VRBAS Media

Autor: INFO

  • Narod i pravda: Dodik je nakon političkog zakoračio i u pravno nasilje, spreman je žrtvovati mir

    Narod i pravda: Dodik je nakon političkog zakoračio i u pravno nasilje, spreman je žrtvovati mir

    Posebnom sjednicom Narodne skupštine Republike Srpske Milorad Dodik je, nakon političkog nasilja koje traje duži vremenski period, zakoračio i u pravno nasilje koje može imati nesagledive posljedice, upozorili su iz Naroda i pravde.

    Kako navode, Milorad Dodik svojom potpuno neodgovornom politikom čija je glavna odlika već duži vremenski period političko nasilje, današnjom posebnom sjednicom Narodne skupštine Republike Srpske zakoračio je i u pravno nasilje, a očigledno je kako je spreman i na svaku drugu vrstu nasilja kako bi ostvario neustavne i nezakonite ciljeve.
    “Pravno nasilje koje vidimo na djelu jasno pokazuju stvarne motive i namjere Milorada Dodika i koalicije okupljene oko SNSD-a. Iako uporno ponavlja kako je sve što radi usklađeno sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom, glavna meta Dodikovih napada je Ustavni sud BiH koji je, sve vrijeme od uspostavljanja, u potpunosti u okviru svojih ustavnih nadležnosti kao i u skladu sa onim što je Dejtonski sporazum predvidio za ovaj Sud. Mora se jasno ukazati da je Dodik sa političkog prešao u fazu pravnog nasilja kao i da je sasvim jasno da je spreman na svaku drugu vrstu nasilja što je direktno ugrožavanje mira kao najvećeg postignuća Dejtonskog sporazuma”, navodi se u reakciji Naroda i pravde na današnju sjednicu.


    Iz Naroda i pravde potcrtavaju da Dodik bh. entitet RS vodi u izolaciju i sankcije uz jasnu namjeru da do nezakonitih i neustavnih ciljeva dođe i po cijenu konflikta.

    “Iako je sasvim jasno da je jedan od ciljeva ovakve politike i pokušaj da se prikriju kriminalne radnje među kojima je i poturanje tehničkog kisika vlastitim građanima kao medicinskog, bilo bi nesmotreno i neodgovorno kazati kako je ovo samo retorika i dimna zavjesa. Ovo je opasan presedan i najdublja kriza u koju je dovedena Bosna i Hercegovina od Dejtona do danas. Nažalost, Dodik je ojačan i neodgovornom politikom pojedinih probosanskih stranaka, ali i same međunarodne zajednice, ili barem njenog dijela. Vjerujemo da je ovo trenutak u kojem je postalo jasno ne samo svima u regionu već u cijeloj međunarodnoj zajednici kako je Milorad Dodik destabilizirajući faktor koji štetno djeluje ne samo na BiH već i na cijeli region pa čak i na samu Evropsku uniju”, dodaju iz Naroda i pravde.

    Prema stavu Naroda i Pravde, Dodik je svojom huškačkom i protuustavnom politikom internacionalizirao problem Bosne i Hercegovine.

    “Jasno je da je danas međunarodna zajednica uključenija nego ranije. Svojom politikom sukoba, blokada, ucjena i nasilja, Dodik je pokazao da je permanentna odlika njegove politike nasilje. Sa takvim osobama i takvom politikom nemoguće je pregovarati i očekujemo od međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Hercegovini da prevaziđe izazove. Od domaćih političkih snaga svakako očekujemo da ne ponove sramne greške koje su ojačavale Dodika u prošlosti kakve su izbor četiri delegata iz SNSD-a u Dom naroda, raspodjela novca od MMF-a bez deblokiranja institucija BiH ili pak izbor Vijeća ministara BiH bez formiranja nove Vlade Federacije BiH. Trenutni izazov pred kojim se nalazi država jeste velik ali duboko vjerujemo da imamo političkih snaga koje ovu zemlju mogu vratiti na put prosperiteta na korist svih građana i naroda i oba bosanskohercegovačka entiteta i Brčko distrika BiH”, stoji na kraju saopćenja.

