Autor: INFO

  • Janša izgubio na izborima

    Janša izgubio na izborima

    Stranka “Sloboda”, menadžera i političkog debitanta Roberta Goloba, ubjedljivi je pobjednik upravo završenih parlamentarnih izbora u Sloveniji, dok je najveći gubitnik aktuelni premijer Janez Janša i njegov SDS.

    Istina, Golob nije apsolutni pobjednik i neće moći da sam formira Vladu, ali je, prema izlaznim anketama, kao i prema stranačkim izvorima, osvojio nevjerovatnih 36 odsto glasova i najmanje 42, od ukupno 90 mandata u Skupštini Slovenije.


    Svog najljućeg protivnika Janeza Janšu “zakucao” je na skromnih 22,5 odsto, a to je prvorazredno iznenađenje, jer su predizborne ankete predviđale da će utrka biti tijesna i da će Golob osvojiti oko 18 odsto glasova.

    Ipak, osvojio je duplo više.

    Ostale stranke će se morati zadovoljiti sa skromnih 4,5 do maksimalno 7 odsto glasova. Kao mogući koalicioni partner Golobovoj “Slobodi”, najčešće se spominju Socijalni demokrati Tanje Fajon.
    Golob, istina, nije apsolutni početnik u politici, ali jeste debitant na parlamentarnim izborima i svoju stranku je, kako navode izvori Srpskainfo u Ljubljani, osnovao – iz inata.

    Robert Golob je godinama bio blizak strankama demokratskog centra, bio je i državni sekretar za mandata Janeza Drnovšeka. Ipak, proslavio se kao uspješan direktor slovenačke Elektroprivrede.

    Uprkos njegovim poslovnim uspjesima, Janša Golobu nije obnovio mandat, nego ga je, narodski rečeno, pustio niz vodu. I tako sebi stvorio opasnog neprijatelja.

    Golob se obrušio na Janšu, optužujući ga za korupciju, nepotizam, okupljanje uhljeba u foteljima državne administracije i javnih preduzeća. Na kraju je osnovao stranku i upravo sa ovom pričom izašao pred birače. Rezultat je jasan.

    U kampanji je Golob obećavao uvođenje reda, borbu protiv korupcije i Janšinih uhljeba, jačanje institucija i tehnomenadžerski pristup vladanju. Da li će ispuniti obećanja, Slovenci će tek vidjeti.

    Mnogi se pitaju kakav će biti odnos njegove vlade prema “južnjacima”, gastarbajterima iz BiH, Srbije i drugih eks ju država i građanima Slovenije porijeklom iz nekad bratskih republika.

    Vjeruje se da tu neće biti problema i da je upravo veliki broj “južnjka”, od oko 100.000 njih koji imaju državljanstvo Slovenije, glasalo upravo za Goloba.

    – On je novo lice na političkoj sceni Slovenije, tek ćemo vidjeti kakvu će politiku provoditi. Uglavnom, Golob je demokrata i liberal, dakle političar koji sigurno neće kršiti ljudska i manjinska prava, niti vršiti pritiske na medije – kaže za Srpskainfo Sonja Lokar, sociologinja iz Ljubljane, koja i sama ima dugogodišnje političko iskustvo.

  • Rusija: Granatirano selo Otradnoje sedam km od granice sa Ukrajinom

    Rusija: Granatirano selo Otradnoje sedam km od granice sa Ukrajinom

    Rusija je danas saopštila da je selo Otradnoje u regionu Belgoroda, koje se graniči sa Ukrajinom, granatirano sa druge strane granice, izjavio je lokalni zvaničnik Vladimir Percen.

    On je naveo na Telegramu da je reč o jednoj granati, da nije bilo žrtava niti je pričinjena materijalna šteta i da je situacija mirna, prenela je agencija RIA Novosti.

    Selo na čiju teritoriju je pala granata nalazi se sedam kilometara od granice sa Ukraijnom, a projektil je pao u polje.

  • Ostaju iza rešetaka: Određen pritvor osumnjičenima u akciji “Dijamant”

    Ostaju iza rešetaka: Određen pritvor osumnjičenima u akciji “Dijamant”

    Sud BiH prihvatio je prijedlog Tužilaštva i odredio pritvor za pet osoba osumnjičenih u predmetu kodnog naziva “Dijamant”.

    Riječ je o Milošu Nikoliću rođenom 1993. godine u mjestu Sokolac, koji je zaposlen u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH, zatim Jasminu Hodi rođenom 1996. godine u Sarajevu, Daliboru Lugonji, rođenom 1980. godine u Sarajevu, Ehvadu Kajaniji rođenom 1995. godine u Sarajevu te Harisu Osmiću rođenom 1992. godine u Splitu, piše Avaz.

