VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dijana Hrkalović negirala krivicu

    Dijana Hrkalović negirala krivicu

    Bivša državna sekretarka MUP-a Srbije Dijana Hrkalović negirala je danas u Specijalnom sudu optužbe da je iskorišćavanjem svog položaja u MUP-u kočila istrage i procesuiranje kriminalaca.

    Ona je kratko rekao da ne priznaje da je počinila krivično djelo trgovina uticajem za koje je optužena i da će u nastavku suđenja iznijeti odbranu.

    Isto su učinili i optužni zajedno sa njom, načelnik Odjeljenja za specijalne istražne metode Dejan Milenković i bivši načelnik Policijske uprave Novi Sad Milorad Šušnjić.

    Branilac Šušnjića zatražio je od suda da, prije nego što on iznese uvodnu riječ odbrane, od MUP-a Srbije zatraži da ga oslobodi čuvanja službene tajne, jer će se njegova odbrana zasnivagti i na činjenicmaa koje su službena tajna.

    U nastavku suđenja postupajući tužilac za organizovani kriminal Milenko Mandić predočio je koje dokaze namjerava da izvede tokom suđenja.

  • Milanović: Zapadni Balkan direktan interes Hrvatske, imamo dobre namjere

    Milanović: Zapadni Balkan direktan interes Hrvatske, imamo dobre namjere

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je, nakon razgovora sa švajcarskim kolegom Injasiom Kasisom, izjavio da Hrvatska ne može puno da učini u Ukrajini, ali može na području Zapadnog Balkana jer se to, kako je naveo, direktan interes Hrvatske koja ima dobre namjere.

    “Zapadni Balkan je regija koja je vrlo važna za evropsku stabilnost i njenu bezbednosnu arhitekturu”, rekao je Kasis, koji je pokrenuo ovu temu u razgovoru sa Milanovićem, prenijela je Hina.

    Milanović je rekao da zapadne sankcije neće zaustaviti rat u Ukrajini i dodao da to može samo diplomatija.

    “Ove sankcije neće biti dovoljne da zaustave rat”, rekao je Milanović na konferenciji za novinare poslije susreta sa Kasisom.

    Rekao je i da prateći “berzu u Moskvi” i rublju koja se vratila na nivo od prije mjesec dana u odnosu na dolar, dolazi do zaključka da će to, “kao i u svakoj priči, nasilnika nažalost samo da ohrabri”.

    “Bio bih najsretniji da se Rusija povuče za sat vremena, da naprosto ode, ali se to neće dogoditi”, rekao je Milanović i istakao da je jedini način za rješenje rata diplomatija, uz posredovanje onih država “kojima se donekle vjeruje”.

    Tih država je samo nekoliko u svijetu, rekao je hrvatski predsjednik na kraju konferencije, ne navodeći na koje misli.

  • Turković: BiH će glasati za suspenziju Rusije

    Turković: BiH će glasati za suspenziju Rusije

    Bosna i Hercegovina će na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda podržati inicijativu za suspenziju Ruske Federacije iz Vijeća za ljudska prava UN zbog kršenja ljudskih prava u Ukrajini, poručila je Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministrica spoljnih poslova tokom sastanka sa ambasadorima i diplomatama država članica Evropske unije, Velike Britanije i Japana.

    Kako je saopšteno iz njenog kabineta, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini ambasador Johan Zatler zahvalio je Turkovićevoj što je Bosna i Hercegovina, kako je rekao, odabrala pravu stranu te podržala stavove kojima se osuđuje kršenje suvereniteta Ukrajine, nasilje i kršenje međunarodnog prava.

    Tokom sastanka je istaknuto da članstvo u Savjetu za ljudska prava UN zahtjeva promociju, poštivanje i zaštitu ljudskih prava država članica.

    Suspenziju Rusije predložile su Sjedinjene Američke Države, uz podršku Velike Britanije i još nekoliko država.

  • Izetbegović: Dejtonski sporazum je luđačka košulja

    Izetbegović: Dejtonski sporazum je luđačka košulja

    Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, izjavio je da je Aleksandru Vučiću, čestitao porukom na pobjedi, te govorio o tome kakvu politiku Srbije očekuje prema BiH u narednom periodu.

    “Vulina će biti manje”, poručio je on u intervjuu za N1 i dodao:

    “Vulin nam tu šeta po BiH, širi srpski svet. Mislim da će toga biti manje nakon izbora u Srbiji. Mislim da će biti manje podrške Rusiji”, rekao je on.

    Za izjavu izaslanika američke vlade za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara da se o građanskom konceptu BiH može razgovarati nakon što uđe u EU, Izetbegović je rekao kako ne misli da su to stavovi SAD već da je riječ o “disonantnoj izjavi”.