  • Komšić se obratio Tužilaštvu BiH: Reagujte, NSRS je napustila Dejtonski sporazum

    Komšić se obratio Tužilaštvu BiH: Reagujte, NSRS je napustila Dejtonski sporazum

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić oglasio se nakon završetka posebne sjednice NSRS-a te je pozvao Tužilaštvo da pokrene postupak protiv zastupnika koji su usvojili zaključke o prijenosu nadležnosti s države na entitet.

    Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić pozvao je Tužilaštvo BiH da po hitnoj proceduri pokrene postupak protiv lica koja su u NSRS usvojili zaključke koji direktno podrivaju ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i narušavaju mir i stabilnost u državi.


    Takođe, iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH je naglašeno kako je Komšić pozvao Tužilaštvo BiH da procesuira i Milorada Dodika.

    “Komšić je pozvao Tužilaštvo BiH da procesuira Milorada Dodika kao podstrekača i predvodnika grupe koja se udružila u rušenju ustavnog poretka BiH i podrivanju institucija države. NSRS je napustila Dejtonski sporazum”, saopćeno je.

  • Parlament usvojio Deklaraciju o ustavnim principima – pripremiti novi tekst Ustava Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas na posebnoj sjednici Deklaraciju o ustavnim principima.

    U Deklaraciji, Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    Pročitajte kompletnu Deklaraciju o ustavnim principima:

    Ustavno uređenje BiH utvrđeno Aneksom 4. kao međunarodnim ugovorom, podliježe odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (Bečka konvencija) kako je to konstatovala Evropska komisija za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) svojim mišljenjem od 10/11. juna 2005. godine.

    Međunarodni ugovori se tumače pravilom pacta sunt servanda kako to predviđa i član 26. Konvencije po kome “svaki ugovor koji je na snazi veže strane i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri”.

    Međunarodni ugovori se mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

    BiH nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH kao Aneks 4. dio međunarodnog ugovora – Dejtonskog sporazuma, i nije donesen ni ratifikovan od bilo kog organa u BiH.

    BiH je asimetrična državna zajednica koju “čine dva entiteta” (član 1.3. Ustava BiH), “Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi” (Preambula Ustava BiH), a članom 9.3. Ustava BiH je određeno da funkcioneri imenovani na mjesta u institucijama BiH predstavljaju narode BiH.

    Republika Srpska je entitet srpskog naroda, a Federacija BiH je zajednički entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, što potvrđuje i Ustav BiH, članovima 4.1. i 5.2.d:

    Narodna skupština Republike Srpske bira pet Srba za delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine, pet bošnjačkih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine biraju bošnjački delegati u Domu naroda FBiH, a pet hrvatskih delegata u Dom naroda BiH biraju hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH (član 4.1. Ustava BiH), izbor članova Predsjedništva BiH vrši se na teritorijama entiteta, tako da Srbina, kao člana Predsjedništva BiH, biraju birači na području Republike Srpske, a Bošnjaka i Hrvata za članove Predsjedništva BiH biraju birači na teritoriji Federacije BiH. (član 5. 1.a. Ustava BiH).

    Kada član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske glasa protiv neke odluke Predsjedništva BiH, i takvu odluku proglasi štetnom po vitalni interes Republike Srpske, upućuje je Narodnoj skupštini Republike Srpske na potvrdu (član 5.2.d. Ustava BiH). Vijeće naroda u Republici Srpskoj nametnuto amandmanima visokog predstavnika na Ustav Republike Srpske, nema nikakvu ustavnu nadležnost u zaštiti vitalnih interesa ni entiteta ni naroda, za razliku od Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH koji ima nadležnost po članu 5.2.d. Ustava BiH. Time Ustav BiH potvrđuje Narodnu skupštinu kao jedini predstavnički i zakonodavni organ Republike Srpske kao entiteta srpskog naroda.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH svoju odluku o proglašenju štetnom po vitalni interes Federacije BiH upućuje bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, a hrvatski član Predsjedništva BiH takvu odluku upućuje hrvatskim delegatima u Domu naroda Federacije BiH (član 5.2.d. Ustava BiH).

    Članovi 4.1. i 5.2.d. Ustava BiH su ustavna potvrda nacionalne i konstitutivne strukture entiteta – Republike Srpske kao jednonacionalnog entiteta srpskog naroda, a Federacije BiH kao dvonacionalnog entiteta bošnjačkog i hrvatskog naroda.

