VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na Dan grada Banjalučani se smrzavaju

    Na Dan grada Banjalučani se smrzavaju

    Na Dan grada Banjalučani se smrzavaju. Iako su noći i jutra hladna, sezona grijanja je završila 15. aprila i nije produžena.

    Banjalučanima su već danima hladni radijatori, a temperature su niske za ovo doba godine. Korisnici gradskog grijanja snalaze se kako znaju i umiju da bi ugrijali hladne prostorije.

    “Uvijek je bilo kad su niske temperature da se pusti grijanje, nije bitno kad je kraj grejne sezone. Vjerovatno većina građana dogrijava ili klimom ili uključi radijator, ali to dovodi do većih troškova, a imamo puno penzionera”, ističe Pero Matić, predsjednik ZEV-a.

    Prema kalendaru, proljeće je uveleko nastupilo, ali ne i proljećne temperature. U Republičkom hidrometeorološkom zavodu kažu da se prethodnih noći i jutara temperatura spuštala i na nulu.

    “Od vikenda je počeo ponovni pad temperature. Prošle subote je bilo hladnjikavo, ali već u nedjelju i ponedjeljak je bilo dosta hladno. Dnevna temperatura je bila oko 13 do 15 stepeni, a noćna i jutarnja su bile dosta niže od prosjeka. Izgledalo je kao da je sam početak marta, a ne aprila”, navodi meteorolog Milica Đurđević i dodaje da je minimalna temperatura zabilježena 18. 19. i 21. aprila, kad je u Banjaluci jutarnja temperatura bila oko nula stepeni.

    I dok su se u gradovima poput Prijedora mogli osloniti na gradsko grijanje, Banjalučani nisu iste sreće. Iz Gradske uprave kažu da rade na poboljšanju kvaliteta grijanja. Otvara se pitanje šta poboljšavaju kada su ventili davno zatovoreni. Na pitanje da li postoji mogućnost da se po potrebi produži sezona grijanja, kažu da se može razmatrati i ta opcija.

    “Ukoliko imamo kontinuirano snižene temperature postoji i ta mogućnost, ali to je nešto što moramo usaglašavati sa rukovodstvom Toplane”, pojašnjava Bojan Kresojević, gradski menadžer.

    Dok se usaglase, u tome će i ljeto. A za Vaskrs, građanima kako bude, jer iz EKO Toplane do zaključivanja ovoga priloga nismo dobili odgovor. Tako nismo saznali ni da li je Gradska uprava tražila da se sezona grijanja produži, prenosi RTRS.

  • “Dok se mi bavimo Izbornim zakonom, u Sarajevu biraju člana Predsjedništva”

    “Dok se mi bavimo Izbornim zakonom, u Sarajevu biraju člana Predsjedništva”

    Lider HDZ BiH Dragan Čović kazao je danas u Mostaru kako će njegova stranka sljedeći utorak uputiti zahtjev da Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine po hitnom postupku razmatra izmjene Izbornog zakona.

    Ako se usvoje, dodao je Čović dalje, onda će izmjene Izbornog zakona ići na Predstavnički dom.

    Čović je naveo kako je sazvao današnju sjednicu Predsjedništva HDZ BiH kako bi se zauzeo zajednički stav i komentar u vezi sa opštim izborima, koji se trebaju održati u oktobru 2022. Rekao je kako će se sljedeći utorak u Dom naroda uputiti zahtjev da se po hitnom postupku razmatra izmjene Izbornog zakona. Ako tamo prođe, Čović je zaključio da hoće, materijal će ići na Predstavnički dom PS BiH.

    Lider HDZ je kao drugi razlog za održavanje današnje sjednice naveo “prijedlog stranaka iz Sarajeva koji je obiman i veoma širok, ali se ne dotiče presuda sudova u BiH i Strazburu”.

    – Drugim riječima, ne rješava se nijedan problem zbog čega smo vodili ovu priču – istakao je Čović.