    “Mi znamo američku politiku. Ona je kao buldožer – vodi polako stvari u pravom smjeru, s povremenim usporavanjima. Ali to je politika koja stoji iza BiH”, kazao je Izetbegović.

    Dodaje kako Escobar pokušava “vruć krompir pokušava prebaciti u krilo bh. političara i da ih sve izjednači”, ističući kako “njegove izjave nemaju utemeljenje”.

    “Dejtonski mirovni sporazum je luđačka košulja na rukama patritotski i proevropski orijentirane većine. Sputava glavnu snagu u BiH. Pedeset osam posto ruku je probosanskih stranaka, tradicionalno bošnjačkih, koje su za stabilnost, mir, protiv kriza, za evropski i NATO put. I tih 58 posto Dejton gura u 1/3. Dejtonski sporazum je omogućio aparthejd i Dodiku i otvorio šansu da radi to što radi. Da se to pretvori u realnom životu u srpski entitet, da Bošnjaci i Hrvati žive u agoniji koja traje decenijama. Dao u šake jednoj grupi okupljenoj oko HNS, koja ima 150.000 glasova, da bude jednaka kao grupacija koja ima pet-šest puta više glasova. Sve je to Dejton. Eskobar nije u pravu kada kaže da nije problem Dejton, jeste problem”, rekao je Izetbegović.

    Istakao je kako ne želi praviti neprijatelje od Vašingtona i Brisela jer nam trebaju, ali da je na ivici kada razgovara sa njima te da zna biti neugodan.

    Razgovori o izmjenama izbornog zakona će, kaže, biti nastavljeni, ali ne u narednom periodu.

    “Suicidno je to pokušavati u narednim sedmicama. Nemoguće je postići bilo šta kada su napravljene dvije greške. Jedna je stvorila nepovjerenje ‘zašto se Čović i Izetbegović zatvaraju da razgovaraju o sudbini svih ljudi? Zašto nisu prisutni zastupnici ostalih stranaka, ljevičari?'”, kazao je.

    Navodi kako “Čović pravi blokade i koketira sa strankama u RS”, te da SDA nije ta s kojom HNS/HDZ ima problem jer oni nisu nikada predložili kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

    Za termin legitimno predstavljanje koje je potpisao u Mostarskom sporazumu, kazao je da je to učinio kako bi uopšte došlo do sporazuma i da je to “pomalo dvosmisleno”.

    Ponovio je kako je za njega Željko Komšić legitimni predstavnik, ali da termin legitimni predstavnik treba utvrditi struka.

    Govoreći o zahtjevima HDZ/HNS, kazao je kako iznose neistine jer su izgubili samo jednu poziciju i da imaju “veći dio kolača u vlasti nego je Ustav propisao”.

    Govoreći o eventualnim sankcijama Dodiku, kazao je kako će ih “biti” i da će se stvari nakon toga “normalizovati”.

    Na pitanje da li zaslužuju građani RS da trpe zbog Dodika, odgovorio je: “Ne znam da li će se ići dotle ili će sankcije biti preciznije, da se odnose na njega i krug oko njega. Ali nisu samo lideri krivi. Krivi su oni koji ih uporno izglasavaju i podržavaju. Možda ako pogode sankcije entitet i zaustave razvoj, onda će razmisliti zašto to rade i zašto ga podržavaju”.

  • Ukinut pritvor osumnjičenom za premlaćivanje u banjalučkom hotelu

    Ukinut pritvor osumnjičenom za premlaćivanje u banjalučkom hotelu

    Derviš Kablar (37) iz Viteza, koji je osumnjičen da je sa jednom osobom pretukao Stipu Križanca od kojeg su oteli 5.000 KM pušten je da se brani sa slobode, odlukom banjalučkog Okružnog suda koji mu je odredio mjere zabrane.

    On je osumnjičen da je sa Senijadom M. za kojim se traga, pretukao Križanca 5. marta u prostorijama jednog hotela u Banjaluci gdje su konzumirali drogu.

    Njemu su određene mjere mjere zabrane putovanja van granica BiH i korištenja lične karte za prelazak granice, a od osumnjičenog je oduzet pasoš i zabranjeno izdavanje nove isprave.

    Prema odluci suda, mjere će početi da se primjenjuju nakon puštanja na slobodu osumnjičenog i trajaće najduže do pravosnažnosti presude.

    Prema nezvaničnim informacijama oni su u sobi hotela koju je izjamio Križanac konzumirali drogu, a sukob je izbio jer je Križanac odbio da plati za narkotike. Kablar je uhapšen 8. marta, a nakon ispitivanja bio mu je određen jednomjesečni pritvor, dok je za Senijadom M. raspisana potjernica.

