VRBAS Media

Autor: INFO

  • Reakcija Kovačevića na tvrdnje OHR da su šume nadležnost BiH

    Reakcija Kovačevića na tvrdnje OHR da su šume nadležnost BiH

    Na tvrdnje OHR da su šume u nadležnosti BiH, reagovao je Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    Halo influenseri, možda da pređete na Tiktok. Ovo je ipak malo ozbiljnija mreža – poručio je Kovačević na Tviteru, na kome je u posljednje vrijeme Kancelarija visokog predstavnika aktivnija više nego u ranijem periodu.

    Po pravilu, OHR prvo citira Dodikove izjave, a onda na njih reaguje.

    – Ustavni sud BiH je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH – naveli su iz ovaj put iz OHR.

  • “Primarni cilj jeste da zaštitimo Ustav” Dodik poručio da će Sarajevo u dijalogu morati da vrati određene stvari, dotakao se i sankcija

    “Primarni cilj jeste da zaštitimo Ustav” Dodik poručio da će Sarajevo u dijalogu morati da vrati određene stvari, dotakao se i sankcija

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Sarajevo, koje želi da sačuva sve oteto od Srpske, svjesno da ukoliko uđu u dijalog mora da se vrati na ustavne pozicije, a one će morati da vrate određene stvari.

    Svi mi iz srpskog naroda u BiH za njih smo uvijek manje-više krivi, ali trebalo bi da im bude jasno da je Srpska ustavno pozicionirana. Ono što joj prema Ustavu pripada, nama treba i da pripadne. Oko toga nema priče – rekao je Dodik za Večernje novosti.

    Odgovarajući na pitanje da li će se on i Republika Srpska naći na udaru sankcija, Dodik je rekao da samo naivni vjeruju u to što govore razni muslimanski lobisti po svijetu i drugi koji su ostrašćeni u odbrani muslimanskih pozicija.

    – Primarni cilj Srpske i politike koju vodimo jeste da zaštitimo Ustav. Svi raniji pokušaji da se kroz reforme sruši Ustav moraju biti završeni jačanjem ustavne strukture BiH i nikako drugačije. Ovo smo u posljednjih desetak dana objasnili u razgovorima sa našim prijateljima u međunarodnim krugovima, kao i svima onima koji su htjeli sa nama da razgovaraju – rekao je Dodik.

    On ističe da Srpska ne želi nikoga da pobijedi ili da neko bude poražen, nego samo da afirmiše svoj pristup prema Ustavu, jer kao legalista smatra da je to jedini način održavanja sistema.

    Na pitanje da li će sljedeće godine Republika Srpska dobiti vojsku, Dodik je odgovorio da se Srpska drži utvrđenog plana i da će i o toj temi biti riječi u Narodnoj skupštini.

    – Zasad idemo sa našom dogovorenom dinamikom i akcionim planom kako je predviđeno. Vi znate da smo mi ranije zagovarali demilitarizaciju cijelog prostora BiH. Vidjećemo kako će se to završiti. Ali, evo, slijedi nam sjednica Narodne skupštine, pa ćemo razgovarati na tu temu – kaže Dodik.

    Govoreći o najavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će u dijalogu sa Bošnjacima pokušati doći do nekog rješenja, Dodik je naglasio da najbolje o tom dijalogu govori lider SDA Bakir Izetbegović, koji odbija svaku vrstu razgovora.

    – Bošnjaci pokušavaju da odbrane neustavne pozicije koje su dobili primjenom nasilja međunarodne zajednice. Neka znaju da će to biti teško, ili bolje rečeno nemoguće održati. Svi mi iz srpskog političkog spektra, bilo u Srbiji ili Srpskoj, uvijek smo spremni da razgovaramo o svim pitanjima vezanim za odnose sa drugim narodima na ovim prostorima – rekao je Dodik.

    Dodik: Razgovaramo kako bi se mogao Šmit procesuirati
    On je istakao da je postala smiješna priča o Kristijanu Šmitu, koji i dalje tvrdi da ima pun mandat kao visoki predstavnik u BiH.

    – On nije legitimno izabran i nije visoki predstavnik. Nije ga prihvatio Savjet bezbjednosti UN, tako da ne znam koga uopšte predstavlja. Iskren da budem, degutantno mi je i da komentarišem bilo kakve njegove izjave. To su gluposti i laži koje iznosi – rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je da se aktivno izučava način podnošenja tužbe protiv Šmita.

