Blokada institucija na nivou BiH ulazi u peti mjesec, a političari iz Republike Srpske ostaju pri ranijem stavu da će ona trajati sve dok se ne povuče sporna Inckova odluka koja se tiče dopune Krivičnog zakona BiH vezano za zabranu negiranje genocida i ratnih zločina.
Srpski političari od ranije upozoravaju da se kriza nastala nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH može riješiti na dva načina ili da OHR promijeni svoju odluku o nametanju ili da se predstavnici naroda sami dogovore o prihvatljivom tekstu zakona, ali da se prethodno „Inckova odluka“ stavi van snage.
Predsjednik PDP Branislav Borenović ovih dana je ponovio da je neophodno da se sporna Inckova odluka stavi van snage, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih domaćih političkih struktura donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.
– Povlačenje iz primjene sporne Inckove odluke bi podrazumijevalo otpočinjanje unutrašnjih dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji bi bio prihvatljiv za sve parlamentarne političke subjekte, a time bi se mogli steći uslovi da se rad zajedničkih institucija BiH vrati u normalne tokove – istakao je Borenović.
Njegovo mišljenje dijele i drugi srpski političari koji su do sada u više navrata predlagali isto.
S druge strane, za većinu bošnjačkih političara, tako nešto je neprihvatljivo. Umjesto stavljanja van snage Inckove odluke, većina predlaže da se zakon prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan, što je za srpske političare neprihvatljivo.
Da li je moguće očekivati da dođe do dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da se “Inckov zakon” stavi van snage?
Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo ističe da je skeptična po pitanju bilo kakvog dogovora.
– Posljednji zakon je samo kap u već dosta prepunoj čaši. Smatramo da je ključni problem u ovoj priči sama činjenica da je nekome palo na pamet da donese zakon mimo institucija, čiji je to zadatak. Drugi problem je taj što dio političke javnosti i aktera u BiH prihvataju takvu praksu. Postavlja se pitanje čemu uopšte parlamenti, ako je moguće da neki stranac dođe u zemlju i nametne zakon, a onda i da neko tako nešto prihvati – ističe Bursaćeva.
Ona dodaje da je nametanje zakona ključni problem u cijeloj priči, dok je sam sadržaj zakona za srpske političare sekundaran.
Bursaćeva ističe da je neprihvatljiv prijedlog bošnjačkih političara da se zakon, koji je nametnuo Incko, prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan.
– Ako prihvatate da razgovarate o tome, dakle prihvatili ste da to postoji. Drugim riječima prihvatate da se takva praksa nastavi i ubuduće. To je ključni problem i političke i suštinske prirode – kaže Bursaćeva.
Da bi se „Inckov zakon“ trebao staviti van snage i otvoriti dijalog unutar Parlamentarne skupštine BiH oko izmjena Krivičnog zakona, slaže se i poslanik HDZ u Predstavničkom domu PS BiH, Predrag Kožul, koji kaže da je protiv bilo kakvih nametanja.
On ističe da dogovore i zakone treba prepustiti domaćim političarima.
– Parlament je jedino mjesto gdje se trebaju donositi zakonska rješenja u ovoj državi, kao i u svim drugim državama. To je naš stav oko svih zakonskih rješenja, ne samo oko ovoga. Nije ovo prvi nametnuti zakon. Međutim, treba imati u vidu da je svaki nametnuti zakon doneo probleme u funkcionisanju ove države – naglašava Kožul.
Za razliku od njega, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika DF u Predstavničkom domu PS BiH, Zlatan Begić ne dijeli takvo mišljenje.
On kaže da je „sramota“ takav uslov uopšte postavljati kako bi se odblokirao rad institucija BiH.
– Riječ je o presuđenom genocidu i presuđenim ratnim zločinima. Ako nama treba u 21 vijeku da se bilo ko u ovoj državi protivi zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, onda to dovoljno govori o dnu koje je ovo društvo dotaklo. Nije se uopšte smjelo doći u poziciju da neko negira genocid i ratne zločine – kaže Begić.
On ističe da se ne slaže sa povlačenjem Inckovog zakona jer su „političari u BiH dokazali da nisu zreli da tako nešto sami izglasaju“.
Prošlo je, kaže Begić, 26 godina od rata i ako za to vrijeme nisu mogli doneti takav jedan zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, neće moći to učiniti ni u buduće.
Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut kratko je poručio da Inckovu odluku može izmjeniti samo novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit.
– Čuo sam da u nekim ambasadama postoji ideja da Šmit nametne odgodu primjene Inckove odluke kako bi dao vremena domaćim snagama da usaglase neki tekst, ali ne znam detalje. Ako bi se to desilo, to bi se svakako moglo riješiti jedino unutar institucija BiH – istakao je Arnaut, ne otkrivajući druge detalje.