    Ustav BiH potvrđuje asimetričnost državotvornih entiteta prilikom sastavljanja dejtonske Bosne i Hercegovine, koja je naknadno grubo narušena nametanjem amandmana na ustave entiteta od strane Visokog predstavnika, pod plaštom provođenja Odluke Ustavnog suda BiH broj U 5/98, na šta nije imao nikakvo pravo.

    Svi zakoni koje je nametao Visoki predstavnik su neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine. Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni. Ustav BiH je jasan: “Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu”, pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao Visoki predstavnik.

    Neustavnost nametnutih zakona, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština bez izričitog ustavnog osnova, direktno potvrđuju dva pokušaja ustavnih promjena poznatih kao „aprilski“ i „butmirski“ paket koji nisu nikada usvojeni po proceduri promjene međunarodnih ugovora utvrđenoj članom 40. Bečke konvencije i članom 10.1. Ustava BiH koji reguliše njegove izmjene i dopune. Nedostatak novih inicijativa za ustavne promjene, ne znači da su nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH postale ustavne.

    Sporazumima entiteta: o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost i visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov koji određuje član 3.3.a. Ustava BiH. Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena, pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene.

    Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: “Svaki član Predsjedništva BiH po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.” Ustav BiH ne predviđa “oružane snage BiH” niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH. Aneks 1- A Dejtonskog sporazuma u članu 1.2. kao ciljeve obaveza strana potpisnica – “Republike BiH” (koja po Dejtonskom sporazumu više ne postoji), Republike Srpske i Federacije BiH, navodi „uspostavljanje trajnog prekida neprijateljstava“ nastavljajući tekstom: “Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.”

    Ustav BiH članom 8. jasno određuje način finansiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, po kome„Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda potrebnih za budžet, osim ukoliko se prihodi prikupljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština.Time nije stvoren ustavni osnov za donošenje zakona kojim se BiH daju izvorni prihodi, već samo daje mogućnost da Parlamentarna skupština za neki godišnji budžet odredi drugi omjer koji nije 2/3 naprema 1/3. Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja nikada nije ni objavljen u Službenom glasniku BiH, pa time nije ni stupio na snagu i nije mogao biti osnov za donošenje Zakona o indirektnom oporezivanju.

    Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 25.2 2004. u pogledu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, zahtijevano je da se „kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na Visoki sudski i tužilački savjet BiH, da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTS BiH bude u Srpskom (Istočnom) Sarajevu. Ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Narodna skupština Republike Srpske će povući svoju saglasnost na ovaj Sporazum, na isti način kako je dala.“

    Međusobna prava i obaveze entiteta uređeni su Dejtonskim sporazumom, uključujući Ustav BiH. Sporazumi koji u skladu sa Ustavom BiH zaključe dva entiteta, sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav BiH, niti ga mogu mijenjati ili dopunjavati. Ustavni sud BiH je svojom odlukom U 17/05 od 24. maja 2006. godine ispravno utvrdio da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH, te da Sud nema nadležnost da utvrđuje da li je osporeni akt suprotan Ustavu BiH. (Sud obrazlaže: “Podnosilac zahtjeva osnovu za neusaglašenost osporenih odredbi predmetnog zakona sa članom 3.5.b. Ustava BiH vidi u tome što su osporene odredbe odstupile od Sporazuma kojima su entiteti prenijeli nadležnost u navedenim pitanjima na državu BiH. Stoga, podnosilac zahtjeva posredno traži od Ustavnog suda da ispita osporene odredbe predmetnog zakona u odnosu na Sporazum. Imajući to u vidu, Ustavni sud napominje da je nadležan vršiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih zakonskih odredbi isključivo u odnosu na odredbe Ustava BiH i Evropske konvencije, a ne u odnosu na odredbe Sporazuma koji ne predstavlja dio Ustava BiH.”)

    Djelovanje Ustavnog suda BiH, koji se stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka Visokog predstavnika i time mijenjao ustavnu strukturu BiH utvrđenu međunarodnim ugovorom, nanosi veliku štetu odnosima u BiH i doprinosi trajnoj nestabilnosti. Brojnim odlukama Ustavnog suda BiH otimaju se nadležnosti Republici Srpskoj, a njena imovina stavlja se u nadležnost BiH bez ikakvog ustavnog osnova.

    Bosna i Hercegovina nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu sa međunarodno priznatim granicama (član 1.1. Ustava BiH) sa nadležnostima u spoljnim odnosima (spoljni poslovi i spoljna trgovina), dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima.

