VRBAS Media

Autor: INFO

  • Britansko ministarstvo odbrane: Ruski logistički problemi zakomplikovani slabim moralom

    Britansko ministarstvo odbrane: Ruski logistički problemi zakomplikovani slabim moralom

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije je na svome Twitter profilu objavilo redovni dnevni pregled situacije u Ukrajini. U posljednjih 24 sata prema njihovim tvrdnjama nije bilo značajnijeg pomjeranja ruskih trupa.

    Prema tvrdnjama iz ovog ministarstva već postojeći ruski problemi sa logistikom dodatno su zakomplikovani kontinuiranim nedostatkom momentuma i slabim moralom među ruskim vojnicima ali i agresivnom odbranom Ukrajinaca.

    Rusija je zauzela najviše teritorije u južnom dijelu Mariupolja gdje se nastavljaju teške borbe dok Rusi pokušavaju da zauzmu luku.
    Generalštab vojske Ukrajine u svome jutarnjem izvještaju navodi kako je ukrajinska vojska nastavila da izvodi defanzivne operacije na istoku, jugoistoku i sjeveroistoku.

    Defanzivne bitke se vode u Topolska, Kamyanka i Sukha Kamyanka, na jugu prema tvrdnjama ukrajinske strane zaustavljeno je napredovanje prema gradovima Huliaipole i Zaporožje.
    Iz generalštaba ukrajinske vojske tvrde da su uništili četiri ruska aviona, jedan helikopter, dvije bespilotne letjelice i srušili dva krstareća projektila u toku prethodnog dana.

  • Ukrajina usporila rusko napredovanje, više gradova pod konstantnim bombardovanjem

    Ukrajina usporila rusko napredovanje, više gradova pod konstantnim bombardovanjem

    Ukrajina je usporila neke od napredovanja Rusije, ali više gradova je pogođeno projektilima, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

    U međuvremenu, Zelenski je rekao da je spreman prihvatiti neutralni, nenuklearni status kao dio mirovnog sporazuma s Rusijom.
    Evo najnovijih dešavanja u ratu u Ukrajini:

    Ruski udari se nastavljaju: savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoliak rekao je da su gradovi Luck, Harkov, Žitomir i Rivne među lokacijama pogođenim ruskim projektilima u nedjelju. “Svakog dana sve više projektila. Mariupolj pod ‘carpet (tepih op. a.)’ bombardovanjem'”, rekao je on.

    “Rusija više nema jezik, humanizam, civilizaciju. Samo projektili, bombe i pokušaji da se Ukrajina zbriše s lica zemlje.” Glasna eksplozija praćena sirenama također se čula u Kijevu rano u ponedjeljak, prenose timovi CNN-a na terenu.

    S novom rundom mirovnih pregovora zakazanom za utorak u Istanbulu, Zelenski je u video snimku objavljenom na društvenim mrežama rekao da su mir i obnova normalnog života “očigledni” ciljevi Ukrajine.

    Američki predsjednik Joe Biden kaže da nije pozivao na promjenu režima: Pokušavajući zaustaviti reakciju na primjedbe iznesene u subotu, američki predsjednik Joe Biden je rekao: “Ne”, odgovarajući na pitanje novinara koji ga je pitao da li poziva na promjenu režima. Bajden je ranije rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin “ne može ostati na vlasti”. Drugi zvaničnici Bidenove administracije pokušali su da se vrate i razjasne njegov komentar.

    Ukrajina obećava “odmah istragu” nakon što se pojavio šestominutni video koji prikazuje ono što izgleda kao ukrajinski vojnici koji pucaju u koljena muškarcima koji su očigledno ruski zarobljenici tokom operacije u regiji Harkov.

    Upitan o snimku, viši predsjednički savjetnik, Oleksij Arestovič, rekao je: “Vlada ovo shvata veoma ozbiljno i odmah će biti sprovedena istraga. Mi smo evropska vojska i ne ismijavamo svoje zatvorenike. Ako se ovo ispostavi da budemo stvarni, ovo je apsolutno neprihvatljivo ponašanje”

    Šef ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da bi Putin mogao tražiti da Ukrajinu podijeli na dva dijela – poput Sjeverne i Južne Koreje. Brig. General Kirilo Budanov rekao je da su ruske operacije oko Kijeva propale i da je sada nemoguće da ruska vojska zbaci ukrajinsku vladu. Putinov rat je sada bio fokusiran na jug i istok zemlje, rekao je on.