    U slučaju da CIK raspiše izbore, Čović je poručio kako će HNS zauzeti “jasan stav”.

    – Moj stav je da zadržimo zajedništvo. Dogovorili smo se da onog trenutak kada CIK donese odluku, da sve stranke imaju svoj stav i da sjednemo svi kao HNSi da donesemo najvrijednije odluke za naše ponašanje. Dok mi pokušavamo riješiti pitanje Izbornog zakona, stranke u Sarajevu se bave izbornom kampanjom, oni biraju člana Predsjedništva. A mi i dalje pokušavamo riješiti probleme. Vjerujemo da ne postoje uslovi za raspisivanje izbora – ponovi je još jednom svoj stav Dragan Čović, prenosi N1.

  • Lavrov: “Kijev nije odgovorio na najnovije diplomatske prijedloge”

    Lavrov: “Kijev nije odgovorio na najnovije diplomatske prijedloge”

    Mirovni pregovori Rusije i Ukrajine su u zastoju, jer Moskva nije primila bilo kakav odgovor od Kijeva kada se radi o najnovijim ruskim diplomatskim prijedlozima, izjavio je ruski minstar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je procijenio da izjave i saopštenja Kijeva nagovještavaju nedostatak interesa Ukrajine za pregovore sa Moskvom.

    Lavrov je podsjetio da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, kada su ga pitali da prokomentariše još jednu verziju ruskih prijedloga, rekao da “nije ništa primio”.

    -Nije moje da sudim u kojoj mjeri on (Zelenski) kontroliše situaciju, ali je to baš jasna karakteristika toga gdje se sada nalazi taj proces koji zovemo pregovori”, rekao je šef ruske diplomatije.

    Lavrov je istakao da Rusija ne razgovara ni sa kim o pregovorima u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, ali je naglasio da se Moskva ne protivi izboru Kijeva kada se radi o zemljama garantima, javio je “Sputnjik”.

  • Erdogan ima plan: U narednih par dana

    Erdogan ima plan: U narednih par dana

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da planira da narednih dana obavi telefonske razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsednikom.

    Dodao je da se nada da bi ti pozivi mogli da dovedu do njihovog sastanka u Turskoj u cilju okončanja rusko-ukrajinskog sukoba.

    “Pozivima planiramo da proces u Istanbulu podignemo na nivo predsednika”, naveo je Erdogan, prenosi Rojters.

    Članica NATO-a Turska deli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom, održava dobre veze sa tim zemljama, a preuzela je i posredničku ulogu u njihovom dijalogu, prenosi Rojters.

    Turska je bila domaćin razgovora između ukrajinskog i ruskog ministra spoljnih poslova u Antaliji i pregovarača obe zemlje u Istanbulu, a uporno se zalaže da se sastanu i predsednici dveju zemalja, navodi britanska agencija.

  • Šta stoji u prijedlogu Kluba Hrvata o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Šta stoji u prijedlogu Kluba Hrvata o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović zakazao je 10. hitnu sjednicu ovog doma za utorak, 26. aprila 2022. godine s početkom u 11 sati.

    Na dnevnom redu je, pored Usvajanje Zapisnika 9. hitne sjednice, samo jedna tačka:

    Zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

    Prema njihovom zahtjevu, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Birač upisan u Centralni birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.

    Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjadkih kandidata. lzabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:

    Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom”, navodi se u prijedlogu i dodaje:

    – Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”.

    Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu odredbama stavka 3. tačka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačom, Hercegbosanskom i Posavskom.

    – Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov, dodaje se.

    Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasanje u Republici Srpskoj.

    – Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova – navodi se u objašnjenju.

    Dali su i prijedlog oko Doma naroda Federacije BiH.

    Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan je broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 50% u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne iHercegovine.

