VRBAS Media

Autor: INFO

  • Američka poruka Srbiji: “Ako se oslonite na Rusiju…”

    Američka poruka Srbiji: “Ako se oslonite na Rusiju…”

    Ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri govorio je o odnosima Rusije i Srbije, odnosno o sporazumu između dve države o gasu.

    On je naveo da bi najbolja ideja bila “diverzifikacija energenata”.

    “Srbija mora sama da donese svoje odluke, najbolja ideje je da uvede različite izvore energije. Diverzifikacija i način na koji proizvode energiju. Imamo izreku u Americi: ‘Ne želite da stavite sva svoja jaja u istu korpu’. Ako se oslonite samo na snabdevanje iz Rusije, biće vam teže da da pregovarate o povoljnoj ceni”, kazao je Godfri za TV Prva.

    “Očekujem da će Srbija učestvovati u važnom projektu za uvoz gasa preko Grčke, što je veoma važno partnerstvo”, dodao je američki ambasador i naveo da je važno da naša država uvede nove načine proizvodnje energije, odnosno zelene vidove energije.

    On je istakao da Rusija koristi pristup energentima radi političkih ciljeva.

    “Mnogo sam razgovarao sa (predsednikom Srbije Aleksandrom) Vučićem i srećan sam što neposredno razgovaramo. Za budućnost je Srbiju najbolje da diverzifikuje energiju, jer će onda imati bolju cenu. Rusija koristi pristup energentima u političke svrhe”, kazao je Godfri i dodao da Srbija ne bi trebalo da bude talac.

    Na pitanje da li SAD smeta vojna saradnja sa Rusijom u vreme tenzija sa Ukrajinom, Godfri ističe da je Amerika zabrinuta zbog situacije u Ukrajini.

    “To su važni ciljevi. Srbija se opredelila za vojnu neutralnost… Ali ponosni smo što je Srbija partner sa SAD. Bilateralna bezbednosna saradnja nam je na najvišem nivou, Srbija kupuje vojnu opremu od Amerike, Francuske… Da sam u ovom regionu, pitao bih se koji su vojni ciljevi Srbije i što troši novac na te stvari, a ne na infrastrukturu i energetiku… Imali smo nedavno padobransku vežbu sa Vojskom Srbije”, kazao je Godfri.

    “SAD ne vide Srbiju kao pretnju, ono na šta bih se osvrnuo kako se Srbija odnosi prema susedima i kako je susedi doživljavaju”, naveo je američki ambasador i istakao da bi susedne zemlje trebalo da vide Srbiju kao “lokomotivu regiona”.

    Na pitanje šta misli o KiM i ZSO, on je istakao da “SAD podržavaju dijalog koji potpomaže EU”.

    “Pozivamo Kurtija da se drži Briselskog ugovora. Specijalni predstavnik Miroslav Lajčak je izvršio pritisak da se na dnevni red uključi ZSO i očekujem da će se o tome razgovarati. Delim vaše nezadovoljstvo. To je najveća prepreka stvaranja veće stabilnosti u regionu. Očekujem da će Srbija i Kosovo postići napredak, jer moraju. Ako žele da obezbede bolji život, sve to mora da se uradi. Beograd i Priština moraju sami da kreiraju rešenje, ne može da dođe od Rusije, SAD ili EU. Postoje koraci koji ukazuju da se ide na bolje. Npr. konflikt o registarskim tablicama rešen je preko Brisela”, naveo je Godfri.

    U Vašingtonskom sporazumu postoji odredba o 5G mreži, prema kojoj delovi ne bi trebalo da budu nabavljeni od “nepouzdanih kupaca”. Sledeće godine je tender u Srbiji, te je Godfriju postavljeno pitanje kako bi SAD reagovale ako bi posao pripao kineskoj kompaniji.

    “Razgovarao sam sa ministarkom Matić, važno je da Srbija razume stavove Amerike. Postoji rizik. Neki strani investitori gledaju na kineske kompanije kao nepouzdane, ne bi želele da sarađuju u okviru mreže gde su takve firme uključenje.To bi moglo da bude prepreka stranih investicija u Srbiji. Srbija je bi morala da bude toga svesna”, naveo je Godfri.

