VRBAS Media

Autor: INFO

  • Napad u Liverpulu bio je pripreman najmanje sedam mjeseci?

    Napad u Liverpulu bio je pripreman najmanje sedam mjeseci?

    Navodni počinilac eksplozije do koje je došlo u taksiju u nedjelju u Liverpulu, na sjeveru Britanije, pripremao je taj napad “najmanje” sedam mjeseci, navela je u srijedu britanska policija.

    Protivterorističke snage istražuju prošlost Emada al-Svilmina (32), tražioca azila koji se preobratio u hrišćanstvo, ubijenog u eksploziji u nedjelju oko 11 sati ispred ženske bolnice, u vrijeme komemoracije žrtvama rata.

    Vozač taksija, koji ga je zaključao u vozilu, lakše je povrijeđen.

    Protivteroristička policija navodi da je Emad al-Svilmin u aprilu unajmio stan u Liverpulu i počeo da kupuje komponente eksplozivne naprave koju je donio u taksi, navodi policija u saopštenju.

    On je navodno promijenio ime u Enco Almeni.

    Njegovi prijatelji su u izjavi za medije rekli da je Almeni rođen kao Emad al- Svilmin, otac mu je Sirijac, a majka porijeklom iz Iraka, gdje je i proveo veći dio života.

    Mediji izvještavaju da istražitelji pokušavaju da odrede da li je bomba sadržala TATP, eksploziv domaće izrade korišćen u atentatu na koncertnu dvoranu u Mančesteru 2017. godine.

    Policija smatra da se radi o atentatu, ali prema britanskim medijima za sada nije utvrđen nikakav ideološki motiv napada, prenosi Hina.

    Iako nije objavljen nikakav novi element vezan uz motiv napada, napreduje policijska istraga oko utvrđivanja profila napadača kojeg su mediji do sada predstavljali kao tražioca azila s Bliskog istoka.

    Britanski medij je izvjestio da je Emad al-Svilmin stigao u Veliku Britaniju 2014. i tada mu je odbijena molba za azil, nakon čega se preobratio u hrišćanstvo.

    Nekoliko medija navelo je u srijedu da neki tražioci preobraćanje koriste za brže dobijanje azila.

  • Stanivuković prisvaja tuđe zasluge

    Stanivuković prisvaja tuđe zasluge

    Gradonačelnik Draško Stanivuković se ponovo kiti tuđim perjem. Tvrdi da je u nekoliko mjeseci rješio pitanje vlasništva zemljišta na kojem su porodice boračkih kategorija dobile stanove ili izgradile kuće u nekoliko banjalučkih naselja.

    “Ja sam ponosan što sam sa ovim divnim čovjekom, juče smo smo bili, obišli smo 42 porodice, 48 porodica poslije 20 godina nisu rješili stambeno pitanje je prepisano na njih. I onda mi dođemo i rješimo u četiri, pet mjeseci. Imamo pravo da budemo ponosni”, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Ako bi na nešto Stanivuković mogao da bude ponosan, to je prethodnih saziv gradske skupštine. Oni su odlukom usvojenom u decembru 2019.godine pokrenuli rješavanje dugogodišnjg groblema. Proces je tako počeo još u mandatu Igora Radojičića.

    “To je samo dočekalo gradoančelnika Stanivukovića. Mi da nemamo gradonačelnika to pitanje bi se rješilo samo od sebe upravo zato što je bilo potrebno određeno vrijeme da se steknu određeni uslovi u smislu skidanja određenih tereta, hipoteka od strane Poreske uprave, zašto j bilo potrebno određeno vrijeme. Kada je to vrijeme isteklo, kada su se stekli uslovi stvorile su se pretpsotavke da se zaključe ugovori. I to je jedan postupak koji je samom inercijom doveden do kraja u njegovom mandate”, kaže Srđan Mazalica, poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Gradonačelnik i njegovi saradnici nemju pravo da prisavajuju tuđe zasluge, nisu ništa uradili za status porodica boračkih kategorija, kaže Anja Ljubojević, potpredsjednik GO Mladih sodcijaldemokrata Banjaluka.