    “Ruske snage će pokušati da nametnu liniju podjele između neokupiranih i okupiranih regija naše zemlje. U stvari, to je pokušaj stvaranja Sjeverne i Južne Koreje u Ukrajini”, rekao je on.

  • Rat u Ukrajini ulazi u fazu iscrpljivanja protivnika

    Rat u Ukrajini ulazi u fazu iscrpljivanja protivnika

    Nešto više od mjesec nakon što su prve ruske rakete pogodile međunarodni aerodrom u Kijevu, ruska vojna kampanja je poremećena i skrenuta sa tračnica, tvrdoglavim otporom Ukrajinaca i u posljednjih nekoliko dana agilnim ukrajinskim protivnapadima na nekoliko frontova.

    CNN-ova analiza sateltskih snimaka, sadržaja sa društvenih medija i oficijalnih objava sa obje strane sugeriše da rat ulazi u novu fazu, fazu iscrpljivanja u kojoj bi Rusi mogli da izgube dodatne teritorije i suočiti se sa još više logističkih problema dok Ukrajinci presjecaju njihove opskrbne linije.

    Ruske snage su zadržale brojčanu prednost ali ne neodoljivu . Njihove oklopne jedinice su se mučile protiv protivtenkovskog oružja koje je Ukrajini donirao Zapad, kao i turskih bespilotnih letjelica.

    Slaba logistička potpora, upitna taktika i dokazi o slabom moralu ruskih bataljonskih taktičkih grupa omogučili su ukrajinskoj vojsci da zadrži rusko napredovanje u nekoliko regija i počne uzvraćati neprijatelju.

    Postoje naznake da ruska vojska pokušava da ovo kompenzira većom upotrebom raketnih snaga i nedirektnom vatrom iz artiljerije i višcjevnih bacača raketa. Na sjeveru i zapadu od Kijeva čini se da se ruska vojska ukopava umjesto da napreduje. Primjetno je da bombarduju područje kao što su Irpin i Makariv gdje su se utvrdile ukrajinske snage.

    U posljednje dvije sedmice porastao je broj ruskih raketnih napada, od Lavova na zapadu do Žitomira u centralnoj Ukrajini do Mykolaieva na jugu. Primarni ciljevi ovih napada su skladišta nafte, vojna skladišta i aerodromi.

    Ukrajinci su uglavnom bili oprezni oko pokretanja ofanziva ali je u petak državni savjetnik za sigurnost Oleksiy Danilov objavio kako su krenuli u kontranapade u pojedinim područjima i da su kontranapadi bili apsolutno produktivini. Ovi protivnapadi su bili ograničeni i fokusirani ali su uključili jug, centralnu Ukrajinu i sjeveroistok.

    Na jugu su Ukrajinci pokrenuli vjerovatno najambiciozniju akciju napredovanjem prema Hersonu. Nakon što su odbranili Mykolaiv, Ukrajinci su raketnim napadom na rusku komandu koja je bila smještena na hersonskom aerodromu nanijeli velike gubitke i vjerovatno ubili jednog generala.

    Teške su se borbe vodile oko gradova Tavrisk i Nova Kahovka gdje su Rusi skoncentrisali većinu svojih snaga.

    Na sjeveroistoku, Ukrajinci su ostvarili iznenađujući napredak oko gradova Harkova i Sumya. Oleh Syniehubov, šef regionalne administracije Harkova je u nedjelju tvrdio da je oslobođeno nekoliko naselja.

    U blizini Kijeva, ukrajinske snage su ostvarile napredak u nekim seoskim područjima i 70 kilometara udaljenim od grada što će dodatno zakomplikovati ruske logističke probleme.

    Po svemu sudeći, zaključuje se u analizi CNN-a započinje druga i krvavija faza sukoba u kojoj će Rusi da pokušaju oživjeti posrnulu kopnenu kampanju povećavajući upotrebu krstarećih i balističkih projektila.

  • Ko su kandidati za predsjednika Srbije

    Ko su kandidati za predsjednika Srbije

    Glasači u Srbiji 3. aprila biraće šefa države, najvišeg funkcionera za koga mogu direktno da glasaju.