    Govoreći o pravnom savetniku na Balkanu, on je istakao da “SAD sa Srbijom imaju snažnu saradnju povodom vladavine prava”.

    Komentarišući izbore, Godfri je naveo da nije posao strane vlade da se meša u političke procese u zemlji.

    “Očekujemo da svi građani Srbije učestvuju na izborima i dobiju priliku da izraze svoje stavove. Mislim da Srbija zajedno sa predstavnicima EP na dobrom je putu da unapredi uslove za izbore, ali ima još posla. Nadam se da će kandidati imati isti pristup medijima. Tu je izveštaj OEBS, jer će i on proceniti izbore. Pred vama je referendum i vidim da ljudi razmiušljau da li je to dobro ili loše, Vučić je rekao da su te norme bitne za put Srbije ka EU. Nadam se da će ljudi učestvovati na referendumu i izraziti svoj stav”, objasnio je ambasador SAD.

    “Primetili smo da je nedostatak transparentnosti u sudu velika prepreka i izrazio da nadu da će ovo uticati na to da se poboljša situacije, te da sa time dođe do povećanja investicija.

    Takođe, osvrnuo se i na učestvovanje pripadnika opozicije na predstojećim izborima u aprilu sledeće godine

    “Smatramo da bojkot nikome ne pomaže. Svi birači imaju pravo da će moći da biraju kandidata u zavisnosti od stavova. Očekujem da će politička raznovrsnost da se poboljša”, naveo je Godfri.

    Govoreći o USAID-u, on je istakao da je ponosan na rad te organizacije u Srbiji. On je naveo da je prvobitan cilj bila izgradnja infrastrukture, a kako navodi, sada želi da se ustanove i biznis rejting unaprede.

    Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je govorio o mogućim sankcijama protiv Republike Srpske, odnosno protiv Milorada Dodika. Godfri smatra da ova situacija ne ide Srbiji naruku.

    “On razume da za Srbiju nestabilnost može imati strašne loše posledice, odnosno po ekonomski razvoj. Srbiji ne ide na ruku nestabilnost u BiH. Drago nam je što Srbija nezavisnost i teritorijalni integritet. Sankcije jesu u opticaju” , kazao je Godfri i naveo da se SAD nadaju da će Dodik shvatiti da je BiH celovita država.

    Govoreći o njegovom nasledniku na toj funkciji Kristoferu Hilu, on je kazao da taj diplomata ima puno iskustva. Međutim, istakao je da se stav Amerike prema Srbiji neće promeniti.

    “Politika prema Srbiji, prema Zapadnom Balkanu ostaje konzistenttna, bez obzira na ambasadora”, istakao je Godfri i naveo da mu je drago da su se odnosi Srbije i SAD unapredili.

    Istakao je da će mu nedostajati prijateljstva i da je Srbija “neverovatna zemlja”.

  • Novi vojni budžet SAD-a 777 milijardi dolara, znatno više nego tokom Trumpovog mandata

    Novi vojni budžet SAD-a 777 milijardi dolara, znatno više nego tokom Trumpovog mandata

    Američki predsjednik Joe Biden potpisao je budžet za vojsku koji iznosi 777 milijardi dolara. Iznimno visokom budžetu usprotivili su se ljevičarski političari i antiratne grupe koje traže da se što manje novca troši na vojsku.

    Budžet je potpisan 27. decembra, a nakon što je podržan u Kongresu. U Bijeloj kući su zahvalni što su i Demokratska i Republikanska stranka podržale budžet.

    Odlukom kongresmena je izdvojeno 24 milijarde dolara više u ovu svrhu, u odnosu na iznos koji je predložio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Iz Bijele kuće je poručeno da Biden nije imao razlog da se usprotivi povećanju.

