VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Klinici intenzivne medicine UKC RS životno ugrožena 42 kovid pacijenta

    U Klinici intenzivne medicine UKC RS životno ugrožena 42 kovid pacijenta

    Tokom protekla 24 časa u Kliniku intenzivne medicine za nehirurške grane Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske hospitalizovano je sedam kovid pacijenata mlađe i srednje životne dobi i svi su nevakcinisani.

    UUKC RS kažu da su u ovoj klinici hospitalizovana 42 životno ugrožena pacijenta, što u ovom talasu predstavlja najveći broj kritično oboljelih.

    – Povećan je priliv pacijenata u Urgentnom centru i u prijemnoj ambulanti Klinike za infektivne bolesti UKC Republike Srpske, gdje je od početka novembra pregledano više od 1000 pacijenata, što zabrinjava sve ljekare i medicinsko osoblje – kažu u UKC RS, naglasivši da su poražavajući podaci o broju vakcinisanih pacijenata koji završavaju sa teškim oblicima bolesti, kako na respiratorima, tako i na drugim oblicima respiratorne podrške.

  • Predsjednica Srpske primila treću dozu vakcine protiv korone i ovo poručila

    Predsjednica Srpske primila treću dozu vakcine protiv korone i ovo poručila

    Predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović primila je danas treću dozu vakcine protiv korona virusa.

    Cvijanovićeva je vakcinu primila u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske i poručila građanima da i oni budu odgovorni.

    – Upravo sam primila treću dozu vakcine protiv korona virusa. Kroz proces vakcinacije, svako od nas može dati doprinos da što prije i sa što manjim posljedicama prevaziđemo pandemiju i vratimo se normalnom životu- poručila je Cvijanovićeva.

  • Posjeta instituciji koja je na udaru Dodika: Kristijan Šmit danas u Banjaluci

    Posjeta instituciji koja je na udaru Dodika: Kristijan Šmit danas u Banjaluci

    Kristijan Šmit danas dolazi u Banjaluku, a zasad je samo poznato da će posjetiti sjedište Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Kako saznajemo, sastanak sa rukovodstvom UIO planiran je za 12.45 časova.

    Nije ništa posebno najavljeno u smislu tema. Prva posjeta UIO od kad je on u BiH – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Treba podsjetiti da je upravo UIO BiH, odnosno sistem jedinstvenog indirektnog oporezivanja, jedna od prvih nadležnosti prenesenih na BiH koje Republika Srpska, odnosno Milorad Dodik, planira da vrati, a posebna sjednica Narodne skupštine očekuje se krajem iduće sedmice.

    Srpska ne priznaje Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

  • Policija pretresa kancelarije banjalučkog advokata Stojana Vukajlovića

    Policija pretresa kancelarije banjalučkog advokata Stojana Vukajlovića

    • Policija pretresa kancelariju advokata Stojana Vukajlovića iz Banjaluke, saznaju “Nezavisne”.

    U akciji koja se sprovodi po naredbi Republičkog javnog tužilaštva pretresaju se tri lokacije.

    U pitanju je akcija povezana s predmetom sudije Nebojše Pejovića.

    Vukajlović je bio odbornik u prošlom sazivu Skupštine grada Banjaluka.

  • Vlasti u BiH bez dogovora o kovid propusnicama

    Vlasti u BiH bez dogovora o kovid propusnicama

    Vakcinisani građani BiH, bez obzira na to koju vakcinu protiv virusa korona su primili, često nailaze na blokade na granicama zemalja EU, jer problem predstavlja to što BiH nema jedinstvenu kovid potvrdu te se često QR kod ne može očitati, a čini se da se rješenje ovog problema još ne nazire.

    Dok u Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da bi se sa državnog nivoa moglo upravljati izdavanjem, odnosno verifikacijom kovid potvrda, potrebna je saglasnost oba entiteta i Brčko distrikta, na čemu, kako su naveli, ovo Ministarstvo radi od maja ove godine uz učešće Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

    “Na ovu temu održan je u junu ove godine i sastanak sa predstavnicima Delegacije EU u BiH te su BiH prezentirani uslovi koje mora ispuniti svaka zemlja nečlanica EU za prepoznatljivost nacionalnih kovid-19 potvrda unutar EU”, naveli su u MCP BiH za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da je ovo ministarstvo na ovu temu pripremilo i dostavilo posebnu informaciju Savjetu ministara BiH te da i dalje očekuju da se ova informacija razmotri, da se donesu odgovarajuće odluke u pogledu daljeg rada na implementaciji tehničkog rješenja.