    – Uključen je tim naših ljudi i tim advokata iz Njemačke. Razgovaramo kako bi se mogao Šmit procesuirati. Ta persona Šmit neka se slobodno i dalje predstavlja kao visoki predstavnik, a što je laž – rekao je Dodik.

    Govoreći o uticaju specijalnog izaslanika američkog predsjednika Gabrijela Eskobara na opoziciju u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da takvi ljudi imaju ciljeve i da je nazvao ljude iz opozicije, koji su pristali da budu dio rušenja jedinstvene odbrane Republike Srpske.

    – Šta dalje da ga pitam? Meni je savršeno jasno. Nema tu šta on dalje da objašnjava – rekao je Dodik, govoreći o nedavnom susretu sa Eskobarom.

    Na pitanje da li postoji ijedno ključno pitanje u Srpskoj oko kojeg postoji jedinstvo i da li računa na opoziciju u borbi za vraćanje nadležnosti, Dodik je odgovorio da opozicija Srpske uopšte nije u opsegu njegovog političkog interesa i djelovanja.

    – Pokazaću im šta imam na izborima, koji nas očekuju naredne godine – poručio je Dodik.

    “Srpska će znati sebe da zaštiti”
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Srbija tu da Republici Srpskoj pomogne i da je razumije u svakom pogledu – od politike do projekata, ali i naglasio da će Srpska najveću zaštitu uraditi sama sebi.

    Dodik je rekao da je naprosto nemoguće da se zasebno rješavaju pitanja Republike Srpske i Kosova i Metohije, te naglasio da je to stav Srpske koji će jasno biti rečen svakome.

    On je za Večernje novosti naveo da je apsolutno jasno da je kontekst rješavanja pitanja Kosova i Metohije promijenjen u odnosu na ranije godine, ocjenivši da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tu napravio odlično pozicioniranje.

    Dodik je u kontekstu stalnih i sihronizovanih napada na Srbiju iz Prištine, Sarajeva, Zagreba, Podgorice i sa Zapada istakao da je Srbija danas jača nego ikad.

    – Apsolutno postoji realna i racionalna politika koju vodi Vučić, usmjerena ka tome da se očuva stabilnost i mir na prostoru Balkana – kaže Dodik.

  • Niko ne zna kada ćemo se popisati

    Niko ne zna kada ćemo se popisati

    Koliko ih ima, građani Hrvatske trebalo bi da znaju već za dva mjeseca, dok se u BiH tek radi na pripremi metodologije popisa, s tim što niko ne zna kada ćemo se popisati.

    Naime, krajnji rok u kojem bi Državni zavod za statistiku (DZS) Hrvatske trebalo da objavi rezultate popisa stanovništva ističe sredinom januara te se već spekuliše da ta zemlja ima manje od 3,9 miliona stanovnika, a sve ukazuje na to da se rapidno smanjuje i broj građana u BiH, ali ćemo na zvaničnu potvrdu ipak još sačekati.

    Tačan datum pa ni godina predstojećeg popisa u BiH još se ne znaju iako se za dvije godine navršava puna decenija otkako smo se posljednji put prebrojali.

    “Formirana je komisija koja radi na pripremi informacije koja se odnosi na realizaciju popisa. Ta informacija će biti dostavljena Savjetu ministara BiH, koji donosi odluku o popisu. Statističke institucije rade na pripremi metodologije popisa i to su sve aktivnosti koje su u toku”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Agencije za statistiku BiH.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku uvjeravaju da su aktivno uključeni u proces pripreme popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, u nastojanju da daju svoj profesionalni doprinos u ovoj izuzetno bitnoj statističkoj i društvenoj aktivnosti.

    “S tim u vezi formirana je Radna grupa za izradu nacrta zakon o popisu. Zavod je u tu radnu grupu imenovao kompetentne predstavnike. Agencija za statistiku BiH dostavila je Prijedlog nacrta zakona, a Zavod je u unaprijed dogovorenom roku dao komentare na dostavljeni nacrt”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Dok, dakle, zasad nije jasno kada bi popis stanovništva napokon trebalo da bude realizovan u BiH, ništa više informacija nemaju ni demografi.

