VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović poželjela mirnu, stabilnu i prosperitetnu 2022. godinu

    Cvijanović poželjela mirnu, stabilnu i prosperitetnu 2022. godinu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović je čestitajući novu 2022. godinu poželjela građanima Srpske dobro zdrave i mnogo uspjeha na svakom planu, a Republici Srpskoj mirnu, stabilnu i prosperitetnu godinu.

    “Ulazimo u godinu u kojoj ćemo obilježiti i 30. rođendan Republike Srpske s jasnom namjerom da nastavimo zajedno da je gradimo i jačamo na dobrobit svih ljudi koji u njoj žive, kao i naših budućih generacija. Uvjerena sam da ćemo to i postići”, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Govoreći o rezultatima iz prethodnog perioda, te planovima i ciljevima za budućnost, Cvijanovićeva je istakla da je u 2021. godini bilo mnogo političkih i ekonomskih izazove, kao i raznih pritisaka.

    “Republika Srpska uspjela je da očuva svoju punu institucionalnu, ekonomsku i finansijsku stabilnost”, naglasila je predsjednik Republike Srpske.

    Cvijanovićeva je podsjetila da je 2021. bila godina važnih odluka među kojima su i one koje se odnose na odbranu nadležnosti i ustavne pozicije Republike Srpske.

    “Takvi izazovi nam uvijek ukazuju na potrebu okupljanja oko vitalnih nacionalnih interesa, kao i na važnost zajedništva naših građana i institucija”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska zajedničkim snagama institucija, građana i socijalnih partnera nastavila je da obezbjeđuje postepeni rast plata, penzija i socijalnih davanja, a bilježi i povećanje broja zaposlenih, koji je danas na rekordnom nivou.

    “Uspjeli smo realizovati i brojne projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, školstva, zdravstva i energetike i zahvaljujući tome Republika Srpska svake godine izgleda sređenije i razvijenije”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Republike Srpske rekla je i da mnogo toga treba uraditi i u narednom periodu.

    “Zato je važno da očuvamo stabilnost institucija da bi one neometano funkcionisale i nastavile da rade na poboljšanju materijalnog stanja naših građana i realizaciji razvojnih projekata u našim lokalnim zajednicama”, istakla je Cvijanovićeva.

  • Fajzerov antikovid lijek odobren za starije od 18 godina u Britaniji

    Fajzerov antikovid lijek odobren za starije od 18 godina u Britaniji

    Britanija je odobrila Fajzerov lijek za kovid-19 za pacijente starije od 18 godina, koji imaju blagu infekciju ili kod kojih postoji visok rizik od pogoršanja bolesti.

    Lijek Paklovid je najefikasniji kada se uzima u ranim fazama bolesti, u roku od pet dana od pojave simptoma kovid 19, saopštila je danas britanska regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA), prenosi Rojters.

    Odobrenje dolazi u trenutku kada se Britanija skoro svakodnevno suoačava sa rekordnim brojevima novih kovid slučajeva, zahvaljujući brzom širenju omikron soja.

    Fajzer je ovog mjeseca saopštio da Paklovid pokazuje skoro 90 odsto efikasnosti u prevenciji kod pacijenata sa visokim rizikom, a nedavni laboratorijski podaci ukazuju da lijek zadržava svoju efikasnost i protiv omikron soja korona virusa.

  • Patrijarh Porfirije: Budimo mudri i vjerni svom putu

    Patrijarh Porfirije: Budimo mudri i vjerni svom putu

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je uoči Nove godine vjernom narodu da bude mudar i vjeran svome putu.

    “Neka nas i znaci vremena Gospodu vode, kao što je zvezda sa Istoka onomad vodila mudrace ka Bogomladencu Hristu”, poručio je patrijarh Porfirije u objavi na “Instagramu”.

    On je naveo da mu ta misao uvijek sine na koncu kalendarske godine i sjeti ga na fresku “Poklonjenje mudraca” iz manastira Dečani u kojem je primio monaški postrig sa željom da cijelog života slijedi Gospoda Hrista.