    “Naravno da će da se pohvali nečim što je Igor Radojičić započeo, kreirao 2019.godine i skoro eto priveo kraju jer prosto imovinsko-pravni odnosi su složeni. Treba proces i vremena da se riješe. Dokazalo se već u mnogo slučajeva da gradonačelniku Stanivukoviću ništa nije sveto osim njegove političke lične promocije, te iskoristio boračku populaciju za manipulacije, da pokuša da prikupi još političkih poena, što je jako ružno”, kaže Anja Ljubojević, potpredsjednik GO SNSD Banjaluka.

    Ništa od toga Stanivuković nije rekao porodicama boraca, sa kojima se sinoć uslikao. Fotografije je, uz riječi hvale – sam za sebe, objavio na Fejsbuku. Pred kamerama danas nije htio da odgovora na pitanja.

  • “Graditi prijateljstva” Vučić poručio da Srbija mora da vodi slobodarsku politiku

    “Graditi prijateljstva” Vučić poručio da Srbija mora da vodi slobodarsku politiku

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da Srbija mora da vodi politiku o kojoj odlučuju njeni izabrani predstavnici, a ne ambasadori nijedne zemlje.

    Vučić je u video poruci na “Instagramu” naveo da Srbija mora da vodi slobodarsku, samostalnu i nezavisnu politiku, te da mora da bude vojno neutralna.

    – Srbija mora da gradi prijateljstva, dobre odnose, da gradi poštovanje za sebe kroz svoju nezavisnu i samostalnu poziciju i, naravno, da bude na evropskom putu – naveo je Vučić.

    On je ocijenio da Srbija mora da ima takvu politiku da bi mogla da opstane, napreduje i snaži.

  • Šverceri i dalje vladaju ulicama, nužne drastične mjere

    Šverceri i dalje vladaju ulicama, nužne drastične mjere

    Činjenica je da je visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo do drastičnog pada legalnog tržišta cigareta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta. Pokretači kriminalnih aktivnosti u vezi sa ilegalnim tržištem u BiH su visoka cijena cigareta u legalnoj prodaji, slaba kupovna moć i opšti ekonomski standard građana te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti.

    Institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona, poput policije i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta cigareta i duvana, ali njihova borba ne može donijeti zadovoljavajući epilog dok država ne smanji poresko opterećenje na ove proizvode.

    Iz inspekcija saznajemo da u registrovanim prodajnim objektima, prodavnicama, trgovačkim centrima, trgovačkim radnjama i drugim, rijetko zatiču robu bez porijekla. Roba bez porijekla najčešće se prometuje na pijacama i tržnicama od fizičkih lica. Inspektori, kako su kazali, povremeno na pijacama zatiču fizička lica koja prometuju duvanske prerađevine bez porijekla, ali kažu kako je tu uglavnom riječ o manjim količinama. Do sada, dodaju, nisu imali slučajeva da su na pijacama, tržnicama ili u trgovačkim objektima zaticali velike količine duvana i duvanskih prerađevina bez porijekla, jer, kako kažu, fizička lica ih u pravilu skladište u vozilima ili privatnim prostorijama.

    Nadalje, iz institucija zaduženih za sprovođenje zakona navode da stalno rade na tome da šverc suzbiju. Granična policija BiH, za deset mjeseci 2021, privremeno je oduzela 155.529 kutija cigareta bez akcizne markice, procijenjene vrijednosti oko 789.530 KM i 563 kg duvana, procijenjene vrijednosti oko 47.530 KM.

    “Granična policija kontinuirano radi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duvanskih proizvoda”, rekla je za “Nezavisne novine” Franka Vican, portparol GP BiH.

    U ovoj godini, do oktobra, kantonalni tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KS) su na području KS privremeno, do okončanja sudskog postupka, oduzeli robu vrijednu 20.567 KM, od čega se, tvrde, veći dio robe odnosi na duvan i cigarete.

    “Inspektorat Tržišno-turističke inspekcije u kontinuitetu i tokom cijele godine planira i provodi inspekcijske nadzore koji imaju za cilj suzbijanje sive ekonomije i sprečavanja bespravnog prometa, što podrazumijeva kontrolu obavljanja trgovine bez odobrenja nadležnog organa i kontrolu prometa robe bez vjerodostojne dokumentacije, s akcentom na prometovanje akcizne robe”, ističe Vildana Brdarić, portparol Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, u izjavi za “Nezavisne”.