    Sa druge strane, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ponovili su da Evropska unija od trećih zemalja ne traži “jedinstvenu potvrdu” koju izdaje jedna organizacija, već je dala preporuke za unificiranu potvrdu, koja u svim državama ima iste podatke i digitalne elemente.

    Te su tako napomenuli, kada je riječ o ideji da se u ispunjavanje uslova za izdavanje digitalne potvrde o vakcinaciji, prebolovanoj bolesti i rezultatima testiranja uključi IDDEEA, da je ta agencija zadužena za izradu ličnih karata i pasoša i da nema nikakvu nadležnost u bilo kojem obliku da učestvuju u procesu prikupljanja, obrade i razmjene zdravstvenih podataka, a pogotovo ne za izdavanje zdravstvenih potvrda.

    Dodali su da u RS postoji sertifikaciono tijelo Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje RS koje je zakonski nadležno za izdavanje digitalnih sertifikata za organizacije javne uprave u Srpskoj.

    Podsjećamo da je o ovom problemu početkom ovog mjeseca govorio i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, koji je kazao da se ovo pitanje odnosi na BiH kao državu prije svega.

    “S obzirom na to da QR kodovi nisu u evropskom gejtveju prepoznati, onda građani u pojedinim zemljama imaju problem sa čitanjem tih kodova, a te zemlje su na bazi svojih odluka donijele taj sistem evropske digitalne kovid potvrde”, rekao je tada Šeranić.

    Šeranić dodaje da se u Srpskoj pripremaju, bilo da je u pitanju legislativa zbog praćenja i čuvanja takve vrste podataka ili obezbjeđivanje elektronskog digitalnog pečata i odluke kako formirati data centar sa svim ovim potrebnim podacima da bi se oni mogli verifikovano provjeravati na zahtjev iz EU.

    Da se o ovom pitanju puno govorilo, a malo šta uradilo, za “Nezavisne novine” je kazao Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je istakao da uopšte nije bitno koji je tačno problem ovdje u pitanu, već je bitna činjenica da ni bazične stvari koje su u interesu svih građana vlasti nisu u stanju da dogovore.

    “Kada vam se počnu zaklinjati u izbornoj kampanji da će biti bolje građanima, treba se sjetiti ovakvih stvari, da nisu u stanju elementarne stvari, koje olakšavaju kretanje građana, dogovoriti, a koje ne koštaju nikoga, niti su okrenute protiv bilo koga”, mišljenje je Magazinovića.

    Dodao je da je problem što se bh. građani ne mogu kretati normalno, jer neko nije uradio ono što mu je bio posao, što to ne želi, što blokira ili, kako je kazao, što mu se tako može.

    “Suština je da ovo traje predugo i da nije riješeno, jer oni čiji je to posao znaju da je prag tolerancije građana BiH velik te da ne moraju ništa raditi bez ikakve reakcije, sankcije ili posljedice”, naveo je Magazinović za “Nezavisne novine”.

    AF: Rusija, pored potvrde o vakcinaciji, od stranaca traži i PCR test

    Građani BiH prilikom ulaska u Rusiju, bez obzira na potvrdu o vakcinaciji, moraju da imaju negativan PCR test ne stariji od 72 sata, kao i valjan razlog ulaska, kazao je Duško Perović, Šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.

    Kako je Perović istakao za “Nezavisne novine”, bh. građani, zbog epidemiološke situacije u BiH i velikog broja smrtnih slučajeva, iako su vakcinisani, moraju imati i negativan PCR test, kao i pozivno pismo ili neki drugi dokaz zbog čega ulaze u Rusiju.

    “Ja sam vakcinisan ruskom vakcinom u Rusiji, imam njihov QR kod na potvrdi, ali kao strani državljanin, iako radim u Moskvi, morao sam na aerodromu da uradim PCR test”, kazao je Perović.

  • Stručnjaci o najavljenoj “srpskoj rezoluciji” u Americi: Zaokret u Kongresu u korist Srba?

    Stručnjaci o najavljenoj “srpskoj rezoluciji” u Americi: Zaokret u Kongresu u korist Srba?

    Srpski faktor na Balkanu sada ima daleko više prijatelja u američkom Senatu i Kongresu nego što je to bila situacija do 2014. godine, a što je rezultat diplomatskih ofanziva koje su sprovedene u prethodnom periodu.