    “Budimo mudri i verni svome putu, radujmo se blizini vitlejemske pećine! I ne zaboravimo da blagodarimo Gospodu što nas svojim vidljivim i nevidljivim znacima premudro kroz život vodi i od svakog iskušenja čuva”, poručio je patrijarh srpski, koji je uz objavu postavio i fotografiju freske “Poklonjenje mudraca”.

  • Oporavak privrede nakon pandemije: Između turobnih prognoza i tračka nade

    Oporavak privrede nakon pandemije: Između turobnih prognoza i tračka nade

    Pandemija do sada nije bacila ekonomiju na koljena. Ali da li će se u narednoj godini privreda zaista oporaviti? Ozbiljne prognoze nisu moguće, smatra urednik ekonomske rubrike DW-a Henrik Beme.

    Rado bi čovjek napisao da će sve biti dobro. Ali nije sve baš tako jednostavno. Ko je prije godinu dana mogao znati sa kojim ćemo problemima biti suočeni ove godine, problemima koji na prvi pogled nisu povezani sa koronom. Pomenimo samo uska grla u lancima isporuke i inflaciju. A pojmovi “usko grlo” ili “zastoj u snabdijevanju” kao i “inflacija” decenijama nisu spominjani u vijestima iz privrede.

    Automobilska industrija nije dobijala dovoljno poluprovodnika, građevinski majstori nisu imali dovoljno drvene građe. To pomalo podsjeća na pokojnu istočnonjemačku državu i ekonomiju oskudice i nestašica. Džinovski porast potražnje desio se zato što su se sve svjetske privrede u isto vrijeme probudile iż šoka izazvanog koronom. A ta potražnja se suočila sa nedovoljnom ponudom, piše Deutsche Welle.

    Takav “šok ponude” desio se sedamdesetih – naftna kriza je izazvana time što su uglavnom arapske zemlje koje su proizvodile naftu zavrnule slavinu zbog politike Zapada koji je podržavao Izrael. Cijena nafte, kao i sa njom povezane cijene su eksplodirale.

    Pouke iz naftne krize

    To je dovelo do snažnog rasta cijena, sindikati su zahtijevali povećanje plata, da bi izjednačili inflacione gubitke u novčanicima zaposlenih. Tako je u javnim službama Njemačke 1974. godine dohodak porastao za 11 posto. Takva spirala povećanja cijena i plata je i danas moguća.

    Inflacija, koja je dvije decenije bila skoro nevidljiva, podstaknuta porastom cijena energenata i ogromnom potražnjom, dospjela je na naslovne strane. U Njemačkoj trenutno inflacija iznosi pet odsto, što je daleko od zacrtanog cilja Evropske centralne banke koji iznosi dva odsto. Poboljšanje nije na vidiku. Primirivanje inflacije neće zavisiti samo od politike Evropske centralne banke već i od predstojećih pregovora između poslodavaca i sindikata o tarifnim ugovorima. Ipak, postoje i druge poteškoće.

    Kada će lanci snabdijevanja privrede proraditi kao prije korone? Niko ne može dati ozbiljnu prognozu. Jedan od razloga je restriktivna politika nulte tolerancije prema kovidu koju sprovodi Peking. Dovoljno je da se otkrije jedan jedini slučaj infekcije u nekoj od kineskih luka i onda će milioni kontejnera biti zarobljeni nedjeljama.

    Isto tako, dovoljno je da se još jednom ispriječi jedan jedini nasukani teretni brod u Sueckom kanalu, što se stvarno dešava samo kad sve stvari krenu naopako, pa da dođe do globalnog zastoja.

    Recesija “uskog grla”

    Većina preduzetnika u Njemačkoj se u anketama krajem godine žali na “uska grla” u snabdijevanju. Čak je riječ o “krizi uskog grla”. To nisu baš optimistički tonovi. Procjenjuje se da širom svijeta nije proizvedeno 11 miliona automobila, jer su nedostajali elektronski dijelovi za njih. Može li se to nekako nadoknaditi? Vjerovatno ne.