    “Niko ništa ne govori, ne znam da li statistički zavodi nešto pripremaju. Imamo sad i ova politička previranja i mislim da tu temu niko i ne spominje. Bolje ga je i ne imati, ako će biti karikiran onako kako je bio ranije”, rekao je za “Nezavisne novine” demograf Stevo Pašalić.

    Prema njegovim riječima, statističke institucije nešto pripremaju, ali je sve pod znakom pitanja.

    “Trebalo je da pripreme već počnu, ima tu mnogo posla, a pripreme traju oko dvije godine. Stanovništvo odlazi, manje je rađanja, starimo. Nama popis treba da imamo objektivne podatke, prema kojim pravimo svaka planiranja. Mi te podatke moramo dobiti. Popisom se dobije tačno stanje kada je riječ o migracijama”, pojasnio je Pašalić.

    Dakle, u ovom momentu niko sa sigurnošću ne može da tvrdi da će popis biti izvršen i 2023. godine, odnosno deset godina nakon posljednjeg koji je sproveden.

    Taj posao je Hrvatska već završila, a tamošnji mediji objavili su nezvanične procjene prema kojima se broj stanovnika u toj zemlji spustio na oko 3,9 miliona, a možda i manje.

    “Bit će nas između 3,9 milijuna i četiri milijuna, bliže 3,9, budući da emigracijski podaci nisu točni. Procjene Državnog zavoda za statistiku rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri milijuna, ali nas je barem 50.000 do 80.000 manje”, rekao je hrvatski demograf Ivan Čipin.

  • Na sjednici Savjeta ministara padaju sve tačke dnevnog reda, članovi iz Srpske neće glasati

    Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici razmatraće tačke koje nisu dobile podršku na prošlom zasjedanju i, sudeći po najavama, nijedna neće biti usvojena.

    “Stav članova Savjeta ministara iz Republike Srpske isti je kao i na prethodnoj sjednici, a to znači da nisu stvorene pretpostavke za donošenje odluka i da se poštuju i sprovode zaključci Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

    Inače, prema Poslovniku o radu Savjeta ministara BiH, o tačkama dnevnog reda koje na prethodnoj sjednici nisu dobile podršku u prvom krugu glasanja, ministri se moraju izjasniti u drugom krugu. Sam Zakon o Savjetu ministara BiH kaže se akti iz njihove nadležnosti donose većinom glasova, ali u slučaju propisa, imenovanja i postavljenja u pravilu konsenzusom. U slučaju da se konsenzus ne postigne, kao što je to bilo na prethodnoj sjednici, predsjedavajući Savjeta ministara BiH razgovara sa članovima koji su bili protiv kako bi se postiglo rješenje.

    “U slučaju da konsenzus ne bude postignut u roku od sedam dana ni na taj način, odluku donosi Savjet ministara s tim da navedena većina podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda”, navodi se u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

    Kada je riječ o samom dnevnom redu, kao i prošli put, ministri će se ponovo izjašnjavati o Nacrtu prijedloga programa javnih investicija/razvojno-investicionom programu institucija BiH 2022-2024. godine, a na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, glasaće se i o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Libana o readmisiji osoba koje borave bez dozvola. Ministri će razmatrati i ratifikaciju izmjena sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Crne Gore o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj, kao i Nacrt odluke o ratifikaciji ugovora između BiH i Češke o socijalnom osiguranju. Takođe, ministri će se ponovo izjašnjavati i o projektu unapređenja otpornosti i konkurentnosti sektora poljoprivrede između BiH i EBRD-a te o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnim nasljeđem EU.

    “Predsjedavajući Savjeta ministara BiH formira dnevni red. Tačke koje ne budu usvojene u drugom krugu su pale, ali kasnije se ponovo mogu naći na dnevnom redu Savjeta ministara BiH i o njima se može ponovo odlučivati neki drugi put kad se steknu uslovi”, ispričao je izvor “Nezavisnih” iz Savjeta ministara BiH.

    Isti izvor navodi da ima tačaka koje se odnose na sporazume sa zemljama regiona, ali i onih koje se odnose na finansije te da obično konačnu riječ o svemu daje parlament BiH u kojem ipak, za razliku od Savjeta ministara BiH, ukoliko u drugom krugu padne neka tačka, ona u potpunosti izlazi iz procedure.