    Za devet mjeseci ove godine, republička tržišna inspekcija je u oblasti trgovine imala više od 3.000 inspekcijskih kontrola u različitim vrstama prodajnih objekata.

    “U trenutku inspekcijske kontrole u objektima je zatečeno i oduzeto 466 pakli cigareta jer nisu posjedovale dokaz o porijeklu, odnosno potrebnu dokumentaciju o nabavci”, kažu iz Inspektorata RS.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uvjeravaju da kontinuirano sprovode aktivnosti u oblasti identifikacije i eliminacije svih oblika nezakonitog obavljanja djelatnosti.

    “U okviru ovih aktivnosti provodi se nadzor nad primjenom propisa iz oblasti indirektnih poreza s ciljem otkrivanja, istraživanja i procesuiranja prekršaja i krivičnih djela posebno na suzbijanju nelegalnog prometa robe bez porijekla na teritoriji BiH, sa posebnim akcentom na nedozvoljenom prometu akciznih proizvoda, prvenstveno duvana i duvanskih prerađevina”, tvrde iz UIO BiH.

    Od januara do oktobra ove godine, potvrdili su za “Nezavisne novine”, zaplijenili su ove proizvode u vrijednosti od gotovo pet miliona maraka, što je duplo više u odnosu na cijelu 2020. godinu, te skoro četiri puta više u odnosu na 2019.

    UIO, dodaju, ulaže mnogo napora da se crno tržište smanji, te će u tom pravcu i dalje kontinuirano sprovoditi aktivnosti. Ipak, priznaju:

    “Krijumčarenje, nedozvoljenu proizvodnju i trgovinu duvanskih proizvoda podstiče visoka cijena cigareta i duvana na legalnom tržištu te potražnja potrošača za jeftinim cigaretama i duvanom”, kažu iz UIO BiH.

    Posljedice su haotične: prema procjenama, crno tržište duvana u BiH postalo je jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji (više od 50 odsto tržišta čini crno tržište), te je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM, a gubi se i više od milijardu KM budžetskih sredstava. Šverceri, procjenjuje se, godišnje zarade 400 miliona KM.

    Ekonomski stručnjaci ističu da BiH ima previsok nivo poreskog opterećenja na duvan, ako se posmatra procentualni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni. Od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu, 90 odsto iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Ili, u praksi, ako je cijena kutije cigareta pet KM, država sebi uzme 4,50 KM.

    Visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta.

    Takođe, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana, što ih je primoralo da kupuju na sve snažnijem crnom tržištu.

    Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, ističe da je u protekloj i ovoj godini primjetan pojačan angažman kontrolnih organa na zapljeni duvanskih proizvoda. Kako dodaje, poželjan bi bio nastavak tih aktivnosti, jer one mogu bar djelimično ublažiti probleme koji nastaju usljed velikog udjela crnog tržišta u ukupnoj prodaji duvana i duvanskih proizvoda.

    “Osim toga, trebalo bi razmisliti o akciznoj politici koja bi bila usklađena sa kupovnom moći bh. potrošača. Znači, nama treba akcizna politika koja bi maksimalno demotivisala nelegalan promet duvanskih proizvoda. Eventualnim smanjenjem visine akciza, zarada koja se ostvaruje prometom duvanskih proizvoda na crnom tržištu bila bi mnogo manja”, rekao je Grabovac za “Nezavisne novine”.

    Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da institucije još ne rade dovoljno na suzbijanju crnog tržišta cigareta i duvana. Crno tržište, kako je Hadžić izjavio za “Nezavisne novine”, i dalje bilježi visok nivo ekonomske aktivnosti.

    Puni efekti rada inspekcija se, smatra Hadžić, mogu osjetiti tek onda kada dođe do smanjivanja razlike između cijena ovih proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu.