    CIK BiH će provedbenim aktom odrediti koji kantoni imaju manje od 5% zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s posljednjim popisom i propisati proceduru izbora delegata iz tih kantona.

    CIK BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona – rješenje je koje ovi delegati vide za Dom naroda.

    – Sedam delegata iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela Kantona na način da: Sarajevski bira dva delegata, Tuzlanski dva delegata, Zeničko-dobojski jednog, Unsko-sanski jednog i Srednjobosanski jednog. Od sedam delegata iz reda ostalih, minimalno 4 delegata moraju biti iz reda nacionalnih manjina u BiH.

    – U slučaju kada je broj izabranih delegata iz nekog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih manji od broja delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih koji se biraju u svim kantonalnim skupštinama za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nedostajući broj delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih, će se izabrati iz ad-hoc formiranog kluba uspostavljenog u tu svrhu, a čine ga svi vijećnici iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih izabrani u gradska/opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, stoji u prijedlogu, prenosi Avaz.

    Podsjetimo, krajem 2021. i početkom ove godine, intenzivno su vođeni pregovori između parlamentarnih stranaka oko izmjena izbornog zakonodavstva uz posredstvo međunarodnih medijatora.

    Nekoliko rundi pregovora donijelo je određene pomake, međutim dijametralno suprotni stavovi HDZ-a i ostalih stranaka okupljenih oko HNS-a te stranaka sa sjedištem u Sarajevu na čelu sa SDA, nisu doveli do rješenja.

    Krajem februara, Čović je pozvao svoje sagovornike u sjedište HDZ u Mostaru kako bi se pregovori nastavili, međutim, niko nije došao.

  • Milanović: Neko će morati odgovarati zato što je nahuškao Ukrajince protiv Rusa

    Milanović: Neko će morati odgovarati zato što je nahuškao Ukrajince protiv Rusa

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da neko mora položiti račune zato što je “nahuškao” Ukrajince protiv Rusa, dodavši da on nije ruski čovjek.

    “Ali neko će morati sutra položit račune jer od Rusa ne očekujemo ništa. Ko je odgovoran za ovoliko smrti u Ukrajini i za to što Rusija razara Ukrajinu. Ko je za to kriv? Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na to, protiv smrtnog, opasnog neprijatelja”, rekao je Milanović.

    Kazao je da sve to govori jer je njemu u interesu Hrvatska i to da Evropa ne zaglibi u nečemu iz čega neće moći izaći.

    “Danas je Kina testirala hipersonične rakete, to su one koje navodno potapaju nosaće aviona”, rekao je Milanović.

    Istakao je da ako je to istina Amerikanci će Kineze morati napadati sa Havaja.
    “Geometrija se mijenja, sve se mijenja. Imamo posla, Amerikanci imaju posla sa neprijateljima koji su opasni, zato se i ne usude direktno s njima boriti. Ja ovo govorim kao prijatelj. Boga mi neću kao budala pljeskat Ukrajincima”, rekao je Milanović.

    Kazao je da se nakon dva mjeseca sve manje priča o Ukrajincima.

    “Svaki dan super, hajde naprijed, napada. Pao je Mariupolj, prije toga Herson. Šta se još treba dogoditi, da bi mene proglasili ruskim čovjekom, ili samo čovjekom u zabludi. Ja i Rusija, helouu”, zaključio je Milanović.

  • Tadićeva pokazala ocjenu svog rada za 2021. godinu

    Tadićeva pokazala ocjenu svog rada za 2021. godinu

    Državna tužiteljka Gordana Tadić pohvalila se na društvenim mrežama ocjenom rada koju je dobila za 2021. godinu kao glavna tužiteljica Tužilaštva BiH.

    Ponosna je zbog dobre ocjene, ali i zaboravna s obzirom na to da u svoju “matematiku” nije ubrojala i smjenu s pozicije zbog nesavjesnog rada.