    Posljednje put najviše novca za vojsku je izdvojeno u posljednjoj godini predsjedničkog mandata Donalda Trumpa – 740 milijardi dolara. Sada taj budžet iznosi znatno više – 777 milijardi dolara.

    Sjedinjene Američke Države ubjedljivo najviše troše za vojne potrebe, u odnosu na sve ostale države u svijetu. Vojni budžet SAD-a je trostruko veći od kineskog. Najmnogoljudnija država na svijetu ima drugi najveći vojni budžet, prenosi Al Jazeera English.

  • Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki ministar obrane Lloyd Austin odlučio je ostaviti u Sredozemnom moru nosač aviona koji je trebao poći u misiju u Perzijskom zaljevu, ne bi li umirio Evropljane zbog napetosti s Rusijom, objavio je u utorak Pentagon.

    “Ministar odbrane je naredio desantnoj grupi USS Harry S. Truman da ostane u operativnoj zoni evropskog zapovjedništva (Eucom), umjesto da se uputi u operativnu zonu glavnog zapovjedništva (Centcom), kao što je bilo planirano”, rekla je za AFP čelnica Pentagona koja je htjela ostati anonimna.

    Ne spominjući napetost zbog Ukrajine, koja zajedno sa zapadnim saveznicima optužuje Moskvu da na njenoj granici gomila desetke hiljada vojnika radi moguće invazije, čelnica američkog ministarstva odbrane istaknula je da ova promjena rute “svjedoči o potrebi neprestane prisutnosti u Evropi”.
    “Ona je nužna kako bismo pred našim saveznicima i partnerima potvrdili zauzimanje za našu zajedničku odbranu”, dodala je.

    USS Harry Truman i njegova desantna grupa uplovili su 14. decembra u Sredozemno more, s namjerom da kroz Suecki kanal dođu u Perzijski zaljev.

  • Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.

    U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.

    “Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.

    “SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.

    Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.

    “To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.

    On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.

    “Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.

    Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.

    “Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.

  • Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas na jačanje veza među zemljama koje su nekada činile Sovjetski Savez, 30 godina nakon raspada te države.

    Putin je na sastanku Komonvelta Zajednice nezavisnih država (ZND) u Sankt Peterburgu rekao da su se mnoge stvari dramatično promijenile u posljednjim decenijama, saopštio je Kremlj.

    On je ocijenio da je Zajednica napravljena s ciljem da se održavaju bliske veze među državama koje su nekada činile Sovjetski Savez, ali da su se bivše republike razvijale na različit način, prenijela je agencija DPA.

    Putin nije pominjao Ukrajinu, koja se povukla iz ZND u znak protesta zbog pripajanja Krima Rusiji 2014. godine. Gruzija se povukla iz ove organizacije 2008. godine, nakon oružanog sukoba sa Rusijom.

    Rusija i dalje ubraja mnoge bišve sovjetske republike u svoje saveznike, a među njima su Bjelorusija, Kazahstan i Jermenija.

  • Tegeltija: Zaposleni u institucijama neće ostati bez plata

    Tegeltija: Zaposleni u institucijama neće ostati bez plata

    Savjet ministara donijeće sutra odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza za prvi kvartal 2022. godine, čime se stavlja tačka na spekulacije da bi više od 20.000 zaposlenih u zajedničkim institucijama već u januaru moglo ostati bez posla i naknada, potvrdio je predsjedavajući Zoran Tegeltija.

    Tegeltija je za “EuroBlic” istakao da zaposleni u institucijama BiH ne treba da brinu jer će se ta tačka naći na dnevnom redu već sutra.

    “I ranije smo pojasnili da će srpski predstavnici u institucijama BiH učestvovati u donošenju samo onih odluka koje su u interesu građana. Kako ne bi doveli u pitanje primanja velikog broja zaposlenih odobrićemo odluku o privremenom finansiranju za naredni kvartal 2022. godine”, objasnio je Tegeltija.

    On se nada da će za razliku od ove godine, u 2022. godini biti usvojen budžet BiH i da više neće biti potrebno donositi odluke o privremenom finansiranju.

