VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik poručio da Kalabuhov neće biti proglašen personom non grata

    Dodik poručio da Kalabuhov neće biti proglašen personom non grata

    Ambasodor Ruske federacije neće biti proglašen personom non grata, rekao je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, komentarišući navode ministra odbrane, Sifeta Podžića da je ruski ambasador u BiH, Igor Kalabuhov odavno trebao biti proglašen personom non grata.

    Pojasnio je da takva odluka zavisi od Predsjedništva.

    -Ne pratim ja šta taj Podžić radi, znam samo da je kršio zakone i odluke Predsjedništva, on je za mene diskvalifikovan. To, svakako, nije njegova pamet, nego je kupi po Sarajevu – rekao je Dodik.

  • Vučić sa delegacijom MMF

    Vučić sa delegacijom MMF

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje glavni ekonomski cilj Srbije, koja je dugogodišnjom odgovornom monetarnom i fiskalnom politikom stekla reputaciju fiskalno stabilne države.Vučić je na današnjem sastanku sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predvođenom šefom misije te institucije Jan Kejs Martejnom, rekao da će Srbija nastojati da održava stopu javnog duga ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako bi se nastavila nastavila tendencija ekonomskog rasta uprkos aktuelnim kretanjima.

    On je najavio da će biti uloženi dodatni napori kako bi Srbija ispunila predviđene projekcije stope rasta, zbog čega će intenzivirati rad na privlačenju direktnih stranih investicija i nastaviti da ulaže u velike infrastrukturne projekte, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    Vučić je Martejnu i predstavnicima MMF zahvalio na stručnoj i savjetodavnoj pomoći, ističući da je ona za Srbiju od posebnog značaja zbog nastojanja države da unaprijedi opštu investicionu klimu i očuva povjerenje među investitorima.

    Predstavnici MMF su posebno pozdravili posevećnost Srbije reformama u javnim preduzećima, ulaganjima u infrastrukturu, životnu sredinu i kapitalne projekte, ocjenjujući da će to dugoročno doprinijeti stabilnom finansijskom rastu.

  • Zbog mogućnosti od bjekstva: Produžen pritvor Dijani Hrkalović

    Zbog mogućnosti od bjekstva: Produžen pritvor Dijani Hrkalović

    Specijalni sud u Beogradu produžio je pritvor za još 30 dana bivšoj državnoj sekretarki MUP-a Dijani Hrkalović, optuženoj za trgovinu uticajem.

    Pritvor joj je produžen zbog opasnosti od bjekstva, rečeno je Tanjugu u sudu.

    Na ovu odluku suda ona ima pravo žalbe.

    Hrkalović je uhapšena 15. oktobra i u pritvoru je bila do 10. decembra, kada joj je bio ukinut odlukom Specijalnog suda, nakon što je tužilaštvo podnijelo optužni predlog protiv nje.

    Tužilaštvo se žalilo na tu odluku, pa joj je pritvor ponovo određen 14 dana kasnije, 24. decembra, kada je vraćena u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu.

    Njoj je 2. marta trebalo da počne suđenje, ali je odloženo jer je dva dana prije toga otkazala punomoćje svojim advokatima i angažovala novog branioca Vladimira Ðukanovića, koji je tražio dodatno vrijeme za upoznavanje sa predmetom i pripremu odbrane.

    Zajedno sa bivšom državnom sekretarkom optužena su i dvojica bivših policijskih funkcionera.

    Optužnim predlogom tužilaštva Hrkalović se tereti zbog dva krivična djela trgovina uticajem u produžuenom trajanju, zbog čega je tužilaštvo tražilo da joj sud izrekne kaznu zatvora od pet godina.

    Za njene saoptuženike, bivšeg načelnika odjeljenja za specijalne istražne metode Dejana Milenkovića tužtilac je tražio godinu dana zatvora, a za bivšeg načelnika Policijske uprave Novi Sad Milorada Šušnjić dvije godine zatvora.

