VRBAS Media

Autor: INFO

  • SRNA – Vodeća novinska institucija u Srpskoj

    SRNA – Vodeća novinska institucija u Srpskoj

     Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić čestitala je danas Novinskoj agenciji Republike Srpske SRNA krsnu slavu Blagovijesti i 30 godina postojanja i rada, navodeći da je SRNA profesionalnim i odgovornim pristupom poslu tokom tri decenije učinila da njen novinski servis sačuva poštovanje i značaj vodeće novinske institucije u Srpskoj.

    “Zahvaljujući snažnoj servisnoj mreži koju ste razvili, vaša agencija predstavlja izvoz najvažnijih informacija iz zemlje, regiona i svijeta i kao takva čini neprocjenjivu korist novinarstvu Srpske, a samim tim i svim građanima Republike srpske, kao i javnosti van naših granica”, navodi se u čestitki.

    Trivićeva je naglasila da zbog toga SRNA zaslužuje zahvalnost svih za profesionalnost, pravovremenost i objektivnost kao osnovne odrednice njenog informativnog rada.

    Ona je iskazala i zahvalnost za izuzetnu saradnju koje ministarstvo ostvaruje sa Srnom kako bi sve važne informacije iz oblasti obrazovanja i kulture učinili dostupnima građanima Srpske, ali i široj javnosti.

    SRNA je osnovana na Blagovijesti 7. aprila 1992. godine na Palama, odlukom Narodne skupštine Srpske kao Srpska novinska agencija.

  • SAD upozorile Indiju da se ne približava previše Rusiji

    SAD upozorile Indiju da se ne približava previše Rusiji

    SAD su upozorile Indiju da vodi računa da njeno partnerstvo sa Rusijom ne bude previše blisko, nakon ruske invazije u Ukrajini, rekao je glavni ekonomski savetnik Bele kuće Brajan Dis.

    “Naša poruka indijskoj vladi je da će troškovi i posledice prelaska u eksplicitnije strateško usklađivanje s Rusijom biti značajne i dugoročne”, rekao je Dis obraćajući se novinarima, a prenosi Bi-Bi-Si.

    Dis, koji je direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Bele kuće, naglasio je da postoje oblasti u kojima su SAD razočarane odlukama Kine i Indije, u kontestu invazije.

    Indija je odbila da uvede sankcije Rusiji.

    Ova zemlja, koju SAD vide kao nekog ko može da se suprotstavi moći Kine u Aziji, najveći je uvoznik ruskog oružja, navodi Blumberg.

  • Generalna skupština UN-a o isključivanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava

    Generalna skupština UN-a o isključivanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava

    Generalna skupština UN-a glasaće danas o prijedlogu Sjedinjenih Američkih Država da se Rusija suspenduje iz Savjeta UN za ljudska prava zbog izvještaja o, kako se navodi, “grubom i sistematskom kršenju ljudskih prava” sprovođenjem specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    Za suspenziju Rusije potrebno je da glasa dvije trećine od 47 članica Savjeta, a u taj procenat se ne računaju suzdržane zemlje.

    Rusija je upozorila zemlje da će glasanje “za” i suzdržanost biti ocijenjeno kao “neprijateljski postupak” sa posljedicama po bilateralne odnose.

    Iz ukrajinskih gradova juče je evakuisano skoro 4.900 ljudi, izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

    Moskva je potvrdila da su se ruske trupe povukle iz Kijevske oblasti, kako bi stvorile povoljne uslove za rusko-ukrajinske pregovore.

    Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će Brisel uvoditi nove sankcije Rusiji, koje će vjerovatno uključivati i mjere protiv uvoza ruske nafte.

    I Sjedinjene Američke Države najavile su novi paket sankcija koje uključuju zabranu novih investicija u Rusiji, sankcionisanje kćerki ruskog predsjednika Vladimira Putina i članova porodice ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.

    Zvanični London najavljuje da će do kraja godine prestati da uvozi rusku naftu i ugalj, kao i da su zamrzle imovinu Sberbanke i Kredit bank ov Moskou.

    Kredibilitet Savjeta UN-a za ljudska prava i cijelog sistema svjetske organizacije u ovoj oblasti biće ugroženi ukoliko Generalna skupština UN usvoji američki prijedlog rezolucije o suspendovanju članstva Rusije, izjavio je stalni ruski predstavnik u Kancelariji UN i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi Genadi Gatilov.