    Tegeltija je izrazio žaljenje što budžet za 2021. godinu nije usvojen, podsjetivši da je Savjet ministara u ovoj godini utvrdio dva nacrta budžeta institucija za 2021. Jedan od tih nacrta je Predsjedništvo BiH vratilo na doradu, a drugi je još u parlamentarnoj proceduri.

    Tegeltija je naveo da su drugi nacrt uskladili sa instrukcijama iz Predsjedništva BiH i uputili u parlamentarnu proceduru gdje se i dalje nalazi.

    S obzirom na to da ne postoji ni realno vrijeme kada se može usvojiti taj budžet, niti postoji politička saglasnost, kako je rekao Tegeltija, jasno je da budžet za 2021. godinu neće biti ni usvojen.

    Budžet zajedničkih institucija, naveo je, u najvećoj mjeri se odnosi na tekuće poslovanje i lična primanja zaposlenih, a relativno mali dio sredstava se izdvaja za kapitalna ulaganja i podrške kroz određene grantove i transfere nevladinom sektoru, sportskim, kulturnim i drugim institucijama.

    Tegeltija je naveo da će te institucije zbog toga što budžet za 2021. godinu nije usvojen ostati bez tih sredstava.

    “Međutim, najžalije mi je činjenice da zbog neusvajanja budžeta nećemo moći pomoći zdravstvenom sektoru ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji FBiH. Podsjetiću da smo u budžetu za 2021. godinu planirali izdvojiti gotovo 30 miliona KM za direktnu pomoć zdravstvenom sektoru, koji trpi ogromne troškove kao posljedica borbe protiv kovida”, istakao je Tegeltija.

  • Prijeti egzodus bh. radnika u Austriju

    Prijeti egzodus bh. radnika u Austriju

    Sindikalci i dio poslovne zajednice u BiH plaše se mogućeg egzodusa bh. radne snage u Austriju, a ta zemlja već je objavila koja im zanimanja trebaju u narednoj godini.

    Zabrinutost je utoliko veća jer austrijska privreda vapi upravo za onim kadrovima koji im, tradicionalno, dolaze s naših prostora.

    Naime, radi se o deficitarnim zanimanjima na osnovu Zakona o zapošljavanju stranaca, za radna mjesta na području cijele Austrije, kao što su medicinske sestre/tehničari, kuvari, moleri, auto-mehaničari, staklari, zidari, bravari, krovopokrivači, elektrotehničari itd.

    Na spisku su i inženjeri informacionih tehnologija, tesari, limari, ljekari, zavarivači, građevinski stolari, instalateri i monteri cijevi, optičari, staklari, mesari i drugi. Ukupno, u pitanju je 66 zanimanja.

    Egzodus je prava riječ za ono što nas očekuje, smatra Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, koja ističe da će naši radnici i te kako iskoristiti ponudu koja stiže iz Austrije.

    “Hoće iskoristiti i to je ono na što smo upozoravali i prije ove situacije izazvane virusom korona, ali i tokom tog perioda. Dakle, postoji strah, onog momenta, kada se otvore granice, da će ljudi bukvalno da bježe. Ne više da idu, nego da bježe. To se stvarno može nazvati egzodusom radne snage. Mislim da je to pogubna činjenica”, navela je Vrabičićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, posebno je zabrinjavajuće kada neka zemlja oglasi potrebu za radnicima, kojih ovdje ima kvalitetnih i vrijednih.

    “Oni svima valjaju, samo našim poslodavcima, nažalost, ne valjaju. I samo ovdje nisu plaćeni onako kako bi trebalo da bude”, rekla je Vrabičićeva.

    Međutim, Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, smatra da je riječ o profilima radnika kojima su i ovdje plate porasle. On se ne plaši da će ti radnici otići.