    Hrkalović se tereti da je naložila načelniku Milenkoviću da ne postupi odmah po nalozima sudije za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu i nadležnog zamjenika Višeg javnog tužioca, koji su tražili da im se dostavi automatska obrada mobilnog telefona Veljka Belivuka, u to vrijeme okrivljenog za ubistvo Vlastimira Miloševica 30. januara 2017. u Beogradu.

    Kasnije je Belivuk pravosnažno oslobođen od tih optužbi, a sada je u pritvoru i optužen je za najbrutalnija krivična djela kao vođa kriminalne grupe “Principi”.

    Hrkalović se tereti i da je sa bivšim načelnikom Policijske uprave Novi Sad Miloradom Šušnjićem neovlašćeno prisluškivala bosanskog kriminalca Darka Eleza, koji je nedavno izručen iz Srbije Bosni i Hercegovini zbog niza krivičnih djela koja je tamo počinio.

    Optužnim predlogom Hrkalović se tereti i da je Šušnjiću nakon ponošenja krivične prijave Želimira Kreštelice 1. decembra 2017. godine protiv Eleza tražila da se na mjere tajnog nadzora stavi Elez.

    Na taj način su, kako se sumnja, uticali da on ne dođe pod obradu drugih policijskih odjeljenja, te da se spriječi da se prema njemu obave druge mjere poput tajne pratnje.

    Sve navode krivičnih prijava protiv nje, Hrkalović je negirala na saslušanjima u Tužilaštvu za organizovani kriminal.

    Šušnjić se takođe tereti za krivično djelo trgovina uticajem, a Milenković za krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

    Hrkalović je uhapšena 15. oktobra nakon zajedničkog rada Tužilaštva i Sektora unutrašnje kontrole MUP-a i iste noći joj je određen pritvor, dok se Milenković i Šušnjić brane sa slobode.

  • Grad spreman da pomogne banjalučkoj Gimnaziji

    Grad spreman da pomogne banjalučkoj Gimnaziji

    Prema predračunu vrijednosti radova, za hitnu sanaciju instalacija u banjalučkoj Gimnaziji potrebno je 253.400 KM bez PDV-a, potvrdila je za “Nezavisne” Vita Malešević, direktorica Gimnazije.
    Kako je dalje objasnila, predračun su sastavili stručnjaci Republičke direkcije za obnovu i izgradnju, te je dostavljen nadležnom ministarstvu, kao i Gradskoj upravi, od koje se, kako kaže Maleševićeva, sada čeka odgovor.

    “Predračun sam proslijedila gradu čim sam ga dobila”, kazala je Maleševićeva.

    Dodala je da se nada da će im grad pri rješenju ovog pitanja izaći u susret koliko bude mogao.

    Prema njenim riječima, situacija u školi je trenutno stabilna, ali, kako kaže, i dalje daleko od normalne. Naglasila je da su ova sredstva potrebna za samu sanaciju, odnosno popravak vodovodnih i kanalizacijskih mreža, te ostale neophodne elektroradove.

    Prema njenim riječima, od procijenjenih malo preko 250.000 KM najviše novca je potrebno za sanaciju toplovoda, odnosno za mašinske radove.

    “Kada se sve sanira, nadamo se da ćemo biti mirni, ali to ne znači da nije potrebna u budućnosti dubinska izmjena”, rekla je Maleševićeva. Istakla je da su dosad popravili šta su mogli te da više ne curi voda, što je omogoćilo učenicima normalnu nastavu.

    “Časovi su vraćeni na 45 minuta. Voda više ne curi u učionicama, tako da smo od ponedjeljka ove sedmice pod redovnim režimom rada”, kazala je Maleševićeva.

    Iz Gradske uprave su kazali za “Nezavisne” da su juče zvanično zaprimili predračun od Gimnazije, kao i dopis od nadležnog ministarstva, gdje je naznačeno da grad i Ministarstvo zajedno treba da rješavaju ove i njima slične probleme.

    “Mi uvijek imamo i volju i želju da pomognemo”, naveli su u Gradskoj upravi.

    Podsjećaju da je grad ove godine već izdvojio 200.000 KM, za šta je škola raspisala javnu nabavku za obnovu stolarije.

