Autor: INFO

  • Stoltenberg: Ne planiramo raspoređivanje raketa u Evropi

    Stoltenberg: Ne planiramo raspoređivanje raketa u Evropi

    Sjevernoatlantska alijansa (NATO) ne planira da raspoređuje nuklearne raketa srednjeg dometa u Evropi, saopšteno je danas iz NATO-a.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Rusija godinama kršila Sporazum o zabrani širenja nuklearnog naoružanja (INF) raspoređujući projektile srednjeg dometa u Evropi.

    On je naglasio da cilj Alijanse nije recipročna mjera Rusiji.

    “Prijedlog Rusije na moratorijum nije pouzdan, jer su kršili INF. Osim u slučaju da Rusija na provjerljiv način uništi svoje projektile SSC-8, kojim su prekršili INF, onda nije pouzdano predlagati zabranu nečega što su već rasporedili”, istakao je Stoltenberg.

    On je pritom mislio na INF postignut 1987. godine koji su postigli tadašnji sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan.

  • Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je tokom razgovora s predsjednikom Finske Saulijem Ninistom naglasio da je neophodno da SAD i NATO pruže pismene garancije Moskvi da se alijansa neće širiti dalje na istok prema Rusiji u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima, saopšteno je danas iz Kremlja.

    “Predsjednik Putin je ponovo istakao da je neophodno da se bez odlaganja pokrenu pregovori sa SAD i NATO kako bi se postigao sporazum o davanju međunaronih pravnih garancija Moskvi kojima se odbacuje dalja ekspanzija sjevernoatlantske alijanse na istok i raspoređivanje sistema naoružanja na teritoriji Ukrajine i drugih susjednih zemalja kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost Rusije”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    U saopštenju Kremlja se podvlači da je ruski lider naglasio da bi ovaj potez bio u potpunosti u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima ugrađenim u Završni akt konferencije u Helsinkiju 1975. godine i povelje usvojene u Istanbulu 1999. godine.

    U tom kontekstu, ruski lider je izrazio podršku inicijativi predsjednika Finske Ninista da se 2025. godine organizuje samit povodom 50. godišnjice Helsinške konferencije o bezbjednosti i saradnju u Evropi.

    Ruski predshednik Vladimir Putin ranije je pozvao NATO da prihvati suštinske pregovore kako bi Rusiji dobila “pouzdane i dugoročne bezbjednosne garancije”, jer, prema njegovim riječima, Rusija želi pravno obavezujuće garancije zbog toga što zapadne zemlje nisu poštovale svoja usmena obećanja i obaveze.

    Poručio Makronu: NATO da zaustavi širenje na istok
    Putin je rekao francuskom kolegi Emanuelu Makronu tokom današnjeg telefonskog razgovora da Moskva želi hitne razgovore sa zapadnim zemljama kako bi se zaustavilo dalje širenje NATO-a na istok, saopštio je Kremlj.

    “Ruski predsjednik je naglasio važnost hitnih međunarodnih pregovora, kako bi se dobile garancije koje bi spriječile dalje širenje NATO-a na istok i raspoređivanje naoružanja u susjednim državama, prije svega u Ukrajini, što je prijetnja za Rusiju”, naveo je Kremlj, prenosi Rojters.

    Putin je iznio sličan zahtjev tokom razgovora s predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom putem video-linka prošle nedjelje, ali i tokom telefonskog razgovora s premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom u ponedjeljak.

  • Borelj: Ruski napad na Ukrajinu neće proći bez posljedica

    Borelj: Ruski napad na Ukrajinu neće proći bez posljedica

    Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju, rekao je danas u Evropskom parlamentu visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Džozef Borelj, ali i dodao da će EU prije svega nastojati da spriječi eskalaciju napetosti između dvije zemlje.

    “Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju”, rekao je Borelj evroparlamentarcima. Ukrajina, Evropska unija i Sjedinjene Države već nedjeljama optužuju Rusiju da planira napad na Ukrajinu.

    “Rusija od novembra na neobičan način gomila vojnike i oružje uz granicu s Ukrajinom. Ukrajina je naš strateški partner i naravno da nas zabrinjava gomilanje ruskih snaga”, rekao je Borelj i ponovio nepokolebljivu podršku Unije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.