    “Najbolji način da se značajno smanji crno tržište ili da ono bude zanemarivo, jeste da dođe do smanjivanja akciza na duhan, koje su sada previsoke, čime bi došlo do izjednačavanja legalne i ilegalne cijene duhana i duhanskih proizvoda u BiH. U tom slučaju uz jači inspekcijski nadzor, crno tržište bi se možda čak i do kraja eliminisalo. Suprotno, svako povećanje cijena stvara rizik za privlačenje novih aktera na ilegalnom tržištu zbog visine zarade koju mogu ostvariti”, ističe Hadžić.

    I ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je, kako kaže, prioritet svih prioriteta – izmjena postojeće akcizne politike.

    “Potrebno ju je uskladiti sa životnim standardom građana BiH”, kaže Čavalić.

    Prema njegovim riječima, država samo periodično sprovodi represivne mjere sa ciljem suzbijanja crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda. Ovo se, dodaje, ne radi sistemski, niti strateški, tako da dugoročno ne daje rezultate, a iz godine u godinu neformalno tržište postaje razvijenije i to prije svega zbog pogrešnog planiranja akcizne politike od strane države.

    “Tako da je u ovom trenutku upravo država, ili tačnije, njena akcizna politika, najveći saveznik crnog tržišta i garant njegovog opstanka. Paradoksalno je da u isto vrijeme imamo represivne mjere i regresivnu akciznu politiku. To jednostavno ne daje rezultate na dugi rok”, naveo je Čavalić.

    FAKTI

    Šta bi se svake godine moglo uraditi novcem koji poklanjamo švercerima

    • Izgraditi 30 novih kilometara auto-puta

    • Svakom penzioneru isplatiti još jedna minimalnu penziju

    • Obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH

    • Isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva

    • Pokriti skoro 100 odsto ukupnog godišnjeg troška spoljnog duga BiH

    • Osloboditi 63 odsto ukupnog iznosa potrebnog za funkcionisanje svih institucija BiH

  • Roditelji uplašeni pričama o muškarcu koji kruži oko škole u Banjaluci

    Roditelji uplašeni pričama o muškarcu koji kruži oko škole u Banjaluci

    Roditelji đaka Osnovne škole “Branko Ćopić” u Banjaluci zabrinuti su zbog informacija koje se interno šire da se u blizini škole i po okolnim ulicama kreće muškarac koji je navodno i pokušao napadati djecu.

    Zabrinuti roditelji pozvali su našu redakciju nakon što se u posljednje vrijeme među njima pojavila informacija da je navodno i bilo nekoliko pokušaja napada na djecu, te da je nedavno jednu učenicu preplašio čovjek pa je utrčala u kafić kako bi pozvala roditelje.

    “Sve te informacije su nas uznemirile i zbog toga smo kao roditelji prestravljeni. Većina roditelja sada dovodi djecu u školu te dolazi po njih, ali nemamo svi takve mogućnosti”, rekla je jedna majka.

    Kako je navela, ranije je pročitala na lokalnom portalu da je dijete u blizini ove škole uhvatio za ramena čovjek s kapuljačom, te ga je navodno spasila prolaznica koja je potom pozvala roditelje.

    Takođe je, kako navodi, nedavno jednu učenicu sedmog razreda dok se vraćala iz prve smjene uplašio čovjek u Srpskoj ulici, a taj muškarac je navodno viđan u blizini ove škole.

    U policiji i školi “Branko Ćopić” provjerili smo ove informacije kako bismo saznali da li su im prijavljeni napadi na učenike.

    Branka Špirić, direktorica OŠ “Branko Ćopić”, u razgovoru za “Nezavisne” rekla je da su nastavnici raspoređeni da dežuraju u školi i školskom dvorištu, kao i da postoji policajac koji je zadužen za ovu školu.

    “Nemamo saznanja da se bilo šta dešavalo u školskom dvorištu. Što se tiče slučajeva mimo školskog dvorišta, postoji informacija od odjeljenskog starješine da je jedna djevojčica sedmog razreda naišla na nekog čovjeka na putu prema kući i da je uspjela da mu izmakne tako što je otišla u kafić”, rekla je Špirićeva.

    O tome ju je, kako je navela, obavijestio odjeljenski starješina djeteta, a koji joj je prenio informaciju koju je dobio od roditelja. Prema njenim riječima, o tome je obavijestila policajca koji je zadužen za tu školu.