    Dodali su da je potrebno ustanoviti koliko novca je ukupno potrebno, nakon čega će s nadležnim ministarstvom utvrditi sljedeće korake. “Kada sve saberemo, vidjećemo kakve su nam mogućnosti i na koji način i u kojim terminima možemo da pomognemo školi”, zaključili su u Gradskoj upravi.

  • Neće se raspravljati o novom gradskom parku: Regulacioni plan nije prošao komisiju

    Komisija za prostorno uređenje, zaštitu okoline, kulturnog i prirodnog nasljeđa ni ovaj put nije dala„zeleno svjetlo“, prijedlogu izrade regulacionog plana koji predviđa izgradnju najvećeg gradskog parka između Bulevara Bulevara srpske vojske, Ulice Frana Supila, Univerzitetskog grada i rijeke Vrbas.

    Ova tačka samim tim neće ponovo biti uvrštena na dnevni red 5. vanredne sjednice Skupštine grada Banje Luke, koja je zakazana za utorak, 22. mart.
    Podsjetimo, gradska administracija pokrenula je projekat izgradnje najvećeg gradskog parka, a gradonačelnik Draško Stanivuković nekoliko puta je rekao kako je ovo ideja od koje neće odustati.

  • Lideri stranaka se vratili u zgradu Delegacije EU na nastavak pregovora

    Lideri stranaka se vratili u zgradu Delegacije EU na nastavak pregovora

    Nakon kraće pauze u zgradu Delegacije Evropske uniju vratili su se lideri stranaka koji su jutros započeli pregovore o izmjenama Izbornog zakona.

    Pregovori se vode između predstavnika bh. političkih stranaka, pod vodstvom ambasadora SAD-a Majkl Marfija (Michael Murphy) i direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angeline Ajhorst (Angelina Eichhorst).

    U zgradu Delegacije Evropske unije vratili su se predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik HDZ-a Dragan Čović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

  • Predstavnici EU uručili demarš: BiH se mora izjasniti o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji

    Predstavnici EU uručili demarš: BiH se mora izjasniti o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji

    Specijalni predstavnik EU za BiH i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) uz prisustvo predstavnika osam ambasada država Evropske unije, uručio je danas zamjeniku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi demarš, odnosno stav EU u vezi s glasanjem o rezolucijama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

    Saradnja s EBRD od izuzetnog značaja za BiH
    S obzirom na to da je Bevanda guverner BiH u EBRD-u, ambasadori EU su istakli da 1. aprila ove godine istječe rok za glasanje o dvije rezolucije EBRD-a koje se odnose na Rusku Federaciju i Bjelorusiju.

    Kako je istaknuto tokom sastanka, rezolucije se odnose na to da EBRD neće provoditi nove operacije/kredite niti tehničku pomoć u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a po mogućnosti obustavit će ili otkazati isplatu tranši u već postojećim operacijama za ove države.

    Tokom razgovora Bevanda je upoznao učesnike da ga je za guvernera u EBRD-u imenovalo Vijeće ministara BiH te je ove rezolucije uputio na današnju sjednicu Vijeća, uz prijedlog da se usvoji zaključak kojim se one podržavaju.

    Bevanda je naglasio je da je saradnja s EBRD od izuzetnog značaja za BiH i da je riječ o jednom od kreditora koji finansira milionske projekte na području cijele BiH te da će u okviru svojih nadležnosti i kapaciteta nastojati da se ispune rokovi zadati u EBRD-u.

    Na sastanku se govorilo o procedurama usvajanja budžeta za ovu godinu, s obzirom na to da Fiskalno vijeće BiH još nije usvojilo Globalni fiskalni okvir koji bi dao parametre za kreiranje ovogodišnjeg budžeta u Ministarstvu finansija i trezora BiH, odakle su više puta upućene urgencije za usvajanje ovog dokumenta, što je prvi korak ka usvajanju budžeta.

    Zakonske procedure su jasne
    Na pitanja predstavnika EU u vezi s finansiranjem opštih izbora ove godine, Bevanda je odgovorio da su zakonske procedure jasne te da Ministarstvo finansija i trezora BiH ne ulazi u fazu politikanstva i obavit će svoje dužnosti kada se ispune potrebni uvjeti, a jedan od glavnih je usvajanje budžeta za ovu godinu.