    “Neki su i prije odlazili, neki su ostajali. Ne očekujem nikakva posebna dešavanja. Ta zanimanja su i prije bila deficitarna i kod njih i kod nas”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Njegovo mišljenje ne dijeli Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, koji smatra da će radnici svakako odlaziti u Austriju. “Ne da strahujemo, već na to ukazujemo već godinu-dvije. Čak mislim da teško možemo i naći rješenje, izuzev za one stvari za koje se borimo, poput toga da se našoj privredi omogući jeftina energija te smanje doprinosi i porezi”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”. U pojedinim opštinama, ističe, na sceni je već epidemija odlazaka. “To je ozbiljan problem”, naveo je Vasić, ističući da su za radnike sa Balkana, pored Austrije, zainteresovane i Njemačka, Švajcarska itd.

  • Radmanović poručuje: Na Zapadu sada vide da u BiH ne mogu da ostvare ono što zacrtaju

    Radmanović poručuje: Na Zapadu sada vide da u BiH ne mogu da ostvare ono što zacrtaju

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović ocijenio je da i na Zapadu sada vide da u BiH ne mogu da ostvare ono što zacrtaju, jer postoje ljudi koji su spremni da svoje brane do kraja.

    Radmanović je naveo da je vidljivost stavova Republike Srpske o situaciji u BiH u proteklih nekoliko godina značajno poboljšana na Zapadu, što se naročito osjetilo u proteklih pet mjeseci nakon izbijanja krize izazvane nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH.

    – Do tada je sve bilo drugačije. Kada bi OHR ili neki predstavnik EU nešto zacrtao, to je uglavnom i bilo ostvareno. Sada Zapad vidi da to više ne može, da postoje ljudi koji su spremni da svoje brane do kraja – rekao je Radmanović za Glas Srpske.

    On je napomenuo da političari u Sarajevu povlače iste poteze i vode istu politiku kao da je i dalje 1992. ili 1993. godina, ali ti potezi i ta priča ne prolaze više kao prije dvije ili tri decenije.

    – Sve to govori da oni ne razumiju BiH. Oni ne mogu da vladaju Sarajevom, a vladali bi cijelom BiH. Taj njihov odnos sa jednim brojem stranaca dovodi do zamagljivanja suštine problema koji onda prebacuju u Srpsku – naveo je Radmanović.

    On je dodao da je Federacija BiH za tri godine upropastila demokratski princip izbora, tri godine nisu formirali vladu, i to nekima nije problem, a jeste problem kada Republika Srpska kaže da ne da otimanje nečeg što je po Ustavu BiH njeno.

    Radmanović je naveo da je ispravna poruka koji je uputio mađarski šef diplomatije Peter Sijarto koji je rekao “pričajte sa Srbima, a ne o Srbima”, naglasivši da je to princip koji Evropa odavno gaji, ali ne prema nama. “Nama bi da naređuju i otimaju”, rekao je Radmanović.

    On je ponovio i stav svih iz Srpske da treba da bude poništen “Inckov zakon”, čije je nametanje izazvalo probleme, a sadržaj mu je katastrofalan.

    Radmanović smatra da Srpska u narednih nekoliko godina može da napravi određene iskorake, koji moraju biti ekonomski, pojasnivši da bi taj ekonomski razvoj poboljšao tešku demografsku situaciju.

    – Mi pričamo o političkim odnosima, podrazumijeva se da je potrebna ta doza stabilnosti koja je najvažnija za ekonomske iskorake. Često govorimo samostalna Republika Srpska u okvirima Dejtonskog sporazuma. Sad vidimo da i to smeta Sarajevu i strancima. Ali, to je put ka stabilnosti – zaključio je Radmanović.

  • Uspješna godina u vrijeme energetske krize

    Uspješna godina u vrijeme energetske krize

    Javno preduzeće Mešoviti holding „Elektroprivreda RS“ premašilo je plan proizvodnje električne energije u odnosu na godišnji plan, a u čemu prednjači proizvodno preduzeće „HE na Drini“.

    Ove informacije potvrdili su za Srpskainfo u „Elektroprivredi RS“. Tako je godišnji plan proizvodnje električne energije 5.579 gigavat časova, dok je zaključno sa 26. decembrom proizvedeno 5.679 gigavat – časova.

