.

    Sagovornici su razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, te o mogućnostima jačanja saradnje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Tokom susreta da američkim izaslanikom za izborne reforme u BiH Metju Palmerom razgovarano je o reformama izbornog zakonodavstva u BiH, a predsjednik Republike Srpske je ponovila stavove Srpske o ovom pitanju, istakavši da je potrebno obezbijediti legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda i ukazala na neophodnost postizanja dogovora između partnera u Federaciji BiH.

  • Šamar Kristijanu Šmitu iz Savjeta bezbjednosti UN

    Šamar Kristijanu Šmitu iz Savjeta bezbjednosti UN

    Odluka Savjeta bezbjednosti UN da ne dozvoli obraćanje Kristijanu Šmitu novi je šamar Rusije ostatku međunarodne zajednice, koja je ovog njemačkog diplomatu dovela na čelo OHR i podržava ga u ulozi visokog predstavnika u BiH.

    Intenzivni pregovori u Savjetu bezbjednosti UN trajali su nekoliko dana, a Ruska Federacija je od početka insistirala da se OHR izbaci iz teksta usvojene rezolucije, te da se Šmitu zabrani obraćanje, jer će u suprotnom staviti veto na produženje mandata EUFOR u BiH.

    Iako će Šmitov izvještaj o stanju u BiH biti razmatran, rusko odbijanje da on nastupi pred Savjetom bezbjednosti UN na kraju je prevagnulo.

    Analitičari ocjenuju da su Vašington i Brisel ovim zadali snažan šamar OHR, dok je Šmitov autoritet još više srozan.

    Autoritet urušen ili ne?
    „Poraz Zapada“ i „sahrana bonskih ovlaštenja“, samo su neke od fraza koje su analitičari koristili komentarišući odluku Savjeta bezbjednosti UN da se Šmitu ne dozvoli obraćanje.

    Analitičari smatraju da politički rat oko toga da li BiH ima ili nema visokog predstavnika ovim nije završen već samo produžen. Podsjećaju da je za Rusiju, Kinu i vlast Republike Srpske Šmit od samog početka nelegitiman, dok je za EU, SAD i zemlje regiona, ali i političke predstavnike Federcije BiH, njemački diplomata i dalje visoki predstavnik.

    Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da odluka Savjeta bezbjednosti UN nije imala veze s Kristijanom Šmitom već sa međunarodnim pravom i načinom na koji se postavlja visoki predstavnik.

    – Nije ovdje riječ o tome da li je sada Šmitov autoritet urušen jer on lično ima autoritet. Činjenica je da njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Da je dozvoljeno da se Šmit obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i pročita izvještaj to bi de fakto značilo prihvatanje njega kao visokog predstavnika. Poznato je da ga Rusija i Kina ne prihvataju i niko nije trebao očekivati da će dozvoliti da se on obrati – ističe Šolaja.

    Konfuzija
    Dodaje da Šmit nije izabran u skladu s međunarodnim pravom, što je sada jasno i potvrđeno odlukom da mu se ne dozvoli obraćanje u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I dalje imate klackalicu u smislu da Šmita jedni podržavaju, a drugi ne. Međutim, potvrđeno je da on nema legalitet i da ne može da proizvede nikakvo međunarodno pravno dejstvo. Svaka odluka koju bi eventualno donio izazvala bi još veću konfuziju i krizu u BiH. Ako bi primjenio bonska ovlaštenja to bi tek bila konfuzija – zaključuje Šolaja.

    Ističe da BiH traži temeljito preslagivanje u međunarodnoj zajednici kada je u pitanju odnos prema njoj, jer su Rusija i Kina ovim pokazale da su i one dio međunarodne zajednice, a ne samo EU i zapadne zemlje.

    “Plaća tuđe dugove”
    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se saga nastavlja, jer će i dalje jedan dio međunarodnih i domaćih aktera podržavati visokog predstavnika u BiH, a drugi ne.

    – Nikakvo jasno razjašnjenje nije došlo od strane Savjeta bezbjednosti UN. Niko nije izglasao da Šmit nema mandat niti da ima, čime se nastavlja ta neka situacija dvojstva. Savjet bezbjednosti UN Šmita niti je priznao niti ga je opozvao – objašnjava Sitarski.

    Navodi da se ovim samo produžava period različitih tumačenja, a samim tim i prilično nejasnog legitimiteta, ne samo Šmita nego i mnogih institucija u BiH.