    Po Ustavu BiH (član 5.3.), Predsjedništvo BiH je nadležno za: vođenje spoljne politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, pregovaranje, otkazivanje te uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje sporazuma Bosne i Hercegovine. Ustav BiH to potvrđuje i sastavom Savjeta ministara kao pomoćnog tijela Predsjedništva BiH. Savjet ministara kao obavezan sastav ima predsjedavajućeg i samo još dva ministra – spoljnih poslova i spoljne trgovine (član 5.4. Ustava BiH).

    Svakom entitetu pripada pravo na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH (član 3.2.a. Ustava BiH) kao i pravo na sklapanje sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva saglasnost (član 3.2.d. Ustava BiH).

    Kada je u pitanju neusklađenost, odnosno odstupanje od ustavne strukture BiH utvrđene Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4. koji je Ustav BiH, a koje je nastupilo nakon zaključenja međunarodnog ugovora, Republika Srpska će se, kao njegova strana potpisnica, pridržavati člana 5. Dejtonskog sporazuma prema kome „strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom BiH, izloženog u Aneksu 4. Strane će u potpunosti poštovati i raditi na ispunjavanju obaveza preuzetih ovim Sporazumom.

    Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, treba prevazići/riješiti doslednom primjenom odredbe 3.3.b. Ustava BiH koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti „u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH. To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH.

    Potvrđujući svoja ranija dokumenta o ustavnopravnim odnosima, a posebno Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske od 12. novembra 2019. godine, Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, od 13. februara 2020. godine, kao i Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma od 10. marta 2021. godine, Narodna skupština smatra da je neophodno pristupiti promjeni Ustava Republike Srpske donošenjem novog teksta Ustava Republike Srpske.

    Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    O proceduri za donošenje novog Ustava Republike Srpske, Narodna skupština će odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada Republike Srpske.

    Deklaracija je usvojena na prijedlog predsjednice Republike, Vlade Republike Srpske, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i klubova poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP.

  • “Ne šijemo nikakve uniforme” Dodik poručio da je opozicija došla sa antisrpskom politikom s namjerom da sve sruši

    “Ne šijemo nikakve uniforme” Dodik poručio da je opozicija došla sa antisrpskom politikom s namjerom da sve sruši

    Lider SNSD Milorad Dodik, u ime vladajuće koalicije, poručio je da je ovo jedna od najvažnijih sjednica koja će odlučiti budućnost i strukturu RS.Dodik je rekao da su nastojali da dođu do održive atmosfere, ali da je opozicija došla sa stavom da to sruši, sa politikom Sarajeva koja nije politika srpskog naroda.

    Ne šijemo nikakve uniforme. Zao mi je, a istovremeno i nije, što su oni napustili sjednicu. Oni iznesu niz laži, a onda bježe kao povrijeđeno dijete sa igrališta. Naš koncept je da se povuče saglasnost sa VSTS, odbrane i ostalo. Do kraja godine planiramo da usvojimo zakon koji će definisati sistem odbrane u RS i VSTS – kaže Dodik.

    On kaže da nije pravo Ustavnog suda BiH da odlučuje čija je imovina.

    – Srpska ovim ništa ne gubi, može samo da dobije. Danas čemo imati povučene naše saglasnosti. Zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik neće važiti u RS od kada mi donesemo svoje zakone. To ćemo početi da radimo već ove godine – kaže Dodik.

  • Dačić: Preduslov za mir – povratak izvornom Dejtonu

    Dačić: Preduslov za mir – povratak izvornom Dejtonu

    Posebna sjednica Narodne skupštine RS o vraćanju nadležnosti, s pažnjom je praćena i regionu.

    Iz Srbije poruka – “podržavamo Srpsku, Dejtonski sporazum i vraćanje Srpskoj silom otetih nadležnosti”.

    Predsjednik Narodne skupštine Srbije, Ivica Dačić naglasio je da bez stabilnosti Republike Srpske nema stabilnosti BiH, a preduslov za mir je povratak izvornom Dejtonu, prenosi RTRS.