    Zar onda nema dobrih vijesti? Ima ih! Na primjer, situacija na tržištu rada. Tokom cijele godine je Agencija za zapošljavanje javljala smanjenje broja osoba koje traže posao. Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom je veća od ponude.

    Broj firmi koje su proglasile stečaj je čak na istorijski niskom nivou, a to je vjerovatno rezultat izdašne vladine pomoći. Njemački indeks berzovnih vrijednosti je skočio do neslućenih razmjera. Pad akcija početkom pandemijske krize, na proljeće 2020., odavno je nadoknađen.

    Šta slijedi?

    Ništa od toga ne garantuje dobre vijesti i u novoj godini. Snažan pandemijski talas koji je pogodio Njemačku u četvrtom tromesječju, ponekog je naučio oprezu. Šef Savezne agencije za zapošljavanje je izjavio da se pogled u novu godinu pomalo zamutio. Predviđa se porast insolventnosti kod najmanjih preduzeća, kao i u trgovini i gastronomiji, kažu eksperti firme Creditreform.

    Ako inflacija sama od sebe ne splasne, prije ili kasnije moraće da interveniše Evropska centralna banka. Bez obzira da li se ona odlučila za povećanje kamatne stope ili redukovanje kupovine obveznica, nikada do sada nesigurnost nije bila veća. Kada će proraditi međunarodni lanci snabdijevanja? Kada će pasti cijene energije? Da li će se pojaviti nova, još gora varijanta virusa i doneti zatvaranja?

    Svijetu će biti dobro. Samo kada, to je veliko pitanje. Koje važi i za 2022.

  • Dvije osobe smrtno stradale u požaru u Bratuncu

    Dvije osobe smrtno stradale u požaru u Bratuncu

    Dvije osobe su nastradala u požaru koji je protekle noći izbio u jednom stanu u naselju Lamele u Bratuncu, rečeno je Srni u Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici u ovom mjestu.

    Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, pripadnika Žandarmerije Republike Srpske i stanara okolnih zgrada spriječena je veća tragedija.

    Nekoliko osoba je prebačeno u bolnicu u Zvornik, pri čemu je jedna porodica (otac, majka i dva djeteta) spašena u posljednji trenutak. Oni su, također, prebačeni u Zvornik na dalje liječenje.

    Materijalna šteta na objektu u Ulici 17. april je velika.

  • “Virus više nije isti kao pre” – rezultati istraživanja o omikronu

    “Virus više nije isti kao pre” – rezultati istraživanja o omikronu

    Nekoliko studija urađenih o omikron soju, pokazale su da bi novi soj mogao da bude manje opasan od ostalih varijanti koronavirusa, zbog načina na koji napada pluća, a utvrđeno je da se najviše zadržava u gornjim respiratornim organima.

    Eksperimenti nad miševima i hrčcima su utvrdili da je omikron izazvao manju štetu na plućima, a umesto toga se dobrim delom zadržao u nosu, grlu i dušniku, objavio je “Njujork tajms”.

    Prethodni sojevi su više napadali pluća i izazivali ozbiljne poteškoće u disanju, dodaje “Tajms of Izrael”.

    “Nije preterano reći da nadolazi bolest koja se manifestuje uglavnom u gornjem respiratornom sistemu”, rekao je Roland Ejls, biolog sa Berlinskog instituta zdravlja koji je analizirao kako koronavirus utiče na disajne puteve.

    Vodeći istraživač o korona sojevima na Univerzitetu Kembridž,Ravindra Gupta, koji je ujedno autor jedne od studija, rekao je za “Insajder” da omikron “zapravo radi svoju stvar na razne načine”.

    “Biološki, virus više nije isti kao pre. Skoro da je reč o novoj stvari”, naveo je Gupta.

    Jedna studija je pokazala da su nivoi omikrona u plućima za desetinu, ponekad i više, manji nego kod ostalih sojeva.