    – Mi imamo hroničnu krizu sa bazičnim društvenim konsenzusom u BiH. Ovdje se i Ustav drugačije tumači, a kamoli mandat visokog predstavnika – kaže Sitarski.

    Urušavanju kredibiliteta i autoriteta same funkcije visokog predstavnika, kako tvrdi Sitarski, najviše je doprineo bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, ali i raniji šefovi OHR, koji su „izazvali velike probleme u BiH“.

    – Šmit sada plaća tuđe dugove. Sam Kristija Šmit kao političar i čovjek uopšte ničim nije doprineo takav odnos prema njemu, već je na neki način žrtveno jagnje. Sada mora pokazati još više diplomatske vještine, što samo po sebi neće biti lak zadatak – zaključuje Sitarski.

  • Otkriveno ko drži “ključ” za okončanje pandemije – “Princ vakcina”

    Otkriveno ko drži “ključ” za okončanje pandemije – “Princ vakcina”

    Indijski milijarder, kojeg su nazvali princom vakcina, drži ključ za okončanje pandemije koronavirusa, piše CNN.

    Kompanija njegove porodice proizvodi stotine miliona doza vakcina, ne samo protiv koronavirusa, već i protiv drugih bolesti.

    Dok je pandemija prošle godine pustošila svet, 39-godišnji sin indijskog milijardera osmišljavao je plan za okončavanje pandemije. Reč je o Adaru Poonawallu, izvršnom direktoru Indijskog instituta za serume (SII), koji je najveći svetski proizvođač vakcina.

    On je potrošio milione dolara za proizvodnju vakcina u ovoj zemlji i radio je na tome da osigura milione dolara za razvoj vakcine čija učinkovitost tada nije bila dokazana. Ta vakcina je ona koju su zajednički razvijali Univerzitet Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Tada niko nije znao koliko dugo će trajati razvoj vakcine, a kamoli da li će biti učinkovita.

    “To je bio proračunat rizik. Da budem iskren, nisam video da postoji mogućnost izbora. Samo sam osetio da ću požaliti što nisam prihvatio odgovornost na ovaj ili onaj način”, izjavio je Poonawalla za CNN.

    Da bi ostvario svoj plan, prvobitno je nameravao da uloži jednu milijardu dolara. Životi miliona ljudi zdravstveno najugroženijih na početku pandemije bili su ugroženi. Institut se u međuvremenu obavezao da će omogućiti vakcine siromašnim državama.

    Upravo bi Poonawalla mogao spasiti veliki broj ljudi i biti slavljen kao heroj. No, i njegova enormno bogata porodica mogla bi biti još bogatija. Dok ovaj Indijac dobija novac i poverenje celog sveta, čini se da se ostvaruje njegov plan, prenosi “Klix.ba”.

    Njegovo ime i prezime postalo je poznato u Indiji nakon što je u decembru prošle godine u Velikoj Britaniji odobreno korišćenje AstraZenekine vakcine. Nedugo nakon toga pokazalo se da u obzir nije uzeo sve moguće izazove.

    U mogućnosti njegove kompanije počelo se sumnjati nakon što je početak vakcinacije u Indiji bio vrlo spor. Sumnjalo se i da li će isporučiti vakcine obećane drugim državama. Time su se otkrili nedostaci toga kada se oslanja na samo jednog proizvođača.

    Od uzgajivača konja do proizvođača vakcina
    Vrlo je jasno zašto je porodica Poonawalla poznata u Indiji. Samo nekoliko proizvođača može se uporediti s njihovom kompanijom za proizvodnju vakcina. Cyrus Poonawall, Adarov otac, je pre 55 godina osnovao ovu kompaniju koja sada godišnje proizvodi 1,5 milijardi doza vakcine protiv boginja, rubeole, tetanusa i drugih bolesti.

    Vakcine izvoze uglavnom u siromašne zemlje. Prema njihovoj proceni, više od 50 posto beba širom sveta zavisi od vakcina koje oni proizvode.

    Ova porodica je imala neobičan put ka tome da postane jedan od najvećih proizvođača vakcina na planeti. Oni su 40-ih godina prošlog veka uzgajali rasne konje koji se koriste u utrkama. Kasnije su počeli da se bave proizvodnjom farmaceutskih proizvoda, a poslednjih pola veka bave se i finansijskim delatnostima i nekretninama.

    Cyrus Poonawalla je sada sedmi najbogatiji čovek u Indiji. Prema Bloombergu, ima bogatstvo od 16 milijardi dolara. Njegov sin Adar je 2011. postao direktor i fokusiran je na širenje međunarodnog poslovanja.