    Istakao je ovo osnivač Kongresa srpsko-američkog prijateljstva i poslanik SNS-a u Narodnoj skupštini Srbije Vladimir Marinković, povodom najave predsjednika Aleksandra Vučića da će uskoro više američkih kongresmena svojim potpisima podržati “srpsku rezoluciju”, a koja, kako je rekao, u neku ruku predstavlja i odgovor na pismo koje su albanski i bošnjački lobisti poslali na adresu američkog predsjednika, a u kojem je zatraženo da Džo Bajden razmotri mogućnost uvođenja sankcija onima koji destabilizuju zapadni Balkan.

    Prema riječima Marinkovića, ova rezolucija će pokazati koliko je srpski faktor u regionu za samo nekoliko godina unaprijedio bilateralne odnose sa SAD, ali i odlučnije krenuo u širenje istine i sprečavanje konstantne političke satanizacije Srba u Srbiji i Srpskoj.

    • I to neće biti kongresmeni samo iz jedne stranke – poručio je Marinković dodajući da Srbija neće prihvatiti da joj se prišiva etiketa destabilizirajućeg faktora u regionu.

    Šef Predstavništva Republike Srpske u SAD Obrad Kesić kaže da ova “srpska rezolucija” na najbolji način pokazuje da se stvari na Kapitol Hilu u velikoj mjeri mijenjaju u korist Srbije, ali i Srpske.

    • Ona je izuzetno važna, jer predstavlja svojevrsnu najavu da se dosadašnji odnos snaga u ovom zakonodavnom telu promenio. Srpska zajednica u Americi je poslednjih godina znatno ojačala svoj politički uticaj u Kongresu i Senatu. Stvari više nisu onako jednostrane kao kada su Srbi u velikoj meri bili pasivni, ali bilo je i vrlo teško pokrenuti zajednicu. Međutim, ona sada u celoj Americi postaje mnogo aktivnija i to donosi rezultate – naglasio je Kesić.

    Kako je rekao, uticaj srpske zajednice je vidljiv i u slučaju pisma albanskih i bošnjačkih lobista Bajdenu, koje ima tek skroman broj potpisnika.

    • Da je situacija kao što je bila pre pet ili šest godina, pismo bi imalo barem tri puta veći broj potpisa – kaže Kesić i dodaje da je pismo Bajdenu “najjeftiniji način da se zadovolje zajednice i glasači u Americi”, ali da i ono suštinski ne znači ništa posebno, jer takvi i slični dopisi raznih lobista svakodnevno stižu u Stejt department.

    Politički analitičar Srđa Trifković kaže da je ovo lobiranje normalna i svakodnevna pojava na Kapitol Hilu, a kongresmeni i senatori se opredjeljuju koga će podržati prema onome koliko pripadnika neke etničke grupe ima u svom izbornom distriktu i koliko od tih istih mogu da dobiju novca za svoje predizborne aktivnosti.

    • I to je karakteristika američkog zakonodavnog procesa, a o čemu je još pre 150 godina pisao i sam Mark Tven – rekao je Trifković.

    EU neće podržati sankcije

    Trifković smatra da je u ovom trenutku ipak najvažnije to što nema naznaka da bi spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma, i ekvivalentno tijelo u američkom Senatu, mogli donijeti neku rezoluciju o eventualnim sankcijama koje bi obuhvatile zvaničnike iz Srpske.

    • Tako nešto nije ni na horizontu. Ali, ukoliko do njih i dođe, one neće imati nikakvu težinu i snagu ako se toj inicijativi ne priključi i EU. A do toga neće doći, jer unutar ove zajednice ne postoji konsenzus i jedinstvo o tom pitanju. Za tako nešto sigurno ne bi glasala Mađarska, ali ni Poljska – poručio je on.
  • Ilić: Sve što se dešava u gradu je inat Draška Stanivukovića

    Ilić: Sve što se dešava u gradu je inat Draška Stanivukovića

    Gradonačelnik Draško Stanivuković može da očisti grad od smeća, ali ne želi da kandiduje tu tačku na Skupštini, što bi bilo prihvaćeno, kaže predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić.

