VRBAS Media

Autor: INFO

  • Prekid trgovinskih odnosa sa Rusijom nosi posljedice

    Prekid trgovinskih odnosa sa Rusijom nosi posljedice

    Članice EU izgubiće najmanje 500 milijardi evra nakon prekida trgovine sa Rusijom i obostranog povlačenja ulaganja, izjavio je predsjednik ruske Privredne komore Sergej Katirin.

    On je rekao da “usijane glave” pozivaju zemlje EU da prekinu bilo kakvu ekonomsku saradnju sa Rusijom.

    – To će biti gubitak barem od oko 500 milijardi evra za likvidaciju trgovine i obostrano povlačenje investicija, a to su obostrano korisne veze – istakao je Katirin.

    Prema njegovim riječima, u ovom vremenu izazova najrazumnije bi bilo da se “zadrži ukupan ulog u poslovanju i ljudskim odnosima”.

    Potpredsjednik Privredne komore Vladimir Padalko izjavio je za TASS da je vrijednost trgovinskog prometa između Rusije i EU 2021. porasla za 47 odsto u odnosu na 2020. godinu i iznosi 282 milijarde dol

  • “Kamatne stope neće rasti”

    “Kamatne stope neće rasti”

    Kamatne stope neće rasti ove, a sigurno ni do kraja naredne godine uprkos visokoj stopi inflacije, ocjenjuje za Srpskainfo Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    Imajući u vidu događanja u svijetu, jasno je da bi, kako kaže, trebalo povećavati kamatne stope.

    – Međutim, treba imati na umu dvije činjenice. Jedna je da Evropska centralna banka neće povećavati kamatne stope ove godine, a sigurno ni u narednoj godini bez obzira na inflaciju. Zašto? Pa, zato što je Evropska centralna banka dala puno novca u opticaj bez pokrića, oko 700-800 milijardi evra godišnje. Taj novac uništava novac dugoročno onih koji rade, a oni kratkoročno kupuju mir – objašnjava Kutle.
    Tako se, kako kaže, vrijednost Euribora, koji se veže za kamatne stope u bankama, neće mijenjati.

    – S druge strane, banke u Bosni i Hercegovini imaju puno veće izvore novca, puno veće depozite nego što je potražnja za kreditima. Muku muče kako da plasiraju novac; nemaju mogućnosti ne zato što ne bi htjele, pa i nemaju mogućnosti da povećavaju kamatnu stopu – navodi Kutle.

    Kaže da je u ovakvoj situaciji, ako ima potrebe za dugoročnijim zaduživanjem, bolje uzeti kredit s fiksnom kamatom, pa makar on bio i skuplji, jer je teško očekivati niže kamatne stope.

    Ukupni plasirani krediti građanima u BiH na kraju prvog mjeseca ove godine, po podacima Centralne banke BiH, iznose oko 10,39 milijardi konvertibilnih maraka. Depoziti stanovništva istovremeno iznose 14,75 milijardi maraka.

  • Vučić: Dobio sam neke čudne telegram informacije, tiču se regiona

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na TV Pink da će Srbija sačuvati mir.

    “Dobio sam neke čudne ‘telegram’ informacije u toku poslepodneva, ali smo ih analizirali i sve će biti u redu. Tiče se situacije u regionu, ali uspećemo da sačuvamo mir. Slobodno budite spokojni. Želimo da ljudi žive u slobodi, da žive u miru, da žive od svog rada”, rekao je on.

  • Konašenkov: Oslobođeno više od 90 odsto teritorije LNR

    Konašenkov: Oslobođeno više od 90 odsto teritorije LNR

    Grupa trupa LNR-a, uz vatrenu podršku Oružanih snaga Ruske Federacije, oslobodila je više od 90% teritorija republike, objavio je danas službeni predstavnik ruskog ministarstva obrane general bojnik Igor Konašenkov.

    “Grupa trupa Luganske Narodne Republike, uz vatrenu podršku ruskih oružanih snaga, oslobodila je više od 90% teritorija republike. Trenutno jedinice LNR uništavaju raštrkane grupe nacionalista na južnoj periferiji oslobođenog sela Rubizne”, rekao je Konašenkov.

    Kako je dodao, u Mariupolju, jedinice Donjecke Narodne Republike, uz podršku ruskih oružanih snaga, stišću obruč i bore se protiv nacionalista u centru grada.

    Konašenkov je takođe rekao da ruske oružane snage nastavljaju svoju uspješnu ofanzivu u sjevernom smjeru DNR, prenosi TAS S.