    Poonawalla je za pripremu proizvodnje AstraZenekine vakcine potrošio 800 miliona dolara. Tim novcem kupljene su hemikalije, staklene bočice i druge sirovine. Osim toga, novac je potrošen za proširenje proizvodnih kapaciteta njihove tvornice u gradu Pune, koji se nalazi na zapadu Indije.

    Od navedenog iznosa, više od 250 miliona dolara osigurano je iz fonda kompanije ove porodice. Fondacija Billa i Melinde Gates osigurala je 300 miliona dolara, a kako bi siromašne države vakcine dobile besplatno. Ostatak novca osigurale su države koje su naručile vakcine od spomenutog instituta.

    Institut se obavezao da će 200 miliona doza vakcina isporučiti u 92 države. Ova obaveza proizilazi iz dogovora s Fondacijom Gates i alijansom Gavi. Sve se to desilo pre nego što će AstraZenekina vakcina biti odobrena.

    Adar Poonwalla, koji je diplomirao ekonomiju na londonskom Univerzitetu Westminister, istakao je da je SII bio u mogućnosti da brže donosi odluke nego neke druge kompanije, a kao razlog za to je naveo što je reč o porodičnom biznisu.

    “Fleksibilnost u brzom odlučivanju bila je glavna promena”, ocenio je Adar.

    Nakon što je AstraZenekina vakcina odobrena u Velikoj Britaniji njegova kompanija počela je isporučivati vakcine Indiji i drugim državama. Alijansi Gavi su do maja ove godine isporučili 30 miliona doza.

    Pandemijski cunami u Indiji
    No, Adarijev plan bio je ugrožen u proleće ove godine, kada je Indiju pogodio drugi pandemijski talas. U ovoj zemlji je na vrhuncu tog talasa dnevno bilo 400.000 pozitivnih na koronavirus. Stručnjaci pretpostavljaju da je broj bio mnogo veći od zvaničnog.

    Tada je samo dva posto od 1,3 milijarde Indijaca bilo potpuno vakcinisano. Problem je bio i u tome što je indijska vlast bila spora u narudžbi vakcina. Na delu je bila nestašica vakcina. Vlast ove zemlje je potom zaustavila izvoz vakcina, što je onemogućavalo SII-ju da ispuni obaveze prema drugim državama.

    “Uvek sam bio patriota i ako su prvenstveno mojoj zemlji bile potrebne moje usluge, morao sam uraditi ono što su tražili od mene. O tome nikada nije bilo dvoumljenja”, uverava Poonawalla.

    Onemogućavanje njegove kompanije da izvozi vakcine znatno je uticalo na siromašne države. Direktor afričke institucije za kontrolu zaraznih bolesti je upozorio da bi to mogla biti “katastrofa” za Afriku. Građani u nekoliko zemalja ovog kontinenta bili su vakcinisani samo jednom dozom vakcine Covishield, što je naziv AstraZenekine vakcine koja se proizvodi u Indiji.

    Nakon što je CNN pitao Gavi zašto su se oslanjali na samo jednog proizvođača, njihov portparol je odgovorio da su imali nekoliko opcija. Prema rečima Gavijevog portparola, vrlo malo vakcina je početkom ove godine bilo odobreno za korišćenje i vrlo malo ih je bilo dostupno. Ocenio je da je bilo “prirodno” da SII odaberu kao jednog od dobavljača. Ali, stručnjak za zdravstvo Jeffrey Lazarus smatra da je bilo grešaka u planiranju.

    “Oslanjanje na samo jednog proizvođača bila je greška, što je sada lako sagledati”, izjavio je Lazarus.

    Pitanje odgovornosti
    Jasno je da Poonawalla nije odgovoran za svaku poteškoću koja se desila u isporuci vakcina, ali kritičari tvrde da njegov plan ima nedostatke. Zameraju mu to što nije osigurao onoliko doza koliko je obećao i što nije transparentno trošio novac prikupljen za veliku promociju vakcinacije.

    “Nema mnogo odgovornosti za to kako je potrošen prikupljeni novac”, rekao je Malini Aisola iz indijske organizacije All India Drug Action Network.

    SII je u junu prošle godine obećao da će napraviti milijardu doza AstraZenekinih vakcina namenjenih siromašnim državama. To je podrazumevalo da će 400 miliona doza biti napravljeno do kraja 2020. No, do januara ove godine na zalihama je bilo samo 70 miliona doza.