    Plan proizvodnje je premašen uprkos izrazito sušnom ljetu i tome što je HET bio oko šest mjeseci bez agregata u Dubrovniku. Takođe, TE u „Gacku“ je gotovo sav juni bila van pogona zbog remonta, dok TE u „Ugljeviku“ nije proizvodila električnu energiju tokom aprila i maja zbog remonta.

    Obe termoelektrane, u Gacku i Ugljeviku, proizvele su oko 54 odsto od ukupne električne energije (nešto više od 3.000 gigavat -časova) i obe su gotovo na nivou ostvarenja plana.

    „Hidroelektrane na Drini“ su nakon termoeletrana proizvele najviše električne energije – 1.142 gigavat-časova do 26. decembra što je za 23,6 odsto više u odnosu na godišnji plan.

    U Trebinju je HET proizveo 1.113 gigavat – časova električne energije ili 2,3 odsto više u odnosu na godišnji plan.

    Jedino je zavisno proizvodno preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“ ostvarilo proizvodnju nešto manje od planirane, odnosno oko deset odsto manje od plana.

    Zahvaljujući ovakvim rezultatima, „Elektroprivreda RS“ je u prilici obezbijedi neophodne količine električne energije za potrebe domaćeg tržišta, domaćinstava i privrede, iz vlastite proizvodnje i da višak proda na međunarodnom tržištu.

    Podsjećamo da trenutna globalna energetska kriza ide na ruku našoj „Elektroprivredi“ koja je izvozno orjentisana. Cijena električne energije je skočila čak četiri puta i košta oko 250 evra po magavatu. Na taj način ERS može da domaćem konzumu ponudi cijenu znatno nižu od tržišne, jer ostvaruje dobit zbog prodaje viškova elektrčne energije.

    ERS je još u prvoj polovini godine prodala 36,4 odsto više električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na plan.

  • Šta su radili i kako? Stanivuković i Ilić ocjenjivali jedan drugoga – obojica su bili “strogi”

    Šta su radili i kako? Stanivuković i Ilić ocjenjivali jedan drugoga – obojica su bili “strogi”

    Gradonačelnik Draško Stanivuković i predsjednik Skupštine grada Mladen Ilić su ocjenjivali rad jedan drugog. I obojica su dobili veoma niske ocjene.

    Na pitanje kako bi ocijenio rad gradonačelnika, a kako rad Skupštinske većine, Ilić je odgovorio da bi gradonačelniku dao ocjenu dva, a da je skupštinska većina samo jednu stepenicu iznad.

    “Građani ali i oni koji funkcionišu u Banjaluci ne mogu biti zadovoljni ovom godinom. Imali smo niz obećanja ove administracije, koja se nisu pokazala kao istinita. Sve što su rekli da se neće desiti kada oni budu nosioci vlasti se i dogodilo. Zaustavljeni su projekti, imamo sporne nabavke, zapošljavanja bez konkursa i razne afere u Gradskoj upravi. Sve su to pokazatelji koji govore da ne možemo biti zadovoljni”, kazao je Ilić.

    Ni Stanivuković nije ostao dužan za ocjenu.

    Gradonačelnik Stanivuković smatra da Skupština grada ne želi da „Banjaluka ide naprijed“ .

    “Mi smo imali dvije sedmice manje nego što je prosjek. Otrpilke oko 150 do 200 akata manje je usvojeno. Protočnost je takva kao da su namjerno postavili nasipe i brane. Prosto ne daju da se odluke donose. Ako imate sjednicu koja traje 40 dana onda tu nešto nije u redu”, rekao je Stanivuković i dodao da je skeptičan da će se iduće zasjedanje završiti do kraja ove godine.

    “Dobili smo sva obećanja da će biti ali ne bi me iznenadilo da nas otjeraju u privremeno finansiranje. Da ih mogu ocjenjivati i oboriti na godinu, ja bi ih oborio. Ne bi im dao u 2022.godinu”, kazao je Stanivuković, piše Srpskainfo.