    Bisera Turković, ministarka spoljnih poslova, rekla je da će sjednica Savjeta ministara BiH po svemu sudeći biti nastavak blokade rada koja se sada samo vrši na drugačiji način.

    “Ako se sjednica održi na ovakav način, a oni, kako su najavili, ponovo budu glasali protiv, te odluke će biti definitivno odbijene. Među njima su neke izuzetno važne odluke o međunarodnim projektima podrške, iz manje određenih pravilinka, informacija itd. Na dnevnom redu se nije našla niti jedna od više od 400 tačaka dnevnog reda koje su u međuvremenu pristigle, niti su na dnevnom redu tačke čiji su predlagači ministri iz reda srpskog naroda”, rekla je Turkovićeva.

  • Rat Kine i Tajvana imao bi velike posljedice za svijet: “Pitanje je kada bi do invazije moglo doći”

    Rat Kine i Tajvana imao bi velike posljedice za svijet: “Pitanje je kada bi do invazije moglo doći”

    U sjeni pandemijske krize ostala je skrivena nova tajvanska kriza. Kriza je to koja se zahuktava uslijed sve većih kineskih pritisaka za ujedinjenjem s Tajvanom, a koja bi, ako eskalira, mogla ostaviti posljedice na cijelom svijetu.

    Kineska komunistička partija već 70 godina gaji iste težnje – vladati tajvanskom teritorijom kojim nije vladala nikada dosad. Za Peking, Tajvan je tek separatistička pokrajina, dok većina ostrvljana misli da se radi o pravoj državi koja zaslužuje mjesto u Ujedinjenim nacijama.

    Napetosti su poprimile novi nivo nakon što je Tajvan podnio zahtjev za pristupanjem Transpacifičkom partnerstvu. Od 2020. godine do danas tako je zabilježen niz upada kineskih vojnih aviona u tajvanski vazdušni prostor, a sve su brojniji i vojni brodovi u blizini granice.

    Jedan od posljednjih zabrinjavajućih signala stigao je u nedjelju. Kineska vojska izradila je makete američkih nosača aviona i ostalih vojnih brodova kako bi, vjeruje se, uvježbali gađanje meta tog tipa. Otkrile su to u nedjelju satelitski snimci snimljeni iznad pustinje na zapadu Kine, saopštio je Rojters.

    Kolike su šanse za izbijanjem rata, ali i kakve bi to posljedice moglo imati na ostatak svijeta, s obzirom da Tajvan uživa podršku Sjedinjenih američkih država (SAD), Vecernji.hr je pitao prof. Petra Popovića, stručnjaka za međunarodne odnose i geopolitiku s Fakulteta političkih nauka.

    “Čini se da su trenutne tenzije, odnosno kineski upadi u tajvanski zračni prostor odgovor na stvaranje savezništva AUKUS (SAD, Britanija, Australija). Međutim, potencijalna kineska invazija se ne smije olako shvatiti kao puki odgovor na provokaciju jer sjedinjenje Tajvana s Kinom je zacrtani cilj KP Kine kojega je više puta naglasio predsjednik Si. Pitanje je samo kada bi do invazije moglo doći”, tvrdi prof. Popović.

    Popović podsjeća da je Komunistička partija Kine u martu pokrenula novi petogodišnji plan, s ciljem postizanja potpune tehnološke i informatičke neovisnosti Kine.

    “Iako se tek 3% plana odnosi na obranu i sigurnost, ovaj plan više nego i jedan drugi spominje vojno-sigurnosni sektor. Drugim riječima, do 2025 kineska vojska bi trebala biti u informatičko tehnološkom smislu samodostatna. Modernizacija vojske isključivo ovisi o tome hoće li Kina ostvariti vlastitu proizvodnju poluvodiča, te ‘nafte 21. stoljeća’ kojeg sada 90% uvozi i bez kojega se suvremeni rat ne može voditi. Stoga ne čudi da bi se po procjenama Pentagona i Indo-Pacifičke komande (INDOPACKOM) invazija Tajvana mogla dogoditi kroz narednih šest godina”, objašnjava Popović.

    Napominje da je procjena ubjedljiva, jer će do tada modernizacija kineske vojske biti gotova, kao i da u obzir treba uzeti iznimno tradicionalno kinesko društvo koje važnu ulogu pridaje godišnjicama.