  • Osuđen na tri godine i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva narodnog poslanika Srpske

    Osuđen na tri godine i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva narodnog poslanika Srpske

    • Okružni sud u Banjaluci osudio je Petra Stanića (70) iz Prnjavora na tri godine i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva rođaka i poslanika SDS u Narodnoj skupštini RS, Miladina Stanića.

    Staniću je izrečena jedinstvena kazna, i to za pokušaj ubistva tri godine, dok je za nedozvoljeno posjedovanje oružja osuđen na šest mjeseci zatvora. Kako jedinstvena kazna mora biti manja od zbira kazni za svako krivično djelo, to je Staniću izrečena jedinstvena kazna od tri godine i tri mjeseca zatvora.

    Nakon izricanja presude Petar Stanić je pušten iz pritvora do pravosnažnosti presude, odnosno upućivanja na izdržavanje kazne.

    Osuđenom Staniću ujedno je izrečena mjera bezbjednosti zabrane prilaska Miladinu Staniću na udaljenost od 300 metara, piše Srpskainfo.

    “Ukoliko optuženi prekrši ovu mjeru zabrane, biće mu ponovo određen pritvor”, navodi se u odluci banjalučkog Okružnog suda.

  • Brčak optužen da je doktorici uperio pištolj u glavu

    Brčak optužen da je doktorici uperio pištolj u glavu

    Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je optužnicu protiv Asmira B. (24) zbog sumnje da je u brčanskom naselju Rijeke prijetio pištoljem medicinskim radnicama, a ukoliko mu se dokaže krivica prijeti mu od tri mjeseca do pet godina robije.

    Asmira B. terete da je krivično djelo počinio 22. marta u područnoj ambulanti, a optužen je za ugrožavanje sigurnosti prisutnog medicinskog osoblja i doktorice u vezi s vršenjem njene funkcije.

    Optužnicom koja je potvrđena pred Osnovnim sudom u Brčkom, Asmiru B. stavljeno je na teret je 22. marta, oko 12 časova najprije verbalno, a zatim i pištoljem prijetio doktorici.

    “Nezadovoljan objašnjenjem procedure prema kojoj o produženju njegovog bolovanja jedino može odlučiti nadležna ljekarska komisija, izrevoltirano je počeo lupati rukama po stolu doktorice A.K., bacati inventar po ordinaciji, vikati i psovati”, navodi se u saopštenju Tužilaštva Brčko.

    Kako se dodaje, pošto su na njen zahtjev medicinske sestre pozvale policiju, istrčao je do svog automobila, uzeo sportski pištolj “Airsoft Colt” koji je bio sličan pravom pištolju, te ponovo ušao u ordinaciju.

    Pištolj je uperio doktorici u glavu.

    “Plašeći se za život, A. K. ga je molila da se smiri, no on je i dalje protestovao i mahao oružjem da bi, očekujući dolazak policije, konačno ispustio pištolj i pobjegao iz ambulante”, navodi se u saopštenju.

    Dodaju da je postupak Asmira B. izazvao je zaprepaštenje, uznemirenost i strah za život, ne samo kod A.K, već i kod četiri medicinske radnice, koje nisu mogle znati kakvim im se oružjem prijeti.

    Iz Tužilaštva navode da je poslije višečasovne policijske potrage za njim na području Brčkog i Čelića, optuženi sam došao do stanice policije u Brčkom i predao se.

    “Brzom reakcijom organa gonjenja protiv njega je, nakon efikasno sprovedene istrage, podignuta optužnica za krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti (iz člana 180 stav 2 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH) za koje se može izreći kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina”, navodi se u saopštenju.

  • Šmit pozvao vlast u Srpskoj da poništi zakon

    Šmit pozvao vlast u Srpskoj da poništi zakon

    Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Srpske, koji je NSRS usvojila 10. februara 2022. i koji je objavljen u „Službenom glasniku RS“ 5. aprila 2022. godine ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje.

    To je saopštio visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit. Podsjećamo, Republika Srpska, Rusija i Kina ne priznaju Šmita za visokog predstavnika jer smatraju da u SB UN nije izabran u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Šmit kaže da pitanje raspodjele državne imovine i dalje ostaje neriješeno u 2022. godini uprkos stalnim pozivima međunarodne zajednice i naporima koje ulažu partneri BiH da pomognu u rješavanju ovog dugogodišnjeg pitanja tako što će donijeti zakon na državnom nivou.

    – Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi i jasno predviđa da će svaka odluka, akt, ugovor ili drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom zaključen u suprotnosti sa ovim zakonima biti ništavni – rekao je Šmit.

    On podsjeća da je u odluci Ustavnog suda BiH iz jula 2012. godine (Predmet br. U-1/11) izričito se navodi da je, na osnovu odredbi Člana I/1 Ustava kojim se uspostavlja princip kontinuiteta, BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javna dobra, te da nadležnost za reguliranje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.

    – Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra. Ustavni sud BiH je u Odluci iz 2012. godine naglasio da „postoji istinska nužnost, a i pozitivna obaveza da BiH ovo pitanje riješi što je prije moguće“ i da je BiH, u vršenju nadležnosti u vezi sa državnom imovinom, dužna uzeti u obzir interese i potrebe entiteta, kako bi i oni mogli efikasno vršiti svoja javna ovlaštenja koja su povezana sa njihovim nadležnostima – rekao je Šmit, a saopšteno je iz OHR.

    Kako bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice, Šmit je pozvao vlasti Srpske da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se navedeni Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcioniranje javne vlasti RS odmah stavio van snage.

    – Rješavanje pitanja državne imovine ne može se postići nikakvim jednostranim djelovanjem, već isključivo transparentnim procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji bi za rezultat imao usvajanje relevantnog zakonodavstva na državnom nivou kojim se uređuje ovo pitanje. Pozvao sam sve zainteresirane strane (između ostalih i državni i entitetski nivo) da pripreme takav zakonodavni akt u Parlamentarnoj skupštini BiH kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela imovine. Još jednom ih pozivam da se aktivno uključe u osnivanje i rad ekspertske radne grupe za državnu i vojnu imovinu u skladu s mojim dopisom od 3. decembra 2021., uz osnivanje i komisije za imovinu ukoliko je to potrebno da olakša proces. Na raspolaganju sam da pružim pomoć u tom procesu – poručuje njemački diplomata.

    Prema njegovim riječima, potencijalni investitori trebali bi biti veoma oprezni kada se upuštaju u transakcije koje uključuju vlasništvo nad državnom imovinom.

    – Samo poštivanjem vladavine prava BiH može privući održiva strana ulaganja, čime će se ubrzati ekonomski razvoj za dobrobit svih građana – zaključuje Šmit.

  • Lukašenko: “Bjelorusija je sprovela svoju specijalnu operaciju u Ukrajini”

    Lukašenko: “Bjelorusija je sprovela svoju specijalnu operaciju u Ukrajini”

    Belorusija je sprovela svoju specijalnu operaciju u Ukrajini, rekao je predsednik te zemlje Aleksandar Lukašenko.

    On je rekao da Minsk radi na oslobađanju bjeloruskih građana u Ukrajini, prenosi Sputnjik internešenal.

    “Bjelorusija je sprovela specijalnu operaciju da oslobodi svoje kamiondžije zarobljene i zadržane u Ukrajini”, kazao je on.

    “Došlo je do toga da su ti nitkovi tamo počeli da hvataju naše ljude, pre svega vozače automobila, koji su u to vreme tamo stigli. Uhapsili su hiljadu i po naših vagona, zaplenili su nam kola i do stotinu, po mom mišljenju, naših momaka koji su vozili ove vagone. Upozorio sam Ukrajince da ćemo biti primorani da izvedemo operaciju oslobađanja ovih ljudi. Izveli smo takvu specijalnu operaciju i oslobodili sve naše ljude.”

    On je naveo da su svi bjeloruski građani napustili Ukrajinu.

    “Ako nam je negde ostalo jedan–dva–tri–petoro ljudi, treba da postavimo teške uslove, neka beloruski ministar spoljnih poslova Makej razgovara sa ovim ukrajinskim ambasadorom da ćemo, ako se to ne uradi, drugačije odgovoriti”, poručio je on.

  • Dodik: Predsjedništvo bez stava o isključivanju Rusije

    Predsjedništvo nije zauzelo stav o današnjoj sjednici Generalne skupštine UN o isključivanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je ponovio da Predsjedništvo BiH, koje je jedino nadležno za spoljnu politiku, nije zauzelo stav u vezi sa tačkom dnevnog reda Generalne skupštine UN gdje se na prijedlog SAD traži da se Rusija suspenduje iz Komiteta za ljudska prava.

    “Mnoge zemlje su se izjašnjavale, ali BiH se nije izjasnila. Sven Alakalaj, tamošnji ambadasor BiH, koji to nije, svojim ličnim potezima saopštio je ‘stav BiH’ i tako je stavio na poziciju da BiH podržava takvu rezoluciju Generalne skupštine UN”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da to nije odluka BiH, nego privatna odluka “muslimanskog kruga” iz Sarajeva, Bakira Izetbegovića, Šefika Džaferovića, Željka Komšića, Bisere Turković itd.

    Dodik je istakao da bi bilo najbolje da BiH ostane neutralnog stava po pitanju rata u Ukrajini.

    “I ruski i ukrajinski narod za nas su bratski narodi”, naveo je Dodik, te ponovio opredijeljenost tome da neće biti saglasnosti za bilo kakve sankcije prema Rusiji.