    “Policija je tu da nam pruži podršku, a škola je dužna da se brine o pojačanom nadzoru nastavnog osoblja i da komuniciraju sa policijom. Svakako ćemo preduzeti sve što je u interesu djece i apelovati na sastancima odjeljenske zajednice, savjeta roditelja”, rekla je Špirićeva.

    Kako je navela, osim nastavnika i školskog policajca, koji vode računa o sigurnosti djece, u toku je i sanacija video-nadzora u ovoj školi. Slučaj djevojčice koju je uplašio nepoznat čovjek, kako nam je potvrđeno, jedini je koji je prijavljen policiji, a zbog rijeći upućenih djevojčici nedavno je prekršajno kažnjen Jasmin M., dok drugih prijava o bilo kakvim napadima na djecu nije bilo.

    “Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka 10. novembra preduzimanjem operativnih mjera i radnji identifikovali su i lišili slobode J.M. iz Banjaluke zbog počinjenog prekršaja svađa, vika, vriska i nepristojno ponašanje iz oblasti Zakona o javnom redu i miru”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Naime, kako su pojasnili nadležnoj policijskoj stanici, prijavljeno je da je nepoznata osoba u Srpskoj ulici u Banjaluci nepristojnim ponašanjem uznemiravala maloljetno lice.

    “O ovom događaju je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda Banjaluka – Odjeljenje za prekršaje, koji se izjasnio da se radi o gore navedenom prekršaju”, naveli su iz policije.

  • Zašto OHR još nije preveo Dejtonski sporazum?

    Zašto OHR još nije preveo Dejtonski sporazum?

    Autentični tekst Opšteg mirovnog sporazuma nemoguće je naći na zvaničnim stranicama zajedničkih institucija BiH jer dokument, odnosno njegovi aneksi, zvanično nikada nisu prevedeni na domaće jezike.

    Ni nakon 26 godina poslije, OHR nije ispunio svoju obavezu i to uradio, samo iz razloga da može da interpretira Ustav BiH po volji dijela međunarodne zajednice, tvrdi ruski ambasador Igor Kalabuhov.

    Povod za novi nesporazum u BiH biće sigurno i odgovor iz OHR-a da BiH ima obavezu da francuskoj Vladi, gdje je 1995. ratifikovan mirovni sporazum, dostavi prevod na, kako su naveli, “bosanskom” jeziku.

    Uoči 26. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, iznova se otvara pitanje službenog prevoda dokumenta kojim je ovjeren mir u BiH, mada nikada nije ni potvrđeno postojanje originala sporazuma kojeg bi BiH, kao potpisnica, trebalo da ima.

    “Ponekad se čudim zato što OHR nije ispunio najbitniju stvar, a to je prevod Dejtonskog sporazuma. Čak 26 godina nema zvaničnog prevoda Ustava na jezike naroda u BiH, a to je posao OHR-a”, ističe Kalabuhov.

    Prozvani u OHR-u odgovaraju da prevod nije njihov posao. Podsjećaju, Sporazumom o utvrđivanju teksta aneksa Opšteg mirovnog sporazuma za mir, potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, predviđeno je da strane potpisnice dostave francuskoj Vladi odgovarajuću jezičku verziju.

    U OHR-ovom tumačenju, iz BiH bi trebalo da bude upućena samo jedna verzija na, kako navode, “bosanskom” jeziku.

    “Francuska Vlada dobila je nacrt prevoda na hrvatski od Republike Hrvatske i na srpski jezik od tadašnje Savezne Republike Јugoslavije. Međutim, iz BiH nije dostavljen nacrt prevoda na ‘bosanski’ jezik. Dok to ne bude završeno, engleska verzija teksta Opšteg okvirnog sporazuma za mir, i dalje ostaje jedina zvanična verzija”, naveli su iz OHR-a.

    Delegat u Klubu Srba Dom naroda PS BiH Dušanka Majkić smatra da je rješenje u prevodu dokumenta na srpski, hrvatski i bošnjački jezik.

    “Pošto svi zajedno živimo u BiH, ne može se pretendovati da ‘bosanski’ jezik bude onaj na kome će biti Dejtonski mirovni sporazum i to bi ponovo mogao predmet nesporazuma. Dakle, rješenje je da prevod bude na srpski, hrvatski i bošnjački jezik”, kaže Majkićeva.