    Izbori će biti redovni jer je istekao petogodišnji mandat dosadašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića.

    “Svakako da će događaji u Ukrajini uticati na dominantne teme u kampanji”, rekao je predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić kada je raspisivao izbore.

    Kampanja se, za sada, vodi oko polemike šta ljudima treba da pruži predsjednik i koje to lične i profesionalne osobine treba da ima.

    Glavne teme među kandidatima su odnos prema dosadašnjem predsjedniku i državno uređenje zemlje.

    Redoslijed kandidata na listiću neće biti određen redoslijedom podnošenja kandidatura, već žrijebom.

    Predsjednik Srbije, prema Ustavu, ima ovlašćenja da predstavlja zemlju i u inostranstvu i da komanduje vojskom.

    Zdravko Ponoš (Ujedinjena Srbija)
    Republička izborna komisija (RIK) proglasila je Zdravka Ponoša za kandidata koalicije Ujedinjena Srbija i objavila da je sakupio 11.232 potpisa.

    Koalicija Ujedinjena Srbija okupljena je oko Stranke slobode i pravde, Demokratske stranke, Narodne stranke i Pokreta slobodnih građana.

    Zdravko Ponoš je kao jedan od razloga za kandidaturu naveo da je “Srbija danas država urušenih institucija”.

    “Glavni razlog tome leži u načinu kako odlazeći predsednik vodi državu”, rekao je on kada je predao kandidaturu.

    Od 1988. do 2002. radio je u Generalštabu, pa potom u Ministarstvu odbrane Srbije i Crne Gore.

    Od 2005. bio je zamjenik načelnika Generalštaba Vojske SCG, a odlukom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, imenovan je za načelnika Generalštaba 2010.

    Godine 2008. dolazi do sukoba između njega i tadašnjeg ministra odbrane Dragana Šutanovca, pa je Ponoš razriješen dužnosti načelnika Generalštaba, a poslije godinu dana mu je, ukazom Tadića, prestala služba u vojsci.

    Poziciju pomoćnika ministra spoljnih poslova za bilateralne odnose dobio je 2010, dok je na čelu Ministarstva bio Vuk Jeremić, a bio je i njegov šef kabineta, dok je Jeremić bio predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Miloš Jovanović (koalicija NADA)
    Miloša Jovanovića podržala su 11.232 birača koja su potpisala njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima, a on je kandidat koalicije NADA, okupljene oko Demokratske stranke Srbije, dio Pokreta obnove Kraljevine Srbije i još 25 udruženja građana.

    “Uveren sam da ja kao predsednički kandidat imam ozbiljne šanse da uđem u drugi krug izbora”, rekao je Miloš Jovanović, kada je objavio kandidaturu.

    Glavna poruka Jovanovićeve politike do sada je bila – promjena državnog uređenja Srbije.

    “Voleo neko monarhiju ili ne, činjenica je da je kruna neodvojivi deo srpske istorije”, rekao je Jovanović u julu 2021.

    On smatra da bi se otvaranjem debate o monarhiji “konačno zaostavština jugoslovenstva, komunizma, a danas evropejstva, izbacila iz srpskog organizma”.

    Pravnik koji se zalaže da Srbija postane monarhija rođen je u Beogradu, gdje je završio i gimnaziju, dok je 1999. diplomirao na Pravnom fakultetu na Sorboni u Parizu, kao i 2000. na Odsjeku političkih nauka Sorbone, navodi Istinomer.

    Na Sorboni je i doktorirao.

    Od 2001. do 2005. godine je predavao na Pravnom fakultetu na Sorboni, a od 2006. do 2011. godine radio je na Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu.

    Od 2011. godine predaje na Pravnom fakultetu u Beogradu.

    Jovanović je od 2007. godine bio savjetnik za međunarodno-pravna pitanja ministra za Kosovo i Metohiju Slobodana Samardžića i član srpske delegacije u pregovaračkom procesu o statusu Kosova.

    Od 2008. bio je koordinator pravnog tima Vlade Republike Srbije, a od 2010. postaje potpredsjednik Demokratske stranke Srbije.

    U poslaničkoj klupi bio je od 2012. do 2013. godine, a predsjednik DSS postaje 2017. godine.