    Iako Rusija gomila snage na svojoj teritoriji i time ne krši međunarodno pravo, Borelj smatra da je s obzirom na ranija događanja zabrinutost Ukrajinaca sasvim opravdana. Najavio je novi finansijski instrument kojim će se pružiti sanitetska i logistička podrška Ukrajini za jačanje njene otpornosti koja ne uključuje i oružje.

    Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina, kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim. Proruski separatisti iste godine su zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk. U sukobima koji traju već sedam godina poginulo je više od 13.000 ljudi.

    “Treba očekivati najbolje, a pripremiti se za najgore”
    Borrelj je pozvao Rusiju da se vrati za pregovarački sto uz posredništvo Francuske i Njemačke. Istakao je da EU ne želi pridonijeti nikakvoj eskalaciji i za kraj dodao da treba očekivati najbolje, a pripremiti se za najgore.

    Kremlj poriče da priprema invaziju na Ukrajinu i tvrdi da je gomilanje ruskih vojnika uz granicu s tom zemljom isključivo obrambene naravi te traži sigurnosna jamstva za vlastitu sigurnost. Rusija je pozvala NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu. Ta zemlja prijeti i da će rasporediti nuklearne rakete u Evropi kao odgovor na slične planove NATO-a, koje Sjevernoatlantski savez odbacuje.

  • Procjenjuje se da će posljednji bitcoin biti izrudaren 2140. godine

    Procjenjuje se da će posljednji bitcoin biti izrudaren 2140. godine

    Od ukupnog broja bitcoina koji bi ikada mogli da dođu u opticaj, 90 posto njih je već iskopano, prema podacima kripto trackera Blockchain.com.

    Rudarstvo bitcoina počelo je 3. januara 2009. sa 50 bitcoina, a do 11. decembra 2021. godine, ukupno “iskopanih” kovanica bilo je 18,89 miliona, što je 89,9 posto od ograničene i unaprijed definisane ponude od 21 milion u Bitcoin protokolu.

    Međutim, iako je 90 posto iskopano u skoro 13 godina, za preostalih 10 posto vjerovatno će biti potrebno još 119 godina, prema više izvještaja i projekcija. To je zbog prepolovljenja bitcoina.

    “Do procjena da će se do 2140. godine izrudariti sav bitcoin se došlo uzimajući u obzir prosječno vrijeme potrebno za verifikaciju i kreiranje blokova, koje bi trebalo biti 10 minuta. Dakle, svakih 10 minuta, određeni broj bitcoina se uvodi u zalihu, ali je ta zaliha dizajnirana da se smanji za 50 posto svake četiri godine (poznato kao prepolovljenje Bitcoina). Ono što trenutno pokreće ekonomiju iza BTC-a je ograničenje ponude, što ga čini oskudnim”, rekao je Darshan Bathija, izvršni direktor i suosnivač Vaulda za Financial Express Online.

    Jednom kada su svi bitcoini iskopani, osnovna ekonomija će se sigurno promijeniti. Ono na šta se rudari tada mogu osloniti je naknada za transakciju.

    “Ovaj ekosistem se još uvijek razvija, tako da bi njegov temeljni narativ mogao doživjeti još jednu transformaciju od sada do trenutka kada se zadnji BTC iskopa”, dodao je Bathija.

    Prema Blockchain.com, bitcoin nagrada se dijeli sa dva na svakih 210.000 blokova, ili otprilike na četiri godine. Vjeruje se da su neki od bitcoina u opticaju zauvijek izgubljeni ili nepotrošivi, zbog izgubljene lozinke, pogrešnih izlaznih adresa ili grešaka u izlaznim skriptama.

    “Procjenjuje se da će bitcoin biti iskopan do početka 2140. godine, međutim, rudarenje BTC-a će ovisiti o potražnji za validacijom i želji rudara da se ova provjera izvrši. Budući da se nagrada za rudarenje BTC-a nastavlja polovljenje, osim ako cijena BTC-a ne raste, rudari neće biti dovoljno motivirani da izvrše provjeru valjanosti, što zauzvrat negativno utiče na potražnju”, rekao je za Financial Express Online Anshul Rustaggi, osnivač Totality Corp.