  • “Srbi ne treba da se miješaju” Lukač o krizi u Ukrajini

    “Srbi ne treba da se miješaju” Lukač o krizi u Ukrajini

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač izjavio je večeras da Srbi ne treba da se miješaju kada je riječ o ukrajinskoj krizi jer pojedinci ne mogu mnogo da pomognu ni Rusima ni Ukrajincima.

    Naši ljudi ne treba da se miješaju u taj sukob. Naši pojedinci ne mogu da riješe sukob velikih, niti da doprinesu bilo kakvom rješenju i samim tim ne bi trebalo ni da se pojave tamo, naglasio je Lukač tokom panel-diskusije “Rekonstrukcija” o aktuelnim geostrateškim dešavanjima u svijetu i refleksiji na region.

    On je izrazio nadu da će sukob što prije biti završen, te napomenuo da sve što se ovih dana dešava u Ukrajini ovdašnji narod podsjeća na preživljeno vrijeme i budi teška sjećanja na razaranja ovih prostora.

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da Srbi moraju da razmišljaju o sebi i svojim interesima, na prvom mjestu, te tako treba i da se postave i kada je riječ o ukrajinskoj krizi.

    On je dodao da Srbi imaju pravo da odlučuju o sebi i ne budu dio tih sukoba, te ponovio da je vojna neutrallnost put Srbije.

    – Jedan od razloga zašto sam ja, između ostalog, protiv članstva u NATO je što neću da prihvatim da mom vojniku može da komanduje neko ko nije mog imena ni jezika – rekao je Vulin i naglasio da je Srbija pri tome da joj je prioritet Republika Srpska i srpski narod.

    Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Željko Budimir ocijenio je da je svijet u prvoj fazi multipolarnosti, odnosno, u neravnoteži, jer SAD i dalje imaju hegemonsku snagu.

    Diplomirani politikolog Slaven Ristić Ristić rekao je da, bezbjednosno gledano, ne smatra da će se bilo kakva kriza prenijeti na teritoriju BiH ili Srbiju.

    On je dodao da treba voditi politiku koja će sačuvati ovaj narod, ne miješajući se pretjerano u politiku velikih sila.

    General-major u penziji Mitar Kovač rekao je da to kako će dalje ići ovaj sukob ne zavisi samo od Ruske Federacije.

    Panel-diskusiji o aktuelnim geostrateškim dešavanjima u svijetu i refleksija na region, koju je organizovala Republička stranka Srpske, prisustvovao je i profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Ljubomir Stajić.

  • Šmit o djelovanju ruskog ambasadora u BiH

    Šmit o djelovanju ruskog ambasadora u BiH

    Kristijan Šmit je komentarisao djelovanje ambasadora Rusije Igora Kalabuhova.

    Posebno se osvrnuo na Kalabuhovove stavove o potencijalnom članstvu Bosne i Hercegovine u NATO i statusu Rusije u Savjetu za implementaciju mira (PIK), prenosi Kliks.

    Ambasador Kalabuhov je kako prenosi FTV rekao da će Rusija reagovati ako BiH postane članica NATO, što je osudila Američka ambasada u BiH, ali i visoki predstavnik.

    – Zabrinut sam zbog ove izjave. Za gospodina Kalabuhova želim jasno reći. Samostalne i nezavisne države imaju pravo da same odluče s kim će sklapati savez. Stvarno bih preporučio da gospodin Kalabuhov razmisli o tome šta trenutno radi – istakao je Šmit.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Igor Kalabuhov
    Poručio je da Rusiju niko ne namjerava okupirati, već da je riječ o interesima date države.

    – Ovo jednostavno tjera sve zemlje prema NATO. Pogledajte Finsku – vrlo značajnu članica Evropske unije koja do sada nije bila u NATO. Sad se u tim zemljama diskutuje da li će u NATO ili ne. To nema nikakve veze s pokušajem da se neko opkoli ili da se nekoga ne opkoli. Riječ je o interesima i sigurnosti te se o tome treba razgovarati – kazao je.

    Smatra da je upravo Rusija odgovorna za kršenje dogovora.

    – Ukrajina je 1996. u Budimpešti, nakon što je predala nuklearno oružje, dobila garanciju. Rečeno je tada da ruska flota može ostati u Crnom moru. Dobila je garanciju za teritorijalni integritet i garanciju za egzistenciju. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Rusija su dale te garancije. Rusija je to pogazila prilikom osvajanja Krima. Nameće se pitanje koji oblik garancija Rusija ozbiljno shvata – ukazao je.

    Šmit je sugerisao ambasadoru Rusije u Bosni i Hercegovini da se “uzdrži”.