    “U ovom slučaju 2027. će biti stota godišnjica osnutka narodnooslobodilačke vojske i do tada je za očekivati sve veće pritiske na Tajvan i moguću invaziju”, dodaje prof. Popović.

    Otvoren sukob između Kine i Tajvana ostavio bi goleme posljedice i na globalnom nivou.

    “Čak i ako konflikt bude lokaliziran bez otvorenog uvlačenja drugih, posljedice mogu biti ogromne, od usporavanja međunarodne trgovine do kolapsa burzi”, upozorava ovaj stručnjak.

    Kada se govori o potencijalnom uvlačenju drugih u otvoreni vojni sukob između ove dvije zemlje, prije svega se povlači pitanje kako će se SAD postaviti. Na pitanje je li vjerovatnije da bi SAD otvoreno ušao u sukob, poslao svoje nosače aviona u blizinu Tajvana ili bi se ipak zadržali na prodaji vojne opreme Tajvanu, Popović odgovara da je to velika nepoznanica.

    “Po američkom Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. SAD je dužan braniti Tajvan, kako se navodi, s onolikom logističkom i materijalnom pomoći koliko je potrebno da se Tajvan obrani. Ostaje nejasno bi li takva pomoć uključivala i vojno uključenje Amerike. Zato što je zakon neodređen u konačnici će ovisiti o političkoj odluci Vašingtona. A kada se odluka donese, nema dvojbe da će i Kongres i Bijela kuća biti suglasni. Politika prema Kini je politika kontinuiteta od Obame, Trampa do Bajdena”, kaže prof. Popović.

    Iako je nepoznanica kako bi se SAD postavio u slučaju rata, jasno je da želi nezavisnost Tajvana od svog najvećeg neprijatelja Kine. Jasno je što žele i vlast u Pekingu i Tajpeiju. Međutim rijetko se govori o tome što žele obični ljudi, stanovnici Tajvana.

    “Većinsko stanovništvo na Tajvanu je kategorički protiv sjedinjenja s Kinom. Iako u odnosu snaga s Kinom nema izgleda, Tajvan ipak ima pola milijuna ljudi spremnih za mobilizaciju u slučaju invazije i oko 2 milijuna u rezervnom sastavu. Snažan otpor bi bio neminovan”, kaže prof. Popović.

    Iako je ovoj fazi svima najviše u interesu zadržati status quo, dodaje Popović, sukob iz strukturnih razloga čini se neizbježnim.

    “Kina naprosto mora reagirati na svoj usporeni rast i činjenicu da ju je pandemija kovida-19 ozbiljno unazadila. Postoji široka zabluda da je rat neizbježan kada neka sila raste i remeti status quo. Naprotiv, države postaju agresivne upravo kada slabe. Deglobalizacija je proces koji traje već punih desetak godina a pandemija ga je samo ubrzala. Niti jedna velika sila nije više ‘velika’ kao donedavno, što se očituje u sve većim tenzijama i provokacijama. Ratno huškanje i demonstriranje sile, povijest nas uči, nije znak moći nego slabosti”, zaključuje Popović.

  • Senatori pitaju Bajdena: Džo, objasni nam

    Senatori pitaju Bajdena: Džo, objasni nam

    Predsedavajući senatskog odbora za spoljnopolitičke odnose Bob Menendez i još sedam senatora pisali su predsedniku Džou Bajdenu uoči Samita za demokratiju.

    Oni su tražili pojašnjenja i transparentnost u pogledu kriterijuma koji su primenjeni pri donošenju odluke koje će zemlje biti pozvane na taj skup.

    Senatori su takođe pitali kakvu će ulogu imati civilno društvo u planiranju i realizaciji samita, koje će konkretne obaveze administracija preuzeti na sebe tokom skupa, kao i šta očekuje od ostalih zemalja, prenosi Glas Amerike.

    To koga pozivamo upućuje snažan signal o vrednostima i praksama za koje verujemo da čine demokratiju. Naročito smo zabrinuti zbog nazadovanja u zemljama koje su saveznice Sjedinjenih Država i koje su prethodno napravile ogromne korake napred, ali se sada kreću u pogrešnom smeru”, navode senatori u pismu.

    U pismu se ocenjuje da predstojeći decembarski Samit za demokratiju predstavlja značajnu priliku da se pruži podrška saveznicima SAD da se pridruže američkim naporima o stavljanju demokratije u centar međunarodnih odnosa.