    “U budžetu postoje stavke koje su konkretno za čišćenje ulica. Gradonačelnik u posljednje vrijeme spominje da ne može ništa od skupštinske većine. Kada dođe situacija da se ta stavka novčano isprazni, moguće je izvršiti relokaciju sa neke druge stavke gdje imamo višak sredstava da prebacimo za npr. proslavu Nove godine, za održavanje ulica, za zimsku službu i slično, dakle za sve ono za šta Stanivuković optužuje skupštinsku većinu da ga blokira. Ono što je problem sada u Banjaluci je inat gradonačelnika kada su te stvari u pitanju. Usvajanjem budžeta, usvojili smo odluku o izvršenju budžeta koja ide paralelno sa budžetom. Na taj način je jasno definisano da ukoliko gradonačelnik ima potrebu da prebaci novac sa jedne stavke na drugu, kandiduje tu tačku na Skupštini, mi tu tačku izglasamo i on ima mogućnost da riješi taj problem. On to do sada nije učinio nijednom”, kaže Ilić.

    “Očekivao sam da će to biti na dnevnom redu jer postoje problemi sa zimskom službom, proslavom Nove godine. Očekivao sam na Kolegijumu da se kandiduju da se kandiduje ta tačka relokacije, da mi to usvojimo i da privedemo godinu u Banjaluci na normalan način. Međutim, inat u cilju ostvarivanja političkih poena i prebacivanje loptice na drugu stranu i jeste politika novog gradonačelnika. On sada u ovim stvarim i ne želi saradnju i njemu nije cilj da zimska služba radi kako treba, da Banjaluka ima Novu godinu kakvu je imala svih prethodnih”, poručuje predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    Naravno da bi prihvatili da Stanivuković kandiduje tačku relokacije finansijskih sredstava

    “To je normalna stvar. Imali bi skidanje sredstava sa neke tačke koja nam ne znači u ovom periodu godinu i prebacivanje na nešto što nam znači”, poručio je Ilić.

    Banjaluka ne pamti ovakvu situaciju
    “Prošao je duži period od preuzimanja mandata nove gradske administracije, Banjaluka je to što jeste sata. Ne tvrdim da nije bilo loših stvari prije, ali ovo danas Banjaluka ne pamti. Jedna ne tako lijepa scena ide u svijet iz Banjaluke, nešto što smo pokazivali drugim gradovima kako treba da izgleda jedan evropski grad, to više nažalost ne možemo da radimo”, kaže Ilić.

  • „Porodično drvo“ kao hobi: Ekonomisti šokirani Stanivukovićevim projektom

    „Porodično drvo“ kao hobi: Ekonomisti šokirani Stanivukovićevim projektom

    Ovo mi je kao hobi, onako, u slobodno vrijeme, kao što neko skuplja markice, novčiće…Tako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković novinarima nedavno objasnio svoj projekat o postavljanju „porodičnog drveta“ u centru grada.
    Ono što je nekome hobi, radnicima je pitanje egzistencije, poručuju ekonomisti i poslodavci koji su Stanivukovićevu namjeru da banjalučke firme koje on dovodi u vezu sa porodicom Milorada Dodika „okači“ na Trgu Krajine, oštro iskritikovali, navodi Srpskainfo.

    Uprkos stavu privredne zajednice da se ekonomija ne smije uništavati bez ijednog dokaza, Stanivuković je prije nekoliko dana „drvo“ pokušao da predstavi u „šaljivom“ tonu.

    „Drvo je na sigurnom mjestu, a ja se valjda bavim istinom i vjerujem da se bavim istinom. Ja sam to crtao, onako, kod kuće, mada mene nema ko da plati, ali to mi je duševno zadovoljstvo. Gušt, sve za gušt“, rekao je Stanivuković odgovarajući na pitanja novinara koje je, usput, i posavjetovao da pričama o „drvetu“ tome daju dodatnu reklamu, pa će „drvo“ biti „još veća senzacija“.

    Ekonomisti, međutim, ne kriju da su prilično šokirani takvim “senzacijama” i idejama u ionako skromnom, privrednom ambijentu.

    Ne znam da zakon poznaje takve vidove “borbe”, ali sigurno znam da to ekonomiji i privrednicima može donijeti samo štetu, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja. U privredi se, naglašava, radi o sistemu spojenih posuda i zato ne možete naštetiti samo jednoj firmi, već i njenim partnerima, dobavljačima, zaposlenima, pa i poreskom sistemu u cjelini.

    “To je recidiv jednog nezrelog društva i političkih borbi koje su prevazišle sve ono na šta smo navikli i što politička borba treba da ima i sad svjedočimo manipulaciji pojedinaca i grupa sa određenim ciljem. Moramo se boriti da postavimo stvari na svoje mjesto i prevaziđemo probleme koji se javljaju u beskrupuloznom korištenju svih segmeneta društva za ličnu političku borbu, a bojim se da se radi prevashodno o ličnim interesima i ličnom egu. Ne samo ekonomija, već čitavo društvo tako postaje talac političke igre bez granica“, kaže Ljuboja.