    Rustaggi kaže i kako će u budućnosti biti više programera koji stvaraju ekosisteme na vrhu BTC-a jer ima veliku zajednicu i spremnost za usvajanje. Postoji mogućnost i da se vide neki NFT projekti razvijeni na BTC-u u bliskoj budućnosti. To bi, kaže, trebalo ubrzati potražnju za validacijom BTC-a.

    Prema CoinMarketCap.com, bila bi samo 32 događaja polovljenja bitcoina i nakon 32. polovljenja, 21 milion bitcoina bi bio iskopan. Dakle, do sada su se dogodila tri polovljenja sa posljednjim u maju 2020. i sljedećim vjerovatno 2024. godine.

    “Kada se sav BTC iskopa, cijena će nastaviti rasti. Istraživači kažu da može dostići 200 – 300 hiljada po dolaru”, rekao je za Financial Express Online Nitish Sharma, globalni izvršni direktor, TP Global FX.

    Bitcoinom se trenutno trguje na 48.681 dolara, što je pad sa preko 68.000 dolara od 10. novembra 2021, prema podacima sa CoinMarketCap.com.

  • Mađarski predsjednik Ader Janos stigao na sastanak s Predsjedništvom BiH

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas se sastalo s predsjednikom Mađarske Aderom Janosem.

    U zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine stigla je mađarska delegacija, a predsjednika Janosa su dočekala sva tri člana Predsjedništva Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

    Otkako traje bojkot državnih institucija, Dodik nije dolazio na neke slične sastanke sa zvaničnicima država iz Evrope i svijeta. Međutim, s obzirom na Dodikov dobar odnos s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, dolazak na sastanak je bio očekivan.

    Posjeta mađarskog predsjednika dolazi mjesec prije nego što će u Bosnu i Hercegovinu doći i premijer Viktor Orban.

  • Specijalni izaslanik Britanije Stuart Peach došao na sastanak sa članovima Predsjedništva BiH

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastalo večeras sa specijalnim izaslanikom premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuartom Peachom.

    Na sastanak sa njim, koji je uslijedio nakon susreta sa predsjednikom Mađarske Aderom Janosem, došla su svatri člana Predsjedništva.

    U neku ruku se očekivalo i da Milorad Dodik neće prisustvovati sastanku s obzirom na to da je u Parlamentu Velike Britanije prije nekoliko dana održana rasprava o stanju u BiH. Tom prilikom je poručeno da Dodika treba spriječiti u secesionističkim namjerama i porukama kojima negira genocid.

    Inače, premijer Velike Britanije Boris Johnson je Peacha imenovao izaslanikom za Zapadni Balkan prije nepune dvije sedmice, nakon što je ranije ove godine odstupio s pozicije predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a.

    Razlog zbog kojeg je imenovan i zbog čega je danas ovdje jeste osnaživanje demokratskih institucija i borba protiv kriminala, rečeno je to ranije iz Velike Britanije.

  • Stevandić: PS BiH ne može da funkcioniše negirajući Srpsku

    Stevandić: PS BiH ne može da funkcioniše negirajući Srpsku

    Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić izjavio je da je današnja sjednica ovog doma pokazala da parlament BiH ne može da funkcioniše negirajući Republiku Srpsku.

    Stevandić je rekao da se iz parlamenta BiH pokušava odrediti poslanicima iz Republike Srpske šta da rade.

    – Parlamentarna skupština BiH ne može da komanduje Narodnoj skupštini Republike Srpske šta da radi. Danas od dva bloka pozicije i opozicije imamo dvije vrste zaključaka, od kojih jedna sadrži rezoluciju kojom se Republici Srpskoj pokušava nametnuti neka vrsta odgovornosti – rekao je Stevandić u Sarajevu.

    On je ukazao da je onaj ko je pisao tu vrstu zaključaka pogriješio, gdje god je pomenuo teritorijalni integritet i ustavne nadležnosti.