    “Protiv smo narušavanja Dejtonskog sporazuma i smanjivanja ovlašćenja. Protiv smo da se to radi silom, a ne možemo ništa protiv toga, ako se to radi odlukama pojedinih srpskih predstavnika. Zato je poruka za sve srpske političare da u ovom trenutku treba da budu jedinstveni i da je veoma važno da se sačuva mir, da Srpska ne preduzima ništa što bi značilo narušavanje Dejtonskog sporazma. Naprotiv, da svima bude jasno da je Srpska žrtva naršavanja, odnosno otimanja ovlašćenja i narušavanja Dejtonskog sporazuma”, naglasio je Dačić.

  • Cvijanović: Neprihvatljiva priča opozicije “o ratu”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je neprihvatljiva priča opozicije “o ratu” kojom kod građana bude strah po bezbjednost.

    “To pokazuje nemoć opozicije i njen strah da se bavi temom i odluku da građanima nabijaju strah pričom o ratu”, rekla je Cvijanovićeva tokom rasprave na posebnoj sjednici Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti prenesenih na BiH.

    Cvijanovićeva je napomenula da niko od predstavnika vlasti i institucija Republike Srpske nije pričao o ratu.

    Ona smatra da je skandalozno kako se ova situacija danas komentariše spolja na način da je BiH na ivici litice i da su za to krivi Srbi i Republika Srpska.

    “Da li je moguće da se pozivanjem na Ustav i ustavne nadležnosti država gura na ivicu litice?”, upitala je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da se opozicija u Republici Srpskoj na ovaj način uporno svrstava na stranu onih iz Federacije BiH koji pričaju o ratu.

    “Republika Srpska je rekla da sve treba raditi samo da rata ne bude”, poručila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Bitniji su oni koji hoće, nego oni koji moraju

    Stevandić: Bitniji su oni koji hoće, nego oni koji moraju

    Sve što se dešava u zadnjih nekoliko mjeseci što je dovelo do pripreme ove sjednice, je definisanje prava na Ustavnu i teritorijalnu odbranu Republike Srpske, i mogućnost da Republika Srpska samostalno donosi svoje odluke, rekao je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, nakon svog izlaganja na posebnoj sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske.
    Nas koji smo voljni da ostvarimo taj cilj, ima više nego onih koji ne žele, rekao je Stevandić, komentarišući napuštanje skupštine od članova opozicije, te dodao da mu je iskreno žao, jer je on pozvao članove opozicije da se usaglase kad je u pitanju donošenje odluka, međutim, oni su odlučili da je skupština mjesto političkog nadigravanja. Stevandić smatra da se ovde radi o stvarima koje su iznad ličnih ambicija te da je ovo pitanje političkog trenutka, jer opoziciono djelovanje može samo dovesti do unutrašnje krize koja ne može biti dobra za Republiku Srpsku.
    Danas nisu doneseni zakoni, nego odluke, te je Stevandić naglasio da te odluke otvaraju vrata za pregovore, bilo sa političarima iz Federacije, bilo sa međunarodnom zajednicom. Naš posao nisu prepiranja, naš posao nisu ratovanja, već stvaranje bolje političke, društvene i ekonomske situacije, što nas razlikuje od kolega iz opozicije, i iskreno mi je žao što nisu znali iskoristiti ovaj momenat, zaključuje Stevandić, i napominje da donošenjem odluka Republika Srpska će nastaviti svoj život i dalje onako kako je živjela do sad, bez ikakvih sukoba, a da je stvar dogovora da u BiH niko ne može biti ugrožen, i da niko nikom ne može birati predstavnike i da otima imovinu.

  • SDA: Usvajanje odluka o prenosu nadležnosti sa države je siguran put u eskalaciju

    SDA: Usvajanje odluka o prenosu nadležnosti sa države je siguran put u eskalaciju

    Iz SDA su rekli da, ako NSRS na današnjoj sjednici usvoji informacije o jednostranom preuzimanju nadležnosti od državnog nivoa, time će definitivno potvrditi svoje opredjeljenje za napad na ustavnopravni poredak BiH utemeljen na Dejtonskom sporazumu.

    Kako su rekli iz SDA. ne postoji ustavan i zakonit način za jednostrano vraćanje nadležnosti s nivoa države Bosne i Hercegovine na nivo entiteta.

    “Zakoni usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH se mijenjaju ili stavljaju van snage isključivo u toj instituciji, a ne u entitetskim parlamentima. Svako drugačije postupanje predstavlja ozbiljno krivično djelo za koje su predviđene višegodišnje zatvorske kazne”, kažu iz SDA.