    Nekoliko eksperimenata objavljenih prethodnih dana su ukazali na zaključak da je omikron blaži od delte i prethodnih sojeva, što potvrđuju i realni podaci koji stižu iz zdravstvenih ustanova.

    Studije još nisu prošle recenziju i tek treba da budu objavljene u naučnim magazinima.

  • Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Telefonski razgovor američkog i ruskog predsednika bio je “konstruktivan” – tako se uvek kaže za takve razgovore.

    Zapravo su razmenjena upozorenja oko situacije u Ukrajini, ali je isplivalo i nešto malo optimizma.

    U četvrtak su američki predsednik Džozef Bajden i ruski kolega Vladimir Putin telefonirali već drugi put ovog meseca. Pedesetominutni razgovor bio je posvećen gomilanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom zbog čega na Zapadu vlada zabrinutost. Ruska strana pak traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Važno je što je američka strana bila voljna da razume logiku i suštinu ruske zabrinutosti koju smo potcrtali u dva dokumenta poslata u Vašington i centralu NATO”, rekao je ruski portparol Jurij Ušakov o telefonskom razgovoru.

    On ga je nazvao “prilično konstruktivnim”.

    Ali, prema rečima Ušakova, predsednik Putin je preneo Bajdenu da bi uvođenje novih sankcija protiv Rusije moglo da vodi potpunom prekidu diplomatskih veza Moskve i Vašingtona.

    Prema Beloj kući, Bajden je preneo Putinu da će Sjedinjene Države i saveznici “odlučno” odgovoriti u slučaju invazije na Ukrajinu. “Predsednik Bajden je zatražio od Rusije da smiri napetosti sa Ukrajinom”, prenosi se u izjavi portparolke Džen Psaki.
    Dijalog i pretnje

    “Nastavlja se dvostruka strategija SAD koja istovremeno počiva na diplomatiji i zastrašivanju”, analizira Ralf Borhard, iskusni dopisnik nemačkog javnog servisa iz Vašingtona. “Sa jedne strane, direktni razgovori sa Putinom kako bi se on držao u diplomatskom dijalogu, sa druge strane pretnje tvrdim ekonomskim sankcijama i vojnom podrškom Ukrajini.”

    Podseća se da SAD i evropske zemlje prete Rusiji isključenjem iz međunarodnog platnog prometa Swift, što bi posebno pogodilo ruski izvoz energenata.

    Vašinton i Kijev optužuju Rusiju zbog slanja skoro sto hiljada vojnika i opreme nadomak granice sa Ukrajinom, što je možda znak da se sprema vojni upad u tu zemlju. Moskva pak kaže da takvi planovi ne postoje, a da u okviru svojih granica mogu da razmeštaju vojsku kuda im volja.

    Od 2014. proruski separatisti vode borbe u Donbasu, regionu na zapadu Ukrajine koji praktično kontrolišu. Iste godine Rusija je anektirala poluostrvo Krim.


    Vašington neće skroz izaći u susret Moskvi

    Kremlj od Zapada, posebno od SAD, traži bezbednosne garancije i obećanje da se NATO neće širiti dalje na istok.

    U petak je šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio da će Moskva “preduzeti sve neophodne mere da obezbedi strateški balans i ukloni neprihvatljive pretnje” ukoliko Vašington na prethodne zahteve ne odgovori konstruktivno.

    “Nejasno je da li Bajden, premda o tome javno ćuti, ima u šaci neku vrstu šargarepe za Putina u slučaju da ruska strana zbilja krene putem smirivanja tenzija u ukrajinskoj krizi”, analizira dalje novinar nemačkog javnog servisa Borhard.

    Prema rečima ovog novinara, “jasno je da Bajdenova administracija nije spremna da jedan kroz jedan sprovede bezbednosne garancije” koje traži ruska strana. Dakle, da zanavek isključi mogućnost da Ukrajina pristupi NATO i da znatno smanji vojno prisustvo i količinu modernog naoružanja u istočnoevropskim zemljama koje su deo NATO.