    U svim kompanijama rade ljudi, tako da se mora zaštiti kako integritet kompanija tako i radnika, a ovo je za sve njih loša poruka, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske. Ovo što se dešava je, napominje, iznad svake tržišne utakmice.

    “Unija zastupa interese svih kompanija u Srpskoj i takvo postupanje prema bilo kojoj od njih jednostavno ne podržavamo. Političari itekako moraju voditi računa o tome kakve aktivnosti preduzimaju. Mi ocjenjujemo da takva vrsta pristupa bilo kojoj firmi za efekat ima ugrožavanje poslovnog ambijenta i priliva stranog kapitala, ali i razvoja domaćeg. Naravno, to vodi i ugrožavanju radnih mjesta i stvara nesigurnost kod radnika koji u tim firmama rade”, kaže Aćić.

    U konkretnom slučaju, ističe Aćić, ukoliko postoje bilo kakve sumnje u nečije poslovanje, institucijama treba prepustiti da rade svoj posao, a društvo se zajedničkim snagama mora usmjeriti na to da ambijent za poslovanje učinimo što boljim.

    I Aleksandar Ljuboja upozorava da nam ekonomija mora biti na prvom mjestu, a njeno miješanje s politkom ne šteti samo privredi, već i društvu u cjelini, posmatrano sa socijalnog, kulturološkog i svakog drugog aspekta.

    „Političku borbu treba prebaciti u političku arenu, jer više nemamo vremena da se bavimo takvim stvarima. Vrijeme i energiju treba da usmjerimo na povećanje proizvodnje, privrednog rasta i BDP-a, što su osnove i za povećanje životnog standarda. Zato ponavljam – privredne aktivnosti niko ne smije da koristi za ličnu ili partijsku promociju“, naglašava Ljuboja.

  • Njemačka traži nove sankcije za Bjelorusiju, Lukašenko poručuje: Nećemo kleknuti pred EU

    Njemačka traži nove sankcije za Bjelorusiju, Lukašenko poručuje: Nećemo kleknuti pred EU

    Njemačka je za uvođenje novih sankcija Evropske unije Bjelorusiji, objavio je danas njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas

    On je optužio bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da “beskrupulozno” koristi migrante šaljući ih na granicu s Poljskom.
    “Sankcionirat ćemo sve koji sudjeluju u ciljanom krijumčarenju migranata. EU će raditi na proširenju i jačanju sankcija protiv Lukašenkovog režima”, kazao je Maas.

    “Lukašenko mora shvatiti da njegovi računi ne funkcionišu”, dodao je.

    Evropljani mjesecima optužuju Lukašenka da potpiruje krizu izdavanjem vize migrantima u znak osvete za evropske sankcije poduzete protiv njegove zemlje zbog represije protiv opozicije na predsjedničkim izborima u toj zemlji 2020. godine.


    Opisujući situaciju na bjeloruskoj granici kao “strašnu”, Maas je optužio Lukašenka za pokretanje “opasne spirale iz koje nema izlaza”.

    Također je izrazio uvjerenost da je EU spremna djelovati protiv drugih zemalja i zračnih prevoznika uključenih u prevoz migranata.

    “Niko ne smije nekažnjeno sudjelovati u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima”, izjavio je Maas upozorivši da su “spremni, kao EU, povući i posljedice”.

    Predsjednik Lukašenko, bliski saveznik Moskve, sa svoje je strane naglasio je da njegova zemlja “neće kleknuti” pred EU.

  • Susret Escobara i Schmidta, odbrana Dejtona i zalaganje za veću funkcionalnost BiH

    Susret Escobara i Schmidta, odbrana Dejtona i zalaganje za veću funkcionalnost BiH

    Specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Joea Bidena za Zapadni Balkan Gabriel Escobar na kraju svoje posjete BiH susreo se sa Christianom Schmidtom.

    Uz zajedničku fotografiju na Twitter profilu Američke ambasade predočena je Escobarovo zadovoljstvo da je imao priliku razgovarati s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

    Navedeno je da je razgovarano o zajedničkoj predanosti odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma i donošenju veće funkcionalnosti Bosni i Hercegovini.

    Escobar je u trodnevnoj posjeti našoj zemlji, prvoj na novoj funkciji, poslao jasne poruke bh. liderima te najavio sankcije onima koji rade na razgradnji države BiH i rušenju Dejtonskog sporazuma.