    Stevandić je pojasnio da sve ustavne nadležnosti sadrže elemente o kojima je raspravljala Narodna skupština Republike Srpske prije nekoliko dana, navodeći kao primjer Vojsku Republike Srpske i tzv. Armiju RBiH koje su ranije postojale u Ustavu.

    – Nije bilo protivustavnog reagovanja kada su se nadležnosti prenosile na Oružane snage BiH, tako i sada odluke Narodne skupštine Republike Srpske temelje legitimitet na onome što se odigrava unutar Ustava BiH. Bilo da je riječ o vojsci, pravosuđu, Upravi za indirektno oporezivanje to nije remećenje Dejtonskog sporazuma niti kršenje teritorijalnog integriteta – pojasnio je Stevandić.

    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ukazao je da se na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci nije moglo ništa čuti o otcjepljenju, osamostaljenju niti o zajednici sa Srbijom ili bilo kim drugim.

    – Riječ je jednostavno o preciziranju nadležnosti u okviru Ustava BiH. To je nešto na šta Republika Srpska ima pravo. Nadam se da će naše kolege koje su danas imale suprotstavljene stavove iz Federacije BiH shvatiti da je danas suštinski bila sjednica Adila Osmanovića sa parlamentom Federacije BiH, te da moraju da promijene ponašanje prema nama – upozorio je Stevandić.

    On je ukazao na neophodnost da se otvore novi pregovore u korist mira i oba entiteta u BiH, ističući da nisu od koristi priče o krstarećim raketama i slične gluposti o ratu.

    Stevandić smatra da treba razgovarati o zajedničkom vlasništvu i o vlasništvu entiteta nad imovinom, te razvojnim projektima u oba entiteta koji zapošljavaju ljude.

    – Želio bih da kažem da ćemo učestvovati na današnjem sastanku članova Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva sa ambasadorima jer nam je u interesu bolji Izborni zakon izbori i sve što govori o miru i razvoju, ali nam nije moguće da prihvatimo da neko drugi donosi odluke umjesto nas iz Republike Srpske. Mi ćemo na tome insistirati – rekao je Stevandić.

    Stevandić je napomenuo da su predstavnici iz Republike Srpske mogli u parlamentu BiH da obore izmjene zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

    – Da budem ikren, mogli smo da stavimo Inckov zakon kao vanrednu tačku dnevnog reda i oborimo ga entitetskim glasanjem bez ikakvih problema. Tada bismo imali paradoks da imate zakon objavljen u Službenom glasniku koji je pao u parlamentu – dodao je Stevandić.

    On je napomenuo da je to model za razmišljanje kolegama iz Federacije BiH koji uporno od toga nastoje da naprave hipoteku Srpskoj.

    – To su naša demokratska prava šta prihvatamo, a šta ne. Ponavljam, ne kršimo Ustav niti teritorijalni suverentitet BiH. Učestvujemo u radu svih institucija koje podržavaju naše postojanje i koje neće posegnuti za tim da odluke umjesto nas donosi neko drugi, bio to visoki predstavnik ili neko iz FBiH – dodao je Stevandić.

    Kad je riječ o odbijanju sastanka Fiskalnog savjeta BiH sa predstavnicima MMF-a, Stevandić je naveo da je to pitanje za Savjet ministara.

    – Rekao bih da ničim iz Republike Srpske ne doprinosimo otežavanju ekonomskog ili političkog ambijenta u FBiH. Ne sporimo nikakve projekte, pozajmice i kredite – dodao je Stevandić.

    On je saglasan da se podrže svi projekti u FBiH koji se temelje na vlasništvu imovine i koja se upotrebljava za razvoj.

    – Ovdje nastaje poblem kada Republika Srpska podržava Termo blok sedam u FBiH, a istovremano nama FBiH spori da da mi pravimo “Buk Bijelu” da svi imamo više struje – rekao je Stevandić, napominjući da Fiskalni savjet, ali i svi drugi treba da obrate pažnju da u BiH jedni drugima ne smetaju u razvoju i otvaranju novih radnih mjesta.