    Postojanje samo engleske verzije Opšteg mirovnog sporazuma za mir, kao zvanične, budi sumnju u OHR-ova tumačenja i prevod. U protekle dvije i po decenije visoki predstavnici su umjesto “slova” tumačili “duh” Dejtona, čime su išli na ruku onima koji traže njegovu reviziju.

    “Ako nemate zvaničnu verziju prevedenu, onda onaj ko čita sa engleske verzije može da tumači kako hoće, a iskustva govore da su OHR i dosadašnji visoki predstavnici u izobilju koristili mogućnost da tumače Sporazum kako hoće”, naglašava Majkićeva.

    Dejtonski sporazum nije donio samo mir. Aneksom 4, odnosno Ustavom BiH i Aneksom 10 kojim je predviđeno uvođenje visokog predstavnika, direktno utiče na svakodnevni život. Tačno preveden potvrđuje da u Dejtonu nije bilo mjesta za Savjet za provođenje mira i tzv. bonska ovlašćenja, te shodno tome visoki predstavnik nije imao ovlašćenja da donosi zakone i kažnjava ljude, a što su radili svi – do posljednjeg Valentina Incka.

    Da nam drugi ne bi tumačili šta piše, a otimačinu nadležnosti Srpskoj predstavili kao dejtonsku tekovinu, Udruženje građana “Politikolog” iz Banjaluke, tokom godine, podijelilo je građanima hiljade primjeraka prevedenog Dejtonskog sporazuma i Aneksa 4, odnosno Ustava BiH, jer treba znati da je izvorni Dejtonski sporazum verifikovao postojanje Republike Srpske.

  • Šeranić i Šukalo saglasni: Vakcinacijom do pobjede nad pandemijom u Srpskoj

    Šeranić i Šukalo saglasni: Vakcinacijom do pobjede nad pandemijom u Srpskoj

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske zadužen je da kontinuirano prati epidemiološku situaciju, i u zavisnosti od nje biće uvođene oštrije ili blaže mjere, izjavio je resorni ministar Alen Šeranić u našem Jutarnjem programu RTRS-a.

    Šeranić je naglasio da primarni zdravstveni sistem i bolnice u kojima leže pacijenti trpe ogroman pritisak u borbi protiv virusa korona. Jedini način da se iz dvogodišnje borbe izađe kao pobjednik je vakcinacija.
    “U Srpskoj je vakcinisano oko 40 odsto građana, i taj procenat mora biti daleko veći”, naglašava Šeranić.
    Naglasio je da je struka jasno rekla da je vakcinacija bezbjedna i za pacijente koji se bore protiv steriliteta i trudnice, ali da i dalje velik broj građana vjeruje neprovjerenim i nestručnim informacijama. Šeranić je istakao da očekuje da će u dogledno vrijeme kovid potvrde za Srpsku i BiH biti priznate od strane Evropske komisije.

    Specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja Mladen Šukalo rekao je u Jutarnjem programu, da zdravstveni sistem već dvije godine radi u kompleksnim uslovima.
    Istakao je da je vakcinacija najbolja zaštita i jedini način pobjede nad pandemijom

  • Jedan od gorućih problema u BiH! Ujić tvrdi da je migrantska kriza pod kontrolom

    Jedan od gorućih problema u BiH! Ujić tvrdi da je migrantska kriza pod kontrolom

    Otvaranje novog privremenog prihvatnog centra “Lipa”, između Bihaća i Bosanskog Petrovca, najavljeno je za sutra, a u tom objektu moguć je smještaj do 1.500 migranata.

    Novi prihvatni centar omogućiće smještaj i porodicama sa djecom, djeci bez pratnje i samcima, najavljeno je iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

    Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić rekao je da novoformirani centar “Lipa” ispunjava sve evropske kriterijume za zaštitu migranata, čime podiže i bezbjednost svih u zemlji.

    On je naveo i da je migrantska situacija pod kontrolom, da je u centrima ukupno oko 2.500 ilegalnih izbjeglica.