    Visoki sudski i tužilački savjet BiH ocijenio je rad glavne tužiteljke navodeći da “dobro obavlja funkciju glavnog tužioca”, odnosno da je dobro obavljala tu funkciju s obzirom na to da je u oktobru prošle godine smijenjena zbog zloupotreba prilikom dodjeljivanja predmeta tužiocima.

    Ovu ocjenu, Tadić je fotografisala i objavila na Fejsbuku označivši da se osjeća ponosno.

    U tekstu koji prati objavljenu fotografiju napisala je nekoliko sugestivnih rečenica, a i sam način na koji je pisala je zanimljiv s obzirom na to da ne daje direktno kontekst svojih rečenica, ali je ipak jasno da želi poručiti kako sankcije koje su joj uvele Sjedinjene Američke Države nisu pokazatelj njenog rada.

    Na kraju objave pita “Da li je neko drugi mjerodavan osim VSTV da ocjenjuje moj rad ili rad bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije?” zaboravljajući očigledno da je i sam VSTV, odnosno Ured disciplinskog tužioca (UDT) ocijenio da je njen rad kao glavne tužiteljke bio “neodgovoran” te da jeste zloupotrijebila ovlaštenja, prenosi Klix.

    Nakon što je završio taj disciplinski postupak, Gordana Tadić je premještena na mjesto tužiteljke gdje se nalazi i danas. Međutim, nejasno je zašto nakon najnovijih američkih sankcija, UDT nije pokrenuo novi postupak.

    Zadatak bi im bio jasan – otkriti šta to SAD misli kad kaže da je Gordana Tadić potkopavala demokratske procese na Zapadnom Balkanu, provesti istragu o njihovim navodima i na kraju adekvatno sankcionisati.

  • “Indija neće menjati svoj stav prema Rusiji”

    “Indija neće menjati svoj stav prema Rusiji”

    Stav Indije prema Rusiji se neće promeniti, izjavio je danas britanski premijer Boris Džonson posle sastanka sa svojim indijskim kolegom Narendrom Modijem.

    “Istorijski stav Indije prema Rusiji je dobro poznat i on se neće promeniti”, naveo je Džonson na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Džonson je izjavio da je siguran da Indija “vidi šta se dešava” i da raste njeno raspoloženje za saradnju sa Velikom Britanijom, prenosi britanska agencija.

  • Bjelica o otmici: Prijetili mi Gvantanamom

    Bjelica o otmici: Prijetili mi Gvantanamom

    Kada je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik u javnosti predstavio scenario svoje otmice kao sljedeću fazu “disciplinovanja” nakon uvedenih britanskih sankcija, podsjetio je na slučaj Milovana Bjelice, aktuelnog načelnika Sokoca. Bjelicu su međunarodne trupe bukvalno na ulici 2004. godine kidnapovale i odvele na, njemu nepoznatu, lokaciju. Sjetio se torture kojoj je bio podvrgnut i u razgovoru za Pečat otvorio je dušu.

    Bjelica nema dilemu da je iza njegovog hapšenja stajala britanska obavještajna služba, jer je prethodno bio smijenjen od strane Britanca Pedija Ešdauna, a da su izvođači radova bili američki vojnici.

    • U dva navrata ukupno su me držali 60 dana na meni nepoznatoj lokaciji. Smješten sam u jedan kontejner koji je zelenom selotejp trakom bio podijeljen na pola. U tu drugu polovinu nisam smio da pređem. Nisam znao ni kada je dan ni kada je noć. U početku nisam imao ni krevet ni stolicu. Bila su samo vrata i erkondišn koje je često puštao hladan vazduh, a nekada vreo – priča Bjelica.

    Navodi da je u pokušaju da odredi koliko je dana prošlo nakon svakog trećeg obroka noktom zarezivao crticu u mali crkveni kalendar koji je imao sačuvan kod sebe.