    – Nadam se da ćemo doći na pravi put. Gospodin Kalabuhov ima toliko posla da svojim ljudima u Rusiji objasni neke stvari da bih mu predložio da se malo uzdrži s ovakvim temama – kazao je.

    Ponovo je upitan da li je riječ o prijetnji Bosni i Hercegovini.

    – Nadam se da to ne treba shvatiti kao prijetnjom. Ako misli da će Rusija diplomatski reagovati, onda je to uobičajan put. Brinem se zbog toga što možda nekolicina igra na tu kartu da će Rusija reagovati i da takvi postoje i u Bosni i Hercegovini – napomenuo je visoki predstavnik.

    Prema njegovim riječima, ako Bosna i Hercegovina postane dio evropske integracije, možda nekada i članica NATO, onda je sasvim jasno gdje pripada.

    – Uz sav mir i ljubav prema miru, to je jasan odgovor na ono o čemu gospodin Kalabuhov diskutuje – dodaje.

    “Da li Rusiju treba isključiti iz PIK?”
    Šmit je upitan i da li Rusiju treba isključiti iz Savjeta za implementaciju mira (PIK).

    – Dao sam da se to provjerava. Da li će biti izbačena ili će sama izaći. Dobio sam pismo iz Ruske Federacije da više neće davati finansijski prihod za visokog predstavnika. Mislim da su to vrlo važne odluke, ali to je i dalje otvoreno za Rusku Federaciju – mišljenja je.

    Imao je i još jedan savjet za Kalabuhova, a to je da prestane voditi “propagandnu politiku”.

    – Ona (Rusija, op.a.) je država koja je na određeni način preuzela odgovornost da će se Dejtonski sporazum provesti i neka ispuni tu svoju obavezu. Gospodin Kalabuhov će na sljedećem susretu ambasadora dobiti jedno lijepo mjesto. On je srdačno pozvan da učestvuje u našem radu. Očekujem da se stvarno zalaže za Dejtonski mirovni sporazum, a ne da vodi rusku propagandnu politiku – zaključio je Šmit.

  • Cvijanovićeva tvrdi da je vladajuća koalicija u Srpskoj stabilna

    Cvijanovićeva tvrdi da je vladajuća koalicija u Srpskoj stabilna

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da se vlast u Srpskoj trudi da na svaki mogući način sačuva stabilnost njenih institucija.

    Cvijanovićeva je istakla da je vladajuća koalicija u Srpskoj stabilna, da u njoj ima dovoljno kvalitetnih kadrova da rade na rješavanju brojnih pitanja.

    Ona smatra da bi bilo dobro da, kada je riječ o opštim pitanjima, postoji i uključenost drugih političkih partija i veći korpus onih koji mogu da se “uhvate u koštac sa tim pitanjima”.

    Cvijanovićeva je za prnjavorsku televiziju K3 naglasila da je za Srpsku ispravno kada su institucije kapacitirane, gdje ljudi žele da razgovaraju sa svima i kada su političke opcije u stanju da prevaziđu neki svoj jaz, ako se radi o suštinskim pitanjima.

    Ona je navela da sa svima može da se sarađuje i da se dogovori o tri, četiri ključne stvari za Srpsku, ali da za ostale ne može.

    Ona je podsjetila na periodi vlasti u kojima je pokazivano ko šta može i ko šta radi.

    – Ne mogu da kažem da je bolje bilo u vrijeme Mladena Ivanića koji je rekao penzionerima da će im isplatiti 60 odsto penzije jer “toliko ima para”. Mogu da kažem o vladama koju su vodili Milirad Dodik, Aleksandar Džombić i ja koji su rekli “ima da bude za penzionere, namirićemo iz budžeta, a onda ćemo praviti bolji sistem i ambijent u kojem ćemo doći do toga, kao što smo i došli da nam ide ukupna isplata penzija iz onog što se crpi iz doprinosa” – rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o izborima, Cvijanovićeva očekuje da budu održeni u oktobru, istakavši da su Srpskoj potrebno izbori.

    – Mi rezultate sprovedemo za mjesec dana, dok u Federaciji BiH to nije tako. U decembru uvijek imamo formiranu vlast, usvojen budžet, ekonomsku politiku – navela je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, treba postojati veliki razlog da izbori ne budu održani.