    “Na Sjedinjenim Državama je zadatak da budu uzor za ovakvo preispitivanje i obavezu da se realizuje jedinstvena sposobnost demokratije da prizna svoje slabosti i suoči se s njima na transparentan način”, zaključuju Menendez i još sedmoro senatora iz Demokratske stranke Ben Kardin iz Merilenda, Tim Kejn iz Virdžinije, Šeldon Vajthaus iz Rod Ajlenda, Brajan Šec sa Havaja, Džef Merkli i Ron Vajden iz Oregona i Šerod Braun iz Ohaja.

  • Vučić objavio video-snimak: “Ovo će biti pravo remek-delo”

    Vučić objavio video-snimak: “Ovo će biti pravo remek-delo”

    Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić objavio je večeras video-snimak na kojem je prikazan Moravski koridor.

    “Moravski koridor biće pravo remek-delo. Da Srbija ide, da Srbija trči napred! Živela Srbija!”, napisao je predsednik Srbije na Instagramu.

    “Ovaj auto-put će biti najširi auto-put u Srbiji, biće u potpunosti digitalizovan, biće pravo remek delo”, kaže Vučić. “Ovo je zaista nešto što uradite jedanput u 100 godina”, dodao je.

    Prema njegovim rečima, Srbija u poslednjih nekoliko godina radi sve ono što nije za poslednjih 70 godina.

    “Nema građevina ni objekata ni slučajno izgrađenih ni slučajno srušenih, a ovo što danas radimo jeste naša namera da Srbiju guramo napred, da Srbija trči napred”, naglasio je Vučić.

  • Obavezna treća doza Fajzera uskoro za sve?

    Obavezna treća doza Fajzera uskoro za sve?

    Očekuje se da će Fajzer i Bajontek u utorak zatražiti od saveznih regulatora da prošire odobrenje za buster dozu protiv koronavirusa, kako bi uključili sve odrasle osobe, jer je trenutno na snazi preporuka da treću dozu primaju samo imunikompromitovani.

    Smatra se da će Uprava za hranu i lekove odobriti zahtev, možda pre Dana zahvalnosti. Savezna vlada namerava da proširi kategorije ljudi koji ispunjavaju uslove za dodatne doze vakcine otkako su prve injekcije odobrene za hitnu upotrebu krajem septembra.

    Savetodavni odbor spoljnih stručnjaka Uprave za hranu i lekove glasao je protiv sličnog zahteva kompanije Fajzer sredinom septembra. Umesto toga, komitet je preporučio dopunske vakcine u hitnim slučajevima, za one koji imaju 65 i više godina ili su pod visokim rizikom od bolesti kovida 19 zbog svog zdravstvenog stanja ili posla.

    Te kategorije su i dalje bile dovoljno široke da pokriju najmanje 60 odsto stanovništva.

    Neki eksperti tvrde da je razlog za dopunske injekcije za opštu populaciju sada jači, navodeći razloge koji se kreću od više podataka iz Izraela do zahteva nekih zdravstvenih radnika da se pojednostave kategorije podobnosti.

    F.D.A. ima mogućnost da izmeni ovlašćenje za hitnu upotrebu i ne očekuje se da će ponovo sazvati panel stručnjaka. Preporuke odbora nisu obavezujuće, ali se obično poštuju.

    Predsednik Bajden je u avgustu rekao da želi da svi odrasli imaju pravo na buster dozu, zbog zabrinutosti da zaštita vakcina od infekcije vremenom slabi, prenosi Tajms.

    Administracija je nameravala da uvede pojačivače do treće nedelje septembra, ali je bila primorana da odloži nakon što su regulatori rekli da im je potrebno više vremena za analizu podataka.

    U ovom trenutku, odrasli primaoci vakcina Fajzer Bajontek i Moderna imaju pravo na treću vakcinu šest meseci nakon druge injekcije, za onde preko 65 godina ili za one sa posebnim rizikom od obolevanja.

  • Kraj pandemije u januaru – šta kaže dr Kon?

    Kraj pandemije u januaru – šta kaže dr Kon?

    Prognoze o završetku pandemije počele su da stižu sa raznih strana.

    Direktor Fajzera Skot Gotlib je ocenio – već do januara, a domaći stručnjak – dr Predrag Kon oprezniji je u ovim najavama.