    Milica Đurđević Stamenkovski (Zavetnici)
    Jedna od osnivačica pokreta Zavetnici 8. marta je proglašena za kandidatkinju za predsjednicu Srbije na izborima.

    Odnos prema Kosovu, za koje Zavetnici misle da po svaku cijenu treba da bude dio Srbije, je jedna od glavnih stavki programa Milice Đurđević Stamenkovski.

    “Naš program nisu obećanja, već zavet koji smo dali precima koji su se borili upravo za tu našu zemlju, ćirilicu, svako dete, nošnju, svaki deo Srbije, potok”, rekla je Đurđević Stamenkovski.

    Političarka i politikološkinja Đurđević Stamenkovski odrasla je u predgrađu Beograda, u naselju Kaluđerica.

    Završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu, a za sebe kaže da je “još kao dijete pokazivala afinitete ne samo prema politici, već i prema nacionalnom djelovanju”.

    Na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine bila je prva na listi Zavetnika, ali je koalicija okupljena oko ovog pokreta osvojila svega 4.514 glasova.

    Učestvovala je sa Zavetnicima i na parlamentarnim izborima 2016, kada je lista osvojila 27.690 glasova (0,73 odsto), kao i 2018. na beogradskim izborima, kada su osvojili 0,65 odsto.

    Aleksandar Vučić (Koalicija Zajedno možemo sve)
    Republička izborna komisija je 9. marta proglasila Aleksandra Vučića za kandidata za predsjednika Republike, a podnijeto je 148.846 pravno valjanih izjava birača.

    Vučića su predložili iz koalicije Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, koju čine Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije i Savez vojvođanskih Mađara.

    Kandidat za drugi mandat predsjednika Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da izbori “nisu igra”, da država “nije igračka” i da nije dovoljno da građani sjede ispred televizora i misle “kako neko lijepo priča i svašta obećava”.

    Pravnik, koji je aktuelni predsjednik Srbije, rođen je na Novom Beogradu.

    Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, kao jedan od najboljih studenata u generaciji.

    Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u martu 2014, Vučić postaje predsjednik Vlade Srbije. Na toj funkciji ostaje i nakon novih vanrednih izbora 2016.

    Na predsjedničkim izborima 2017. pobijedio je u prvom krugu, sa osvojenih 55 odsto glasova.

    Boško Obradović (Patriotski blok)
    Republička izborna komisija proglasila je Boška Obradovića za kandidata za predsjednika Srbije 13. marta 2022. godine, na osnovu 11.020 sakupljenih izjava birača.

    Obradovića je za predsjednika podržala koalicija Patriotski blok, koju čine stranke Srpski pokret Dveri i dio Pokreta obnove kraljevine Srbije.

    Nakon kandidature je rekao “da ispunjava kriterijume građana Srbije, jer nijednom nije bio na vlasti i iza njega nema afera”.

    Dodao je da se zalaže za porodične i tradicionalne vrijednosti.

    “Boriću se da Kosovo i Metohija ostane u sastavu Srbije, za Republiku Srpsku, Srbe u Crnoj Gori i sve Srbe u regionu”, dodao je on.

    Filolog i političar rođen je 1976. godine kod Čačka.

    Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.

    Biljana Stojković (Koalicija Moramo)
    Kandidatkinja za predsjednicu Srbije postala je i Biljana Stojković, čija je lista predala RIK-u 10.585 pravno valjanih potpisa.

    Stojković je kandidatkinja koalicije Moramo, koju čine Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak i još oko 60 udruženja.

    Stojković je rekla da je samo njena kandidatura “već jedna mala pobjeda”.

    “Sada krećemo u političku borbu, da aktivizam sa ulica unesemo u institucije. Želimo da se u institucijama, u sistemu čuje glas građana”, istakla je ona.

    Predsjednička kandidatkinja koalicije Moramo je rođena 1972. u Beogradu.

    Završila je Biološki fakultet u Beogradu, a tokom studija kaže da je učestvovala u svim protestima protiv režima Slobodana Miloševića, ali da nije među organizatorima ni jednih demonstracija tokom devedesetih.

    Na Biološkom fakultetu je i magistrirala i doktorirala, a zatim i započela profesorsku karijeru.

    Od 2018. godine je redovna profesorka Biološkog fakulteta, a predaje i genetiku kao izborni predmet na Filozofskom fakultetu, navodi Istinomer.