    – Naravno da izborna godina nosi neku svoju dinamiku, kampanju. Nama je svaka godina izborna. Suštinske teme, kao što je, na primjer, pitanje migranata, prate nas i tokom izbornih i neizbornih godina i dobro bi bilo da to neko razumije, pa da im se posvetimo na suštinski način, riješimo da ne bi bile opterećenje – naglasila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje šta najjača stranka u Srpskoj, SNSD, čiji je ona potpredsjednik, može da ponudi svojim biračima u oktobru, Cvijanovićeva je odgovorila da će biti nastavljena realizacija brojnih projekata, da ima mnogo planova za budućnost koji će moći da se realizuju, samo ako postoji stabilnost.

  • Šta je pričao Borelj na sastancima u Sarajevu

    Od tvrdnje da je Dodik obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske, preko izjava da je Izetbegović obećao nastavak dijaloga oko izborne reforme, da lider SDA nevjerovatno laže, pa to toga da je Borelj u nekim stvarima bio zbunjen i da nije razumio gdje je uopšte došao.

    Ovako su otprilike glasile izjave političara koji su se u srijedu u Sarajevu sastali s visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepom Boreljom.

    Iako su bili zajedno na istom sastanku, lideri SNSD, HDZ BiH i SDA, Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, nakon njega su dali tri potpuno različite izjave, pa je javnosti ostalo nejasno šta je uopšte bila tema razgovora i gdje je nastao šum u komunikaciji.

    Od Borelja tri putića
    Sva tri lidera su nakon sastanka izašla optimistična pred novinare i rekli kako je razgovor bio konstruktivan i tu prestaje svaka sličnost s njihovim daljim izjavama.

    Čović je nakon sastanka pričao o onome šta trenutno najviše “žulja” hrvatske političare u BiH, a to je reforma izbornog zakonodavstva.

    – Borelj kaže da su izmjene Izbornog zakona prepoznate kao nužna reforma da bi se bilo šta obezbijedilo u BiH kada je u pitanju njen evropski put. Tražio je od mene i Izetbegovića da se izjasnimo da li smo spremni da intenzivno razgovaramo o ovome kako bi riješili sve. Izetbegović je rekao da jeste – naveo je Čović.

    Za razliku od Čovića, Izetbegović se nije mnogo osvrtao na izbornu reformu već je odmah “raspalio” po Dodiku, ustvrdivši kako je lider SNSD obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske.

    – Od Dodika je ponovo u više navrata traženo da deblokira institucije i da odustane od ovoga što se radi u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ono što je Dodik obećao jeste da nema govora ni o kakvoj secesiji – rekao je Izetbegović, te dodao da je Borelj od Dodika zahtijevao da se zaustavi prenos nadležnosti sa BiH na Srpsku.

    Ko je prespavao sastanak?
    Dodik je, naravno, sve odmah demantovao i Izetbegovića nazvao lažljivcem.

    – Kako čovjek laže, ne mogu vjerovati. Mislim da nije fer da se tako bezočno laže jer je Borelj od Izetbegovića tražio da se završi sa ustavnom reformom, kao i reformom Izbornog zakona – rekao je Dodik.

    Iz ovih izjava Dodika, Čovića i Izetbegovića na kraju se mogu zaključiti dvije stvari – ili nisu dobro razumjeli Boreljevog prevodioca ili su prespavali sastanak.

    Ali, nisu oni jedini. Slične izjave su se u srijedu cijeli dan mogle čuti i od drugih političara koji su se sastajali s Boreljom – od predstavnika opozicije iz Srpske i Federacije BiH, pa do trojice članova Predsjedništva BiH. Svi oni su medijima prenijeli svoju verziju sastanka, a javnosti je nakon tih izjava ostalo samo da nagađa šta je na kraju uopšte rečeno na tim susretima.

    Sankcije
    Lider SBB, Fahrudin Radončić je, na primjer, rekao nakon sastanka “da će BiH imati blagonaklonost Evropske unije”, iako je Borelj nešto kasnije rekao kako za BiH nema ubrzanog puta u EU.

    S druge strane, predsjednik SDS, Mirko Šarović, tvrdio je da je Borelj na sastanku “u nekim stvarima bio potpuno zbunjen, te da čak ni neka ustavna ograničenja nije shvatao”.

    – Nisam baš siguran da je uopšte razumio gdje je došao – tvrdio je Šarović, koji je još dodao kako neće biti novca Evropske unije za Srpsku.

    Reagujući na tu izjavu, Dodik je ekspresno odgovorio da to nije tačno.

    – Borelj mi te sankcije nijednom nije spomenuo na sastanku, a ako je to rekao Izetbegoviću, onda laže. Dakle, postoje kriterijumi; Evropska unija plasira sredstva BiH i ako ih obustavi samo Srpskoj time je doprinijela podjeli BiH – poručio je Dodik.