    Ova diplomatska razmena dolazi uoči direktnih pregovora zakazanih za deseti januar u Ženevi. Tamo će se sastati zamenici šefova diplomatija Vendi Šerman i Sergej Rjabkov.

  • Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    U Ukrajini je stupio na snagu zakon koji zabranjuje ruskim brodovima pristup ukrajinskim lukama, prenose ruski mediji.

    Kako se navodi, reč je o zakonu koji je ukrajinska Rada usvojila 3. decembra 2020. godine i odnosi se na sve brodove koji plove pod ruskom zastavom.

    “Brodovi koji plove pod zastavom države-agresora više neće moći da prevoze ni putnike ni robu jer neće imati pristup ni morskim ni rečnim lukama”, navodi se na portalu ukrajinskog parlamenta.

    To znači da se pored Crnog i Azovskog mora ova zabrana odnosi i na reke kao što su Dnjestar, Dnjepar, Dunav i druge.

    Pored toga, novi zakon zabranjuje i svim ruskim državljanima da registruju svoja plovila na teritoriji Ukrajine.

    Ruski mediji, međutim, podsećaju da je Kremlj u više navrata naglašavao da ni na koji način nije umešan u situaciju po pitanju građanskog rata na jugoistoku Ukrajine te da je zainteresovan da sa Kijevom reši sva pitanja kada je reč o političkoj i ekonomskoj krizi.

  • Preminula čuvena američka glumica i komičarka Beti Vajt

    Preminula čuvena američka glumica i komičarka Beti Vajt

    Poznata glumica Beti Vajt preminula je u 99. godini, tvrdi TMZ.Preminula je ovog petka, nedelju dana pre nego što je trebala da proslavi svoj stoti rođendan. Beti Vajt je američka glumica, pevačica, voditeljka i pisac, rođena 17. januara 1922, u Ouk Parku (Ilinois, SAD). Posle sedamdeset godina karijere smatra se jednom od najcenjenijih komičarki na svetu, i jednom od najstarijih aktivnih glumica. Od 1945. godine do danas, glumila je u oko 120 filmskih i televizijskih ostvarenja. Nominovana je za dvadeset Emi nagrada, od kojih je osvojila sedam. Od 2009. godine i uloge bake Eni u filmu Veridba pored Sandre Bulok, njena popularnost u Americi je naglo porasla, a 2011. godine je proglašena za najpopularniju i najomiljeniju javnu ličnost u SAD. Karijera Vajtove seže još iz 1939. godine, što je čini najdugovječnijom ženskom TV zvezdom na svetu. Najpoznatija je po svojoj glavnoj ulozi u seriji “Zlatne djevojke” koja se prikazivala od 1985. do 1992. godine.

  • “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ocenilo je da je ruski dokumentarac “Jedna vera, jedan jezik” rediteljke Elene Mironenko – provokacija.

    Kao razlog za reakciju navedeno je to što se u ruskom dokumentarcu kaže da Sveti Ćirilo i Metodije i njihovi učenici nemaju veze sa Bugarskom, prenela je agencija MIA.

    Bugarsko ministarstvo smatra da film nije naučno utemeljen i da je podrazumevani istorijski period u njemu prikazan pogrešno.

    Zbog, kako se navodi, pogrešnog predstavljanja ili namernog izostavljanja fundamentalnih činjenica u filmu, bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova podseća da su u okviru Zajedničke multidisciplinarne stručne komisije za istorijska i obrazovna pitanja, Bugarska i Makedonija postigle dogovor o istorijskim ličnostima i događajima zajedničke istorije dveju država.

    Prema tom dogovoru Sveti Ćirilo i Metodije, Sveti Kliment, Sveti Naum i drugi odobreni su od vlada obeju zemalja.

    Ministarstvo spoljnih Bugarske je ovim povodom izrazilo nadu da ovakve provokacije ne uključuju direktne ili indirektne treće strane, da one nemaju za cilj da stvore podele i da u budućnosti, kako kažu, neće biti svedoci ovakvih slučajeva.