    Nije članica nijedne stranke, a svoje politički djelovanje je za Danas 2020. opisala isključivo “kroz građanski aktivizam i građansko udruživanje”.

    Miša Vacić (Srpski patriota)
    Republička izborna komisija je proglasila Mišu Vacića za predsjedničkog kandidata, na osnovu 10.151 izjava građana, nakon što je lista otklonila nedostatke koje je RIK utvrdio nekoliko dana ranije.

    Mišu Vacića je podržala lista grupa građana Srpski patriota – Miša Vacić.

    Vacić je rođen u Beogradu 1985. godine.

    Branka Stamenković (Koalicija Suverenisti)
    Branka Stamenković obezbijedila je 10.046 pravno valjanih izjava birača, pa je RIK donijela rješenje kojim se ona proglašava kandidatkinjom na predsjedničkim izborima.

    Kandidatkinju su podržali iz Koalicije Suvernisti, koju čine stranke Dosta je bilo, Zdrava Srbija i pokret Živim za Srbiju.

    Koalicija Suverenisti otkonila je prethodno utvrđene nedostatke tako što je dostavila još 271 pravno valjanu izjavu birača.

    “Predsednik mora da razume narod, on deli sudbinu naroda. Svesna sam odgovornosti koje ova funkcija nosi”, rekla je Stamenković, prenosi BBC na srpskom.

  • Islamska država preuzela odgovornost za napad u Izraelu

    Islamska država preuzela odgovornost za napad u Izraelu

    Islamska država preuzela je danas odgovornost za napad u Izraelu u kojem su poginula dva vojnika, dok ih je 10 ranjeno.

    Prethodno su izraelski zvaničnici saopštili da su dvojica naoružanih muškaraca arapskog porijekla ubila dvije osobe u Haderi, nedaleko od Tel Aviva, nakon čega ih je policija usmrtila iz vatrenog oružja.

    Incident u Haderi, gradu koji se nalazi 50 kilometara sjeverno od Tel Aviva dogodio se tokom posjete američkog državnog sekretara Entonija Blinkena Izraelu i izraelsko-arapskog samita na jugu zemlje.

  • Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.

    Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.

    Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).

    Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.

    Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.

    Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.

    Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.

    “Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju”, navodi se u izvještaju.

    Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.

    “Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan”, kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.

    Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.

    “Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima”, objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.

    UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.

    Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.

    Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.

    Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.

    Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.

  • Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom

    Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom

    Ukrajina je spremna da razgovara o usvajanju neutralnog statusa u okviru mirovnog sporazuma sa Rusijom, ali takav pakt mora da dobije garancije trećih strana i da bude stavljen na referendum, rekao je predsjednik Vladimir Zelenski.

    Bezbjednosne garancije i neutralnost, nenuklearni status naše zemlje. Spremni smo za to. To je najvažnija tačka – rekao je Zelenski u razgovoru sa ruskim novinarima preko interneta.

    On je dodao da je Ukrajina odbila da razgovara o drugim zahtjevima Rusije, poput demilitarizacije zemlje.

    Zelenski je naglasio da mirovni dogovor neće biti moguć bez prekida vatre i povlačenja trupa.

    On je odbacio mogućnost ponovnog zauzimanja silom teritorija koje drži ruska strana, jer bi to, kako kaže, vodilo do trećeg svjetskog rat, dodavši da želi “kompromis” u vezi sa Donbasom.

    Zelenski je rekao da je “ruska invazija izazvala uništavanje u gradovima u Ukrajini čije stanovništvo govori ruskim jezikom” i da je šteta veća nego u ratovima u Čečeniji.

    Ukrajinski predsjednik razgovorao je sa ruskim novinarima preko interneta 90 minuta i za to vrijeme govorio ruskim jezikom. Vlasti u Moskvi unaprijed su upozorile ruske medije da ne izvještavaju o ovom intervjuu.

    Rusija je ranije objavila da provodi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini s ciljem da demilitarizuje svog susjeda.