    “Zaista ono što se unapred može videti je svega dve nedelje, to je nešto što kao prognoza može da bude validno, nešto što možete jednostavno i da planirate, sve posle toga nije dovoljno predvidivo. Mi ne znamo kako će se dalje virus menjati, ne znamo kakav će biti odziv ljudi na vakcinaciju, ne znamo kako će virus izazivač kovid 19 ove zimske sezone da se ponaša, kao i u kakvoj kombinaciji će biti sa ostalim respratornim virusima, pa te prognoze koliko će trajati su vrlo nezahvalne, gotovo nemoguće”, napominje dr Kon.

    Smatra da je sigurno da će u nekom trenutku iz epidemijske situacije preći u endemsku situaciju i objasnio da je to period u kojem je virus prisutan, ali da se ne javlja u tako velikim talasima, već manjim.

    “To se može očekivati u toku sledeće godine, ali je nešto što je krajnje nezahvalno prognozirati”, rekao je Kon.

    Na pitanje o dolasku Fajzerovog leka u Srbiju i kakve će to posledice imati po sam sistem lečenja, epidemiolog je imao jasan stav.

    “Što se tiče lečenja mi imamo dogovor u okviru medicinskog dela Kriznog štaba da se o tome ne govori u javnosti, za to dakle postoji Tim za terapiju koji izdaje protokol lečenja. Taj protokol lečenja je namenjen lekarima, a ne opštoj populaciji i to je do sada uspelo da se održi.

    Ono što je do sada izašlo iz tih 12 protokola nije u skladu sa najsavremenijim saznanjima o tome kako treba da se leči, tako da je protokol praktično doktrinarni stav lečenju”, odgovara Kon.


    Hoće li biti Nove godine za nevakcinisane? Kon za B92.net: Logičan sled…

    Dr Kon napominje i da ne bi trebalo raditi eksperimente lečenja na sebi, samo da bi izbegli vakcinaciju.

    “Svi oni koji izlaze iz tog načina lečenja, a pogotovo oni koji misle da se samoleče ili da rade eksperimente na sebi, to ne sme ni na koji način da ima podršku od strane bilo kog lekara, jer to na neki način ugrožava čitavu medicinsku struku koja mora da postupa u skladu sa doktrinomama”, rekao je Kon.

    “Zbunjujemo se oko najosnovnijih stvari i pojmova u medicini”

    Imunizacijom se stvara imunitet od zarazne bolesti. To je primarna prevencija i osnova narodnog zdravlja. To se sprovodi vakcinacijom Mi se zbunjujemo i saplićemo oko najosnovnijih pojmova u medicini”, rekao je Kon.

    “Pojedine kolege se pitaju zašto ne razmišljamo o prevenciji, ali primarna prevencija i najznačajnija je imunizacija, ne postoji ništa značajnije od toga”.

    Dr Kon smatra da je najbitnije ne uzimati lekove “napamet” , već da svaki lek ima primenu u određenoj fazi bolesti, te da bi ako bi se uzeo kasnije izgubio dejstvo.
    Obraćanje – u skladu sa situacijom.


    Mnogi pogrešno shvataju obraćanje stručnih ljudi iz Kriznog štaba, ali je doktor Kon objasnio zašto dolazi do promenjenih izjava tokom obraćanja javnosti.

    “Kao što postoji protokol za lečenje, tako se menjaju i uputstva vezana i za imunizaciju i vakcinaciju i to je nešto što se sve vreme prati i daju se najoptimalnije preporuke i stavovi u toku same epidemije. Epidemija je vrlo dinamičan proces, situacija se neprekidno menja kao i saznanja. Preporuke se uvek sa tim i usklađuju. Ljudima koji se ne bave ovim poslom često nije lako da razumeju zašto se neke preporuke menjaju. Stavovi se menjaju u skladu sa novim saznanjima i novim presekom situacije”, obrazložio je Kon.

  • Evropa je dobila “Bregzit izbeglice”, a jedna zemlja postala je pravi raj za njih

    Evropa je dobila “Bregzit izbeglice”, a jedna zemlja postala je pravi raj za njih

    Bivša sovjetska država pozdravlja britanske kompanije koje žele da pobegnu od hrpe propisa i finansijskih prepreka za poslovanje u Evropi.