    Dodali su da usvajanje informacija o jednostranom vraćanju nadležnosti s državnog na entitetski nivo, s prolongiranjem roka za donošenje protivustavnih zakona, ne samo da nije korak ka rješavanju krize, već predstavlja siguran put u eskalaciju.

    “Rušenje države nije prihvatljivo danas, a neće biti ni za šest mjeseci”, dodaju iz SDA.

    Pozvali su zastupnike u NSRS-u da ne pristaju biti saučesnici u opasnoj igri koja može rezultirati katastrofalnim posljedicama, naročito po entitet RS.

    “Ova igra za cilj ima zaustavljanje rada pravosudnih, obavještajnih i sigurnosnih institucija i zaštitu Milorada Dodika, uskog kruga njemu bliskih političara i njihove na upitan način stečene imovine.

    S obzirom na to da informacije koje Narodna skupština RS-a danas razmatra nemaju snagu zakona te nisu osporive pred Ustavnim sudom BiH, pozivamo Visokog predstavnika da ih promptno poništi, jer ga njegov jasno propisan mandat i praksa obavezuju da tako postupi”, zaključuju iz SDA.

  • Istraživanje pred izbore u Prijedoru: Javoru pet odsto prednosti u odnosu na Predojevića

    Istraživanje pred izbore u Prijedoru: Javoru pet odsto prednosti u odnosu na Predojevića

    Slobodan Javor, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Prijedora ima podršku 35,25 odsto ispitnih građana, dok kandidata DNS-a, Gorana Predojevića podržava 30,08 odsto Prijedorčana, pokazuje istraživanje koje je izvršila agencija “Metrics”.

    Prema istraživanju, čak 27,83 odsto ispitanih ne bi glasalo ni za koga od navedenih kandidata, dok 17,8 odbija da se izjasni.

    Dubljim analizama agencija je preciznije projektovala rezultate, pa predviđaju da će bar 42 odsto Prijedorčana glasati za Javora, a najmanje 39 odsto za Predojevića.

    “11 odsto je onih čije glasove nije moguće projektovati i čiji će glasovi odlučiti ko će biti novi gradonačelnik Prijedora”, navodi se u istraživanju.

    Prijedor je imao 86.500 registrovanih birača na prošlim izborima (podaci CIK 2020.), dok je broj važećih listića bio nešto iznad 34 hiljade (34.007). Prema prognozama na izbore će izaći između 29 i 32 hiljade građana. Procentualno, izlaznost se projektuje na ispod 40 odsto od broja registrovanih birača.

    Ispitivanje je rađeno telefonski od 4. do 8. decembra, na uzorku od 1.500 osoba.

  • Opozicija napušta sjednicu Narodne skupštine

    Opozicija napušta sjednicu Narodne skupštine

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, kaže da je zaključak opozicije da ne mogu podržati običnu farsu vlasti u RS koja se svodi na pripremu za opšte izbore.

    Odlučili smo da nećemo učestvovati u glasanju i napustićemo sjednicu Narodne skupštine rekao je Šarović na konferencij za novinare opozicije.

    Lider DNS, Nenad Nešić, kaže da je SNSD svjestan da im je rejting na minimumu i da je to razlog za sjednicu parlamenta.

    – Radi se o kampanji SNSD. Da su htjeli da pistignu jedinstvo, napravili bi dogovor sa opozicijom prije ove sjednice. DNS je bio i ostao na braniku RS. Možda nam je cilj isti, ali put nije. Od vraćanja nadležnosti neće biti nita – kaže Nešić.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović pitao je zašto se važna tema otvara na kraju mandata ove vlasti.

    – SNSD ima apsolutnu vlast, on je vrhovni komandant OS BiH. Ovo je blef koji je opasno skup za RS i BiH, imaće svoje ekonomske posljedice. Danas je trebala biti sjednica o borcima, cijenama koje divljaju, o tome zašto narod odlazi – rekao je Borenović.

    Lide SPS, Goran Selak, kaže da želi da čuje stav matice Srbije i prijatelja na međunarodnoj sceni, ali da je cilj da Srpska bude jaka.Selak je rekao da je prioritet rasprava o pravima boraca u RS.– Mi danas ne raspravljamo o zakonima nego o zaključcima koji se ne objavljuju u Službenom glasniku – kaže Selak.