  • Stevandić: Vojin Mijatović je statistička greška u Banjaluci

    Stevandić: Vojin Mijatović je statistička greška u Banjaluci

    “Drago mi je što se Vojin Mijatović imao priliku slikati sa ruskim ambasadorom, ja sam se sa svakim od njih bar deset puta slikao”,odgovorio je predsjednik Ujedinjene Srpske na izjavu Vojina Mijatovića da mu je neugodno kad vidi ambasaroda Rusije Igora Kalabuhova na slici sa Stevandićem.

    “Lijepo je da Vojin Mijatović ima šansu da se i on slika sa ruskim ambasadorom, ali je potpuno neukusno da on ambasadoru jedne takve zemlje govori s kim će se slikati”, rekao je Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske je pojasnio da ne postoji ruski ambasador sa kojim se sastao manje od deset puta, uključujući i Kalabuhova.

    “Da budem iskren, ne bih na taj način da vodim polemiku, Mijatović je u Banjaluci statistička greška, a ja imam 28,700 glasova. To je više od svih kolega iz obozicionaih stranaka, koje su sa nama u Parlamentu Bosne i Hercegovine”, rekao je Stevandić.

    Ranije jutros Vojin Mijatović sastao se sa Igorom Kalabuhovim u ambasadi Ruske Federacije u BiH, te između ostalog komentarisao i Stevandića.

    “Biću vrlo iskren, rekao sam da smatram Rusiju prijateljskom zemljom BiH i da mi je vrlo neugodno kada vidim gospodina ambasadora kada stoji sa jednim kriminalcem poput Nenada Stevandića”, saopštio je SDP-ov Vojin Mijatović nakon jutrošnjeg sastanka sa ruskim ambasadorom u BiH.

  • Elektroprivreda ne prašta dug: I gradske prostorije u Banjaluci ostale bez struje

    Elektroprivreda ne prašta dug: I gradske prostorije u Banjaluci ostale bez struje

    U poslovnom prostoru Grada Banjaluka na adresi Kralja Alfonsa XIII na broju jedan, koji koristi dio zaposlenih jedne organizacione jedinice unutar Gradske uprave, danas je isključena električna energija, potvrđeno je iz Gradske uprave.
    Riječ je o neplaćenim računima za električnu energiju u ukupnom iznosu od 599,29 KM koji nisu izmireni zaključno sa današnjim danom.

    Iz Elektrokrajine navode da su ispoštovali nalog iz Elektroprivrede kao ovlaštenog snabdjevača.

    „Elektrokrajina je kao operator distributivnog sistema danas, 14.12.2021. godine, izvršila nalog ovlaštenog snabdjevača električnom energijom („Elektroprivreda RS” – Matično preduzeće a.d. Trebinje – Direkcija za javno snabdijevanje), o isključenju više njihovih kupaca zbog neplaćanja isporučene električne energije, među kojima je i jedan poslovni prostor Gradske uprave Banja Luka u Ulici kralja Alfonsa XIII”, potvrđuju iz Elektrokrajine.

    Iz Grada obećavaju da će dug biti izmiren do kraja dana, ali i napominju da bez struje nije ostala sama zgrada Gradske uprave.

    Ističu da Grad konstantno izmiruje troškove električne energije s obzirom na veliki broj poslovnih prostora koje koriste službe gradske administracije, te da je ove godine iz budžeta Grada Banje Luke uplaćeno 1.492.506,71 KM za utrošak električne energije.

  • Trivić: I vlast i opozicija da podrže bitne zakone za privredu

    Trivić: I vlast i opozicija da podrže bitne zakone za privredu

    Predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić izjavio je da bi i vlast i opozicija trebali zajednički da podrže neke od bitnih zakona za privredu.

    Trivić je za RTRS ocijenio da je zajednička greška i vlasti i opozicije to što nije održana 25. posebna sjednica Narodne skupštine Srpske na kojoj su poslanici trebali razmatrati prijedlog budžeta, ekonomskih reformi i zakone o povećanju plata.

    “Srećom ta greška će biti ispravljena i dobra stvar u tome je što je Vlada Srpske na neki način našla mogućnost da se u toku dana to riješi”, rekao je Trivić.

    SAŠA TRIVIĆ