    Sastanku su, osim specijalnog predstavnika EU za BiH Satglera, prisustvovali i ambasador Republike Italije Marko Di Ruca (Marco Di Ruzza), ambasador Republike Poljske Jarosław Lindenberg, ambasador Kraljevine Španije Marija Tereza Lisaranzu (Maria Teresa Lizaranzu), ambasador Republike Hrvatske Ivan Sabolić, te ekonomski konsultant u Ambasadi Češke Republike Ondrej Picka, zamjenica ambasadorice Republike Njemačke Petra Sabine Kohendorfer (Kochendorfer), zamjenica ambasadorice Nizozemske Mina Nur (Noor) i zamjenik šefa misije, prvi sekretar u Ambasade Švedske u BiH John Skoglund.

  • Putin i Scholz: Ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima

    Putin i Scholz: Ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su telefonom o ratu u Ukrajini.

    “Putin je istaknuo da je ukrajinska vojska izvela raketne napade na gradove Donjeck i Makijevka. U tim napadima su stradali civili, a Zapad ignoriše ovaj ratni zločin“, navedeno je u saopštenju iz Kremlja.

    Naglašeno je kako su formirani koridori humanitarne pomoći u regijama u kojima su se odvijali sukobi u Ukrajini, te kako je juče iz grada Mariupolja evakuisano 43.000 ljudi.

    Tokom razgovora dvojica lidera dotakla su se i pregovora između Rusije i Ukrajine, a iz Kremlja tvrde da je ukrajinska strana taj proces usporavala nerealnim zahtjevima.

    Istaknuto je da je ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima u skladu s pristupima koji su navedeni.

  • Dječak vozeći automobil uzrokovao saobraćajnu nesreću u Teksasu, poginulo devet osoba

    Dječak vozeći automobil uzrokovao saobraćajnu nesreću u Teksasu, poginulo devet osoba

    Trinaestogodišnji dječak je vozeći pickup u Teksasu uzrokovao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginulo devet osoba, javljaju američki mediji.

    Istragom je ustanovljeno da je dječak vozio pickup na kojem je umjesto prednjeg lijevog točka bio rezervni, a sumnja se da je upravo taj točak zakazao te da je zbog toga pickup skrenuo i udario u automobil u kojem je bio muški i ženski golf tim s Univerziteta New Mexico.

    Rezervni točak nije bio fabrički, nego je bio sličan preostalim točkovima.

    Dječak koji je vozio pickup, kao i njegov suvozač, poginuli su u nesreći, kao i šest članova golf timova te njihov trener. U kritičnom stanju su dvije osobe koje su bile u kombiju.

  • Cijena nafte ponovo porasla zbog zabrinutosti da bi invazija na Ukrajinu mogla potrajati

    Cijena nafte ponovo porasla zbog zabrinutosti da bi invazija na Ukrajinu mogla potrajati

    Cijene nafte su danas ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed zabrinutosti zbog rata u Ukrajini, odnosno činjenice da bi kriza mogla potrajati.

    Zbog ruske invazije na Ukrajinu poremećena je opskrba energijom u svijetu, a to se najviše osjetilo na cijeni nafte.

    “Raspoloženje se malo smračilo”, rekao je Robert Yawger, potpredsjednik za energetsku budućnost u Mizuho Securities dodavši: “Zvuči kao da će ovo biti razvučena situacija”.

    Nakon što je ranije ove sedmice cijena pala ispod 94 dolara po barelu, američka nafta je u nedavnom trgovanju skočila za 8 posto na 102,65 dolara po barelu. Nafta Brent porasla je 9% na 107 dolara po barelu.

    Nedavni pad cijena nafte dijelom je potaknut nadom u potencijalno primirje, ali što rat duže traje, to je veća prijetnja ruskim naftnim tokovima.

    Međunarodna energetska agencija upozorila je u srijedu da bi nevjerojatnih 30 posto ruske proizvodnje nafte moglo biti prekinuto u roku od nekoliko sedmica, što bi svjetsku privredu izložilo potencijalnoj krizi opskrbe.