    Svetski mediji su globalni nedostatak vakcina dovodili u vezu s problemima koji se dešavaju u ovom indijskom institutu. Među tim problemima je i požar u fabrici u spomenutom gradu – Puneu. Poonawalla je tada izjavio da požar nije uticao na proizvodnju vakcina. Ali, kasnije je priznao da to jeste uticalo. Uprkos svemu, smatra da su njegova obećanja bila realna.

    Nisu izostale ni druge kontroverze. U jeku proletnog pandemijskog talasa odlučio je da spusti cene vakcina i to je nazvao “filantropskim potezom”. To je izazvalo oštre reakcije onih koji smatraju da mu je isključivo bitan profit.

    “Kompanija AstraZeneka obavezala se da tokom pandemije neće ostvarivati profit u zemljama s niskim i srednjim prihodom, ali izgleda da se to ne odnosi na SII”, napomenuo je Aisola.

    Iz AstraZeneke su saopštili da SII sam određuje cene. U SII-ju nisu želeli da otkriju koliko su zaradili na vakcinama protiv koronavirusa, ali je Poonawalla naglasio da bi bilo “vrlo nerazumno i naivno posmatrati svet” očekujući da kompanije ne profitiraju od vakcina.

    Njegova kompanija se prepoznaje kao jedna od onih koje mogu biti ključne u tome da vakcine budu dostupne svakoj državi. Ovo očekivanje pojavilo se nakon što je Indija ponovo dozvolila izvoz vakcina. Iz ove države je do oktobra ove godine izvezeno milijardu doza, a 90 posto njih je proizveo SII.

    Iz ovog instituta saopštili su da su takođe do oktobra proizvodnju povećali na 220 miliona doza mesečno. U međuvremenu SII proširuje proizvodne kapacitete. Potpisao je ugovor s američkom kompanijom Novavax i čeka odobrenje za upotrebu vakcine u Sjedinjenim Američkim Državama. Uspostavio je saradnju i s Ruskim fondom za direktne investicije u svrhu proizvodnje vakcine Sputnjik V, piše CNN.

  • Neobičan toplotni talas, ekstremno UV zračenje prži grad u Boliviji

    Neobičan toplotni talas, ekstremno UV zračenje prži grad u Boliviji

    Bolivijski grad La Paz, koji je smješten na planinama, pogodio je neuobičajen toplotni talas s rekordnim nivoima ultraljubičastog (UV) zračenja. Stručnjaci smatraju da je uzrok tome nizak nivo naoblake koji se može povezati s klimatskim promjenama.

    Nivo UV zračenja u tom gradu posljednjih sedmica dostigao je brojku 21 na skali, koja se obično penje samo do 20. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), već se UV indeks od 11 smatra “ekstremnim” te se preporučuje građanima da izbjegavaju izlaganje suncu.

    “Sunce strašno peče. Ovo sunce nije normalno”, rekla je Segundina Mamani, stanovnica La Paza. Mještani ovog grada, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 3.600 metara, pokušavaju se ohladiti desertima s ledom i boravkom u sjenovitim dijelovima.

    Planine u Andima znaju biti pogođene nekim od najopasnijih nivoa UV zračenja na svijetu, s UV indeksom koji zna dostići i brojku 40, s tim da je uobičajenije da iznosi između 11 i 17, piše CNN.

    “Ovo je ozbiljan problem, jer svi imaju osjećaj da se La Paz bukvalno kuva”, kaže Huan Pablo Palma, jedan od zvaničnika u opštinskoj vladi.

    Bolivijski naučnici smatraju da promjena obrasca padavina i smanjenje naoblake pojačavaju efekte UV zračenja.

    “U kišnoj sezoni može biti ista količina kiše, ali sama sezona sada kraće traje. To znači da se smanjuje nivo naoblake i povećava nivo UV zračenja”, rekao je klimatolog Luis Blakut sa univerziteta Universidad Mayor de San Andrés (UMSA).

    Iako su stanovnicima La Paza ove sedmice povremene kiše donijele neko olakšanje, stručnjaci smatraju da će visok nivo UV zračenja potrajati barem još sedam dana.

    Podsjećamo, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je upozorila da je posljednjih sedam godina, od 2015. do 2021, najvjerovatnije najtoplije od kada se mjeri temperatura na Zemlji.

    Godišnji izvještaj o stanju klime otkriva da se “naša planeta mijenja pred našim očima”.

    U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Zbog uticaja fenomena “El Ninjo”, koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će, najvjerovatnije, ipak biti između petog i sedmog mjesta. Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.