    U početku se Viki Brok mučila da pronađe Estoniju na mapu, a kada je prošlog decembra odletela u baltičku zemlju, uzela je samo ručni prtljag, pretpostavljajući da će to biti kratko putovanje.

    Jedanaest meseci kasnije, gospođa Brok, preduzetnica iz Britanije, još je tamo, živi i radi u bivšoj sovjetskoj satelitskoj državi kao, kako ona kaže – “Bregzit izbeglica”, piše Njujork tajms.

    Ona je “podelila” svoj startap sa sedištem u Škotskoj i polovinu poslovanja prebacila u Estoniju, zemlju od 1,3 miliona ljudi koja pozdravlja kompanije željne da izbegnu klupko propisa i finansijskih prepreka koje Bregzit nameće britanskim firmama koje posluju u Evropi.

    Nekoliko hiljada čelnika drugih kompanija uradilo je isto: neki su se fizički preselili poput Viki, ali većina je ostala u Britaniji dok su svoju poslovnu registraciju prebacili u Estoniju. Čineći to, mogu da iskoriste članstvo zemlje u Evropskoj uniji i time dobiju nešto što je Britanija izgubila: slobodan pristup ogromnom jedinstvenom tržištu bloka od više od 400 miliona ljudi.

    Njihov odlazak je primer jednog od negativnih uticaja Bregzita, za koji kritičari kažu da povezuje izvoznike sa gomilom novih papira, nameće nova ograničenja u trgovini i ograničava njihovu mogućnost da regrutuju radnike iz inostranstva.

    Za Estoniju, priliv britanskih preduzeća, posebno tehnoloških firmi, doprineo je velikom skoku poreskih prihoda i ojačao reputaciju zemlje kao centra inovacija.
    To znači preokret za zemlju koja je, kao i druge baltičke države, pretrpela egzodus nekih od svojih najsjajnijih mladih radnika nakon 2004. godine, kada je ulaskom u Evropsku uniju svojim građanima omogućila pravo da žive i rade u Britaniji, koja je tada bila članica. Sada se odliv mozgova dešava u drugom pravcu.

    Tehnološka kompanija gospođe Brok, “Vistalworks”, koja se bori protiv nelegalne trgovine na mreži, osnovana je 2019. godine, tri godine nakon britanskog referenduma o Bregzitu. Znala je da bi nove trgovinske barijere koje je nametnuo Bregzit mogle da ometaju njenu sposobnost da posluje u kontinentalnoj Evropi, posebno ako se promene pravila o prenosu podataka – što je od vitalnog značaja za njenu kompaniju. Tako je ona krenula u potragu za odgovarajućom zemljom, dajući prioritet vrednostima poput vladavine prava, borbe protiv korupcije, finansijske transparentnosti i niskih poreza.

    “Nisam baš znala gde je Estonija, ali blistala je na svim tim listama”, rekla je Viki.

    Planira da zaposli do 30 radnika u narednih devet meseci. Na kraju će oko dve trećine osoblja startapa biti smešteno u Estoniji, a ti radnici će plaćati porez na dohodak i plate tamo, a ne u Britaniji. Porez na dobit biće naplaćen i u Estoniji.

    “Učimo estonski i odavde upravljamo i timom u Ujedinjenom Kraljevstvu i rastućom timom na tlu EU”, rekla je ona.

    Estonija je samo jedna u nizu zemalja koje nude takve mogućnosti za takozvane “digitalne nomade” koji ne moraju da žive u zemlji. Ali više od 4.000 britanskih firmi je videlo korist u tome, što je pomoglo da se poreski prihodi Estonije povećaju za 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, prema komentarima premijerke zemlje Kaje Kalas. Poresku dobit procenila je na 51 milion evra.

    Estonija je, podsećanja radi, primila prijave za e-rezidenciju iz 176 zemalja, a Britanija je na četvrtom mestu na listi zemalja koje nisu članice Evropske unije, posle Rusije, Ukrajine i Kine. Davanje e-rezidentstva ne znači i davanje državljanstva, podseća strani medij. Međutim, prednosti su poreske stope od 20 procenata i za porez na dohodak i za porez na dodatu vrednost. Ovo poslednje se naplaćuje samo kada se profit raspodeljuje (a ne kada se zarađuje), omogućavajući preduzećima da rastu uz nisko poresko opterećenje.