    • Poturali su mi papire i govorili da napišem državu, spisak porodice i prijatelja, kao i novčani iznos u zamjenu da kažem gdje je Radovan Karadžić – kaže Bjelica.

    On dodaje da se nije moglo spavati od glasne muzike koju su puštali 24 časa dnevno. Svaki dan su, kako je rekao, suočavao sa istragom i bio podvrgnut prijetnjama da će biti odveden u američki zatvor Gvantanamo ako ne kaže gdje je Radovan Karadžić.

    • Nisu me mogli slomiti i na kraju su me pustili 14. juna. Nakon toga sam otušao u Beograd na VMA da bih uradio pretrage i provjerio kakvo mi je zdravlje. Tada su mi ustanovili kamen u žuči koju sam morao operisati – ističe Bjelica.

    Ali, 30. avgusta 2004. slijedi novo hapšenje.

    • Bez ikakvog prava i zakona, bez dokazane krivice, opet su me držali mjesec dana. A, sada prijete i srpskom članu Predsjedništva BiH i i predsjednici Republike Srpske. Mogu pričati da su to pojedinačne mjere i sankcije, da se ne odnose na narod i Republiku Srpsku, ali to je sve udar na narod – kaže Bjelica.

    On poručuje da su ove sankcije uvedene kako bi se oslabila Republike Srpska i kako bi se prenijelo još nadležnosti na nivo BiH.

    Bjelica upozorava zvaničnike Srpske koji, kako kaže, dosljedno brane interese Republike Srpske, da lako mogu proći kroz sličnu golgotu, da može doći do njihovog kidnapovanja, pa čak i likvidacije.

    • Sada su neophodni jedinstvo i sloga da bi se sačuvale institucije Srpske u onom kapacitetu koji sada imamo, a težiti da se vrate one nadležnosti koje su joj dodijelljene Dejtonskim sporazumom – zaključio je Bjelica.
  • “Gasite klime, ostavite auto i radite od kuće”

    “Gasite klime, ostavite auto i radite od kuće”

    EU traži od svojih građana da manje voze, isljuče klima-uređaje i rade od kuće tri dana nedeljno kako bi smanjili zavisnost od ruskih energenata.

    Naime, mere koje je osmislila Međunarodna agencija za energetiku (IEA) mogu prosečnom domaćinstvu da uštede i do 450 evra godišnje, piše BBC.

    Kako piše britanski medij, kupovinom energenata od Rusije održava se ruska ekonomija i finansira rat u Ukrajini. Ali Evropa tvrdi da ne može da nađe alternativne izvore snabdevanja energentima.

    Planom od devet tačaka, nazvanim “Dajem svoj doprinos”, traži se od građana da manje voze tako što će koristiti javni prevoz, kao i da rade od kuće tri dana nedeljno.

    Od njih se takođe očekuje i da manje greju domove tokom zime i isključe klima-uređaje tokom leta. Preporučuje se i sporija vožnja na auto-putevima, vožnja bez uključivanja klimatizacije, korišćenje vozova umesto letova avionom i uopšte korišćenje javnog prevoza, pešačenje ili vožnja bicikla.

    Takođe se pozivaju gradovi da uvode “nedelju bez automobila”, što su neki već uradili.

    “Suočeni sa užasnim scenama ljudskih patnji nakon ruske invazije na Ukrajinu, ljudi u Evropi žele da preduzmu nešto“, kazao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.

    “Ovaj vodič donosi set lakih koraka koji uz malo ili nimalo gubljenja komfora na našoj strani umanjuju dotok novca ruskoj vojsci i pomažu nam na putu ka čistijoj i održivijoj planeti“, istakao je.

    Prema proračunu IEA, ako bi svi građani sledili ove preporuke, uštedeli bi 220 miliona barela nafte godišnje, dovoljno da se napuni 120 supertankera. Takođe bi se uštedelo 17 milijardi kubnih metara gasa, dovoljno da se zagreje 20 miliona domova, prenosi BBC.