    Kao s druge planete
    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su izjave nakon sastanka s Boreljom “tipična politička kakofonija u BiH”.

    – Svi govore svoju priču, a onda shvatimo da su svi ti ljudi bili na istom mjestu, razgovarali o istim sadržajima, a ponašaju se kao da su došli s drugih planeta. Svako od njih šalje potpuno drugačije poruke i očito je da ih prilagođavaju svojim pristalicama, odnosno onima koji podržavaju njihove politike – ističe Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da zbrka nastala s porukama koje političari šalju javnosti nekome izgledaju smiješno, a nekome žalosno, ali da to u suštini samo govori o nedostatku odgovornosti ovdašnjih funkcionera, na prvom mjestu za javno izgovorenu riječ.

    Topićeva ističe da ovo nije nešto što se dešava samo sad, već da su se ovakve stvari desile bezbroj puta u prošlosti. Ona kaže da je dovoljno prisjetiti se nekih ranijih sastanaka određenih međunarodnih zvaničnika s funkcionerima iz BiH, koji bi nakon tih razgovora saopštavali javnosti u BiH sadržaj koji apsolutno nema nikakve veze sa onim sadržajem koji je bio predmetom razgovora.

    – To samo pokazuje neozbiljnost, nonšalantnost i neodgovornost za javno izgovorenu riječ. Na kraju možda i jednu vrstu ponižavanja i ismijavanja, ne samo građana, već i međunarodnih sagovornika – zaključuje Topićeva.

  • Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Hitan zahtjev Savjetu bezbjednosti UN stiže iz Rusije.

    Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN 18. marta u vezi sa američkim biolaboratorijama u Ukrajini u vezi sa novim otkrivenim detaljima, rekao je stalni predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    “Sutra ćemo zatražiti hitan sastanak da ponovo razgovaramo o temi američkih bioloških laboratorija u Ukrajini, uzimajući u obzir nova dokumenta koja su nam došla u posjed tokom specijalne vojne operacije. Odmah ćemo poslati odgovarajuće pismo predsjedavajućem Emirata”, rekao je diplomata, a citirale RIA Novosti.

    Prvi zamjenik predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski rekao je na svom Telegram kanalu da je sastanak zatražen 18. marta u 17 časova po moskovskom vremenu.

    Ranije je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da će Rusija zahtijevati razmatranje pitanja bioloških laboratorija u Ukrajini u okviru konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja.

    Ministarstvo odbrane Rusije je 10. marta saopštilo da je dobilo informaciju koja potvrđuje vodeću ulogu Pentagona u finansiranju i sprovođenju vojno-bioloških istraživanja u Ukrajini.

    Kako je primijetio ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja, Sjedinjene Države odbijaju da dozvole međunarodnu verifikaciju biolaboratorija koje nadgledaju širom svijeta, uključujući i Ukrajinu, što znači da imaju šta da kriju.

    Kina je zajedno sa Rusijom pozvala SAD da u potpunosti razjasne svoje vojno-biološke aktivnosti na teritoriji Ukrajine.

  • Dodik: Komičan pokušaj Džaferovića da disciplinuje ambasadora Rusije

    Dodik: Komičan pokušaj Džaferovića da disciplinuje ambasadora Rusije

    Tvrditi da je BiH suverena, a moljakati da iz nje ne ode kolonijalni upravnik je komično, baš kao što je komičan i pokušaj Šefika Džaferovića da disciplinuje ambasadora Ruske Federacije, izjavio je Srni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Džaferovićevu izjavu da se BiH neće upravljati iz Ambasade Ruske Federacije, Dodik je rekao da bi mogao u potpunosti biti saglasan sa ovom njegovom izjavom samo da je dodao da se neće upravljati ni iz američke, britanske ili njemačke, a mogao bi je i razumjeti da proteklih 27 godina BiH nisu upravljali upravo ambasadori zapadnih zemalja.

    “Ambasador Ruske Federacije, koji nikada nije doveo u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH i ravnopravnost naroda i entiteta, ne bi smio da bude tretiran iz Predsjedništva BiH na način na koji je to učinio Džaferović bez obzira što je u pitanju samo reakcija jednog dijela Predsjedništva”, istakao je srpski član Predsjedništva BiH.

    Kada je riječ o Džaferovićevoj izjavi da je BiH trasirala svoj evroatlantski put odlukama svojih institucija, uključujući i zahtjev za članstvo u NATO, Dodik je rekao da bi podsjetio kolegu Džaferovića da BiH nije donijela odluku o članstvu u NATO i da prestane obmanjivati javnost.