    “Ipak, nastavljamo da pratimo migracione tokove, dešavanja na granici Bjelorusije i Poljske. Veliko kretanje migranata je još na sceni i ilegalne migracije će sigurno biti jedan od problema i u narednom periodu”, rekao je Ujić za “Glas Srpske”.

    Uspostavljanju novog centra “Lipa” doprinijeli su Ministarstvo bezbjednosti, Služba za poslove sa strancima i Međunarodna organizacija za migracije /IOM/, uz finansijsku podršku EU i ostalih partnera, prateći odluku Savjeta ministara o osnivanju privremenog prihvatnog centra “Lipa” u decembru prošle godine.

  • UN: Teroristička grupa ISIL se dramatično proširila u Afganistanu

    UN: Teroristička grupa ISIL se dramatično proširila u Afganistanu

    Teroristička grupa ISIL se širi u Afganistanu te je prisutna u gotovo svim provincijama, a broj napada je petostruko veći u odnosu na prošlu godinu, tvrdi UN-ova izaslanica u ovoj zemlji Deborah Lyons.

    U svom obraćanju pred UN-ovim Vijećem sigurnosti, Lyons je govorila o širenju grupe ISIL u ratom uništenoj zemlji te je rekla da su teroristi prisutni širom Afganistana.

    “Grupa je nekada bila ograničena u svega nekoliko provincija, no sada je prisutna u gotovo svim. Također, sve je aktivnija”, kazala je Lyons govoreći o frakciji Khorasan u Afganistanu. Dodala je da je u ovoj godini ISIL izvršio 334 napada, mnogo više u odnosu na prošlogodišnjih 60.

    Njeno obraćanje je uslijedilo samo nekoliko sati nakon bombaškog napada u šiitskom naselju u Kabulu koji je izvršio ISIL. Poginula je jedna osoba, a ranjeno ih je šest.

    Otkako je Amerika povukla svoje snage iz Afganistana, talibani se muče da kontrolišu ISIL, tvrdi Lyons.

    Uprkos povećanju napada u proteklim mjesecima, Lyons je rekla da je ukupna sigurnosna situacija u Afganistanu ipak bolja od kraja rata koji je trajao dva desetljeća.

    Osim problema terorizma, Lyons je upozorila na dolazeću “humanitarnu katastrofu” koja prijeti Afganistanu, a jedan od razloga su i sankcije koje su paralizovale lokalni bankarski sistem. Također, nedostaje hrane, a i ekonomija slabi.

  • Vojska vježba podizanje bodljikave žice na granici s Rusijom

    Vojska vježba podizanje bodljikave žice na granici s Rusijom

    Estonska vojska je u srijedu započela s nenajavljenom vježbom podizanja prepreka od bodljikave žice na svojoj istočnoj granici s Rusijom, objavljeno je u srijedu.

    Gotovo 1.700 pripadnika rezervnog vojnog sastava bilo je pozvano na sudjelovanje u ovoj vježbi koja će trajati sve do 25. novembra, a glavni joj je cilj provjeriti operativnu pripravnost vojnika i članova komandnog lanca. Estonska vlada želi testirati i saradnju između policije i graničara.

    “Ono što se događa u Poljskoj, Litvi i Latviji zahtjeva jačanje granične infrastrukture i u Estoniji”, izjavio je načelnik policije i graničara Elmar Vaher, piše Reuters.

    Prepreke će biti postavljene na deset lokacija duž granice, na kojima postoji pojačan rizik od ilegalnog ulaska u Estoniju.

    Od prošlog tjedna u Istočnoj Europi je dramatično povećan broj migranata koji žele ući na teritorij Europske unije, a većini je cilj dokopati se Njemačke.

    Čelnici EU-a optužuju bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka da potiče migranate na ilegalan prelazak granice kako bi se osvetio za sankcije nametnute Bjelorusiji.

    “Sigurnosna situacija je doista opasna i napeta”, izjavila je estonska premijerka Kaja Kallas u parlamentu, referirajući se na sukobe između migranata i pripadnika osiguranja na poljsko-bjeloruskoj granici, iako se Estonija ne nalazi pod izravnom prijetnjom, s obzirom na to da, za razliku od Poljske i druge dvije pribaltičke države Latvije i Litve, ne graniči s Bjelorusijom.