    “Ukoliko rezolucija bude usvojena, zapadnjaci će moći slobodno da nametnu ostalim zemljama koncepte i svoju viziju ljudskih prava koja se sviđa njima i njihovim saveznicima”, rekao je šef ruske diplomatske misije za TASS.

    Prema njegovim riječima, suspendovanje Rusije kao člana Savjeta UN za ljudska prava će “diskreditovati princip univerzalnosti tog tijela, narušiti njegovu efikasnost i potpuno ugroziti povjerenje ne samo u Savjet, već u cijeli sistem UN za zaštitu ljudskih prava”.

  • Cvijanovićeva danas sa Marfijem

    Cvijanovićeva danas sa Marfijem

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović primiće danas u Banjaluci u nastupnu posjetu ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija.

    Sastanak će biti upriličen u Palati Republike u 12.30 časova, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske.

    Nakon sastanka predviđeno je saopštenje.

    Snimateljima i fotografima biće omogućeno snimanje kadrova na početku sastanka.

  • Počela nova epidemija – Tiodorović: “Više me brine od kovida”

    Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović kaže da ga sada od kovida više zabrinjava epidemija gripa koja uzima maha.

    Sve je, kako navodi, krenulo pre 15-20 dana s predškolskom decom, pa se virus preselio na školsku i već stigao do odraslih. I trajaće još bar sedam-osam dana. “Registrovana su tri tipa gripa – AH1, AH3 i B i grip sada postaje ozbiljniji problem. Daje visoku temperaturu, bolove u mišićima, zglobovima, ljudi su baš loše. Ti ljudi moraju u kovid ambulante zbog simptoma i tamo se ispostavi da su negativni na testu na kovid”, kaže prof. Tiodorović.

    Oni koji su vakcinisani protiv gripa preboleće ga lako ili ga neće ni bolovati, navodi prof. Tiodorović, a to zavisi od opšteg stanja organizma.

    “A oni koji nisu bolovaće nedelju dana. Moraju da miruju, skidaju temperaturu i uzimaju vitamine”, kaže Tiodorović.

    Srbija, dodaje profesor, ima “Torlakovu” trovalentnu vakcinu, koja pokriva sva tri tipa gripa, i uvoznu četvorovalentnu, koja pokriva sve to i plus dva tipa B.

  • Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini će nakon rata s Rusijom biti potreban plan obnove sličan onome koji su SAD ponudile Evropi nakon Drugog svetskog rata, rekao je evropski komesar za budžet Johanes Han.

    SAD su u okviru posleratnog Maršalovog plana izdvojile današnjih 200 milijardi dolara za ekonomsku i tehničku pomoć Evropi.

    “Ono što treba da učinimo za Ukrajinu je moderni Maršalov plan”, rekao je Han novinarima, preneo je Rojters. Dodao je da će to pomoći brzoj obnovi Ukrajine i njenom bržem približavanju Evropskoj uniji. Kijev je poslao zvaničnu prijavu za članstvo u 27-članom evropskom bloku.

    Taj proces je dugotrajan i u mirnodopska vremena, a rat koji besni Ukrajinom učinio ga je praktično nemogućim, ocenjuje Rojters.

    Han nije precizirao koliko će novca biti potrebno, ali je rekao da teret obnove Ukrajine ne bi smela snositi samo Evropska unija, nego bi u tome trebalo da učestvuju članice grupe G20, uključujući Rusiju.

  • Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Njujork tajms potvrdio je autentičnost snimka na kojem se vidi kako ukrajinska vojska ubija ranjene ruske vojnike, prenosi TAS S.

    “Na video snimku objavljenom na internetu u ponedeljak, koji je potvrdio Njujork tajms vidi se kako grupa ukrajinskih vojnika ubija zarobljene pripadnike ruske vojske ispred sela zapadno od Kijeva”, navodi američki list.

    Na snimku se vidi kako ukrajinski vojnici ispaljuju nekoliko hitaca u, verovatno, ruskog vojnika koji leži na putu i daje znake života.

    U blizini se može videti nekoliko tela, verovatno ubijenih, a kako navodi Njujork tajms, snimak je od 30. marta kada su Ukrajinci na tom mestu iz zasede napali ruski konvoj, prenosi TAS S.

  • HDZ predložio zakon kojim bi se i u ličnu kartu upisivala pripadnost konstitutivnom narodu

    HDZ predložio zakon kojim bi se i u ličnu kartu upisivala pripadnost konstitutivnom narodu

    Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta naše zemlje Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.

    Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave te da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura.

    Riječ je o sasvim novom pristupu koji HDZ evidentno pokušava maksimalno naglasiti, a izgledno ohrabreni nakon usvajanja Strateškog kompasa Evropske unije gdje se u dokumentu spominju konstitutivni narodi.

    Šta ustvari predlaže HDZ?

    Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.

    Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu/osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.

    Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.

    HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.

    Za šta bi služili ti podaci?

    Naime, u članu 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurisali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.

    Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon stjecanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

    Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidovanja na izborima, čime HDZ želi spriječiti da se na primjer “Mustafa Mustafić” iz Goražda ne može izjašnjavati kao Hrvat u cilju izbornog pozicioniranja. Odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa.

    Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.

  • Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat je jednoglasno odobrio uvođenje Land-Lease programa za Ukrajinu. Ovim je oživljena mjera koja je u Drugom svjetskom ratu odigrala ključnu ulogu u podršci Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu da se odbrane od nacističke Njemačke.

    Ova mjera bi omogućila Sjedinjenim Američkim Državama da efikasnije i brže u Ukrajinu šalje oružje i druge materijale neophodne za vođenje rata.

    Land-lease program je napravljen u toku Drugog svjetskog rata i historičari ga posmatraju kao odluku koja je promijenila tok rata. Ovom odlukom su Sjedinjene Američke Države bile u mogućnosti da brzo naoružaju saveznike u toku rata.

    Aktivacija ovog programa, koji je zadnji put korišten u toku Drugog svjetskog rata je pokazatelj da SAD i saveznici u Evropi smatraju da ruska invazija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za liberalni poredak, prenosi Politico.

    Također, ovo je pokazatelj da su zapadne države počele vjerovati da Ukrajina može pobjediti u ratu. Američki kongres je nedavno odobrio zakon koji osigurava 14 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći za Ukrajinu, a od 24. februara već je isporučeno pomoći za Ukrajinu u iznosu od 1,7 milijardi dolara.

    Zakon o Land-Leasu za odbranu demokratije Ukrajine, ubrzao bi prijenos kritične vojne opreme i drugih kritičnih zaliha u Ukrajinu smanjenjem birokratske procedure. U principu omogućava poklanjanje vojne opreme uz odrednicu da će država koja prima opremu, to platit kasnije.

    Nije poznato hoće li Zastupnički dom u Kongresu SAD-a, usvojiti ovaj zakon u četvrtak prije dvosedmične pauze u zasjedanju.

  • Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Premijer Mađarske Viktor Orban je jučer, 6. aprila, izjavio da će njegova država blokirati bilo koji pokušaj Evropske unije da onemogući uvoz nafte i plina iz Rusije.

    Smatra da Rusija jeste kriva za rat u Ukrajini te ju je nazvao agresorom. Osudio je zločine koji se čine u Ukrajini te je pozvao da se oni istraže. Saglasan je i s tim da je jedinstvo važno za Evropsku uniju.

    Međutim, kako je kazao, sankcionisanje ruskog energetskog sektora, kojeg čine i nafta i plin, je crvena linija. Prema njegovim riječima, to bi ubilo Mađarsku te značajno nanijelo štetu evropskoj ekonomiji.

    Orban je pozvao EU da poduzme mjere protiv poskupljenja potrepština izazvanih poskupljenjem energenata. Ukazao je da je Mađarska spremna kupovati od Rusije energente u rubljama ako to od nje bude tražila.

    Izjavio je da je ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i kancelara Njemačke Olafa Scholza pozvao na sastanak u Budimpešti kako bi razgovarali o mogućnosti prekida rata u Ukrajini. Istakao je da Putin ima određene uslove kako bi se taj sastanak i desio.

    Mađarskom premijeru nisu prihvatljive ni kritike od Zelenskog na račun Zapada kojem je zamjerio to da Ukrajini ne šalje dovoljno oružja. Ponovio je da Mađarska neće slati oružje. Zelenskom je poručio da mu je “loša navika” to što svima govori šta trebaju raditi. Pozvao ga je da to ne čini.

    Orbanova radikalno desna stranka Fidesz je na parlamentarnim izborima 3. aprila uvjerljivo pobijedila – dobila je 53 posto glasova. Time je Orban osigurao četvrti premijerski mandat, prenosi Euronews.