  • U teškoj nesreći poginula djevojka, tri osobe povrijeđene

    U teškoj nesreći poginula djevojka, tri osobe povrijeđene

    Devetnaestogodišnja djevojka čiji su inicijali A.B. je poginula, a tri osobe su povrijeđene kada je automobil sletio sa kolovoza u mjestu Donji Bistarac kod Lukavca, na magistralnom putu Tuzla-Doboj.Saobraćajna nesreća dogodila se sinoć u 20.40 časova, a automobilom “pežo 206” upravljao je A.S. (25) iz Tuzle, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

    A.B. (19) iz Lukavca preminula je od zadobijenih povreda u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, dok je A.G. (19) iz Tuzle zadržana na liječenju.

    Vozač i njegov saputnik D.I. (18) iz Tuzle lakše su povrijeđeni.

    O saobraćajnoj nesreći je upoznat kantonalni tužilac, a policija je obavila uviđaj.

  • Kako je rasvijetljeno surovo ubistvo načelnika krim-policije

    Kako je rasvijetljeno surovo ubistvo načelnika krim-policije

    Aleksandar Miljatović je prilikom ispitivanja u policiji priznao da je ubio načelnika kriminalističke policije PU Prijedor, Radenka Bašića, kao i da je ubistvo plaćeno 50.000 evra, ekskluzivno saznaje Srpskainfo.

    Naš izvor otkriva kako je Miljatović ispričao da je naručilac ubistva Dalibor Railić zvani Dugi iz Prijedora, a koji se nalazi u pritvoru na osnovu odluke Tužilaštva BiH. Osim Miljatovića, uhapšen je i njegov kum, koji prisustvovao dogovorima između njega i Railića.

    Miljatović je nakon hapšenja doveden u službene prostorije, te je navodno pao prilikom ispitivanja na poligrafu.

    Obećano mu 50.000 evra
    Nakon toga, sve je priznao inspektorima i ispričao do detalja kako je izvedena ova mučka likvidacija.

    – Kada je suočen sa brojnim dokazima koje je policija prikupila protiv njega, odlučio je da sve prizna i da ispriča detalje. Doslovno je policiji ispričao kompletan plan likvidacije Bašića. Ispričao je kako ga je angažovao Railić, zatim kako je pripremano ubistvo i sam način izvršenja. Nakon toga, policijskim inspektorima je objasnio i kako se krio nakon ubistva, te da je dogovoreno da za ubistvo dobije 50.000 evra – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Zašto je Railić naručio ubistvo Bašića juče se nije tačno znalo.

    – Najvjerovatnije da je Railić saznao da Bašić ima neke informacije o njemu, zbog kojih bi mogao završiti u zatvoru – ističe izvor Srpskainfo.

    U vrijeme ubistva Miljatović je bio na zatvorskom dopustu.

    Miljatović je osoba koja već iza sebe ima odsluženu kaznu za ubistvo.

    On je 2007. godine, zajedno sa tadašnjom djevojkom Jelenom Tegel, ubio muškarca u Banjaluci. Zbog ovog slučaja oni su prozvani banjalučki Boni i Klajd.

    Pucanj s leđa
    Podsjetimo, Bašić je ubijen 21. marta kada je oko 6.50 krenuo na posao u Policijsku upravu Prijedor. Ubica ga je čekao u blizini njegove zgrade u prijedorskom naselju Pećani, prišao mu s leđa i ispalio hitac u glavu.

    Odmah nakon ubistva pokrenuta je jedna od najvećih istraga koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske provelo zadnjih godina.

    – Naši inspektori su predano radili 24 časa svaki dan, prevrnuli smo doslovno svaki kamen u Prijedoru i okolnim opštinama i gradovima i ubrzo su se počele slagati kockice oko ove mučke likvidacije – pojasnio je sagovornik Srpskainfo.

    Dodaje kako se već u prvim danima pojavila informacija da je mogući organizator ubistva Railić i on je ubrzo uhapšen.

    – Znali smo sigurno da je umiješan u ubistvo, a sve je ukazivalo da je on i organizator. Nakon kriminalističke obrade u policiji on je predat u nadležnost OJT Prijedor, ali tada je uslijedila iznenađujuća odluka tužioca. Nismo mogli vjerovati kada smo čuli da će biti pušten – pojasnio je izvor Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, sačekali su Dugog ispred tužilaštva i odmah ga uhapsili zbog njegove umiješanosti u trgovinu s drogom i akcijom „Storidž 2“. Potom je predat Tužilaštvu BiH, pošto su oni zaduženi za tu istragu.

    – Zbog toga mu je određen pritvor. Međutim, da je Railić ostao na slobodi postavlja se pitanje da li bi se ovaj slučaj rasvijetlio. Vjerovatno da bi on našao način da ućutka Miljatovića – poručuje naš sagovornik.

    Hapšenja
    Tokom istrage policija je privela na desetine osoba na području Prijedora zbog sumnje u umiješanost u ovaj slučaj, a onda je u noći između subote i nedjelje uslijedila akcija na području Banjaluke.

    Većina uhapšenih je odranije veoma poznata po teškim krivičnim djelima.

    U MUP Srpske rekli su da je na području Banjaluke, u noći između subote i nedjelje, uhapšeno 20 osoba u vezi istrage oko ubistva Bašića.

    Oni su privedeni s ciljem otkrivanja, rasvjetljavanja i dokazivanja organizatora, saučesnika i neposrednog izvršioca navedenog krivičnog djela.

    – Aktivnosti su realizovane na području koje operativno pokriva Policijska uprava Banjaluka, u saradnji sa Upravom kriminalističke policije, Upravom za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Specijalnom antiterorističkom jedinicom, Žandarmerijom i PU Banjaluka – istakla je portparol MUP RS Mirna Miljanović.

    Tokom ovih aktivnosti policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet su, pored prethodno osumnjičenog organizatora i naručioca, kojem je na prijedlog Tužilaštva BiH od strane Suda BiH određen pritvor, identifikovali neposrednog izvršioca i saučesnike u izvršenju krivičnog djela.

  • Oskar otišao u prave ruke: Najbolji film “Koda”

    Oskar otišao u prave ruke: Najbolji film “Koda”

    Film “Koda” dobio je Oskara za najbolje ostvarenje na 94. dodjeli nagrade Američke filmske akademije.

    Na dodjeli je trijumfovao naučnofantastični blokbaster “Dina”, koji je osvojio šest Oskara u kategorijama za najbolji zvuk, muziku, scenografiju, montažu, fotografiju i vizuelne efekte.

    Film “Koda” bio je nominovan u tri kategorije i osvojio je nagradu i za sporednu mušku ulogu, adaptirani scenario i najbolji film.

    Oskara za najbolju mušku ulogu dobio je Vil Smit za ulogu u filmu “Kralj Ričard”, a najbolja glumica je DŽesika Čestejn za ulogu u filmu “Oči Tami Fej”.

    Najbolji reditelj je DŽejn Kempion za film “Noć psa”, dok je Kenet Brana osvojio Oskara za najbolji originalni scenario za dramu “Belfast”.

    Ariana Dubozi je dobila Oskara za najbolju sporednu žensku ulogu u ostvarenju “Priča sa zapadne strane”, a Troj Kadsur, gluvonijemi glumac, za sporednu mušku ulogu u filmu “Koda”.

    Najbolji inostrani igrani film je japansko ostvarenje “Povezi me” čiju režiju potpisuje Rysuke Hamagući.

    Oskara za najbolji kratki igrani film dobilo je ostvarenje “Dug pozdrav”.

    Priznanjem za dugometražni animirani film nagrađeno je ostvarenje “Enkanto: Magični svijet”, dok je Oskar za kratki animirani film pripao ostvarenju “Kraljica košarke”.

    Najbolji dugometražni dokumentarni film je američko ostvarenje “LJeto soula” o kulturnom festivalu u Harlemu.

    Na ceremoniji u Los Anđelesu obilježena su dva jubileja – 60 godina filmske storije o DŽemsu Bondu i 30 godina od nastanka filma “Bijelci ne umijeju da skaču”.

    Frensis Ford Kopola reditelj filma “Kum” bio je uz glumce Roberta De Nira i Al Paćina specijalni gost ceremonije povodom obilježavanja pola vijeka od nastanka kultnog ostvarenja.

    Uma Turman, Semjuel el Xekson i DŽon Travolta bili su gosti ceremonije dodjele Oskara obilježavajući 28 godina od nastanka filma “Petparačke priče” Kventina Tarantina.

    Ceremoniju dodjele Oskara obilježio je mali incident u kojem je glumac Vil Smit ošamario kolegu Krisa Roka, nakon što je pomenuo njegovu suprugu na sceni.

    Gledaoci ceremonije ostali su zapitani da li je incident dio scenarija događaja.