    – Navedeni osumnjičeni pod istragom su Tužilaštva BiH i SIPA i osumnjičeni su da su djelovali kao organizirana kriminalna grupa, sa ciljem krijumčarenja i plasiranja na ilegalno narko-tržište u BiH, veće količine opojne droge “spid”, kako bi ostvarili znatnu nezakonitu imovinsku korist – rečeno je iz Tužilaštva BiH.

    Mjera pritvora predložena je kako bi se osiguralo neometano vođenje istrage, zbog opasnosti od bjekstva određenih osumnjičenih, te kako osumnjičeni ne bi mogli ometati istragu, prikrivati dokaze, te vršiti uticaj na svjedoke ili saučesnike, kao i ponoviti krivično djelo ili dovršiti započeto.

    Nikolić je i pratilac državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Miloša Lučića.

    U operativnoj akciji “Dijamant” otkriveno je i privremeno oduzeto 15 kilograma droge spid, a Nikolić je uhapšen tokom primopredaje veće količine droge prikrivenim istražiteljima. On je još ranije suspendovan zbog tuče na Zlatiboru.

    Avaz saznaje da sada Nikoliću, zbog teškog prekršaja u koji je umiješan, prijeti i otkaz.

  • London šalje Ukrajini haubice i granate

    London šalje Ukrajini haubice i granate

    Velika Britanija će Ukrajini poslati 20 haubica AS-90 i desetine hiljada granata, piše britanski Ekspres pozivajući se na neimenovane izvore.

    Navodi se da će Ukrajini biti poslato 45.000 visokoeksplozivnih granata britanske proizvodnje i da će haubice i granate prvo biti prebačene u Poljsku, gdje će ukrajinski vojnici proći obuku kako bi mogli da ih koriste.

    Briatnski premijer Boris Džonson najavio je prošle nedjelje da će London Ukrajini poslati artiljeriju, a nakon poziva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Kijevu bude poslato oružje veće vatrene moći, kako bi se suprotstavio ofanzivi Rusije u Donbasu.

    “Ovo će biti artiljerijski sukob, potrebna im je podrška sa više artiljerije, to ćemo im dati”, rekao je Džonson.

  • Logar: Srbija će morati da se odluči na kojoj stolici želi da sjedi

    Logar: Srbija će morati da se odluči na kojoj stolici želi da sjedi

    Ministar spoljnih poslova Slovenije Anže Logar najavio je da će u maju, na Savjetu šefova diplomatija EU, Zapadni Balkan biti jedna od glavnih tema.

    Logar je za bečki dnevnik “Standard” takođe rekao da će Srbija morati da se odluči na “kojoj stolici želi da sjedi”, kad je riječ o stavu Beograda prema ukrajinskoj krizi.

    Ili će se odlučiti za napredak ili za politiku podilaženja snagama koje slabe, rekao je Logar.

    On je naglasio da je neophodno solidarisati se i priključiti sankcijama protiv Rusije, zbog, kako tvrdi, zločina koje Rusija čini u Ukrajini.

    “Time ste na ispravnoj strani istorije”, naglasio je Logar.

    Logar je kazao da je Zapadni Balkan definitivno glavna tema.

    Upitan kako EU treba da reaguje na rastući uticaj Rusije u Srbiji, BiH, i Crnoj Gori, šef slovenačke diplomatije odgovorio je da se region mora dovesti u EU, kako bi u njemu bilo moguće primijeniti evropsku spoljnu i bezbjednosnu politiku, i kako region ne bi bio korišćen za hibridne aktivnosti koje žele da postave prepreke ili unište Uniju.

    “Veoma je opasno ako se region ne dovede u EU”, upozorio je on.

    Govoreći o ukrajinskoj krizi ocijenio je da je najveća greška EU bila što nije nakon ruske aneksije Krima reagovala oštrim sankcijama.

  • WHO: Oko 170 djece oboljelo o misteriozne bolesti jetre, jedno preminulo

    WHO: Oko 170 djece oboljelo o misteriozne bolesti jetre, jedno preminulo

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da je najmanje jedan smrtni slučaj prijavljen u vezi s misterioznom epidemijom bolesti jetre koja pogađa djecu u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

    WHO je kasno u subotu saopštio da je do sada primio izvještaje o najmanje 169 slučajeva “akutnog hepatitisa nepoznatog porijekla” iz desetak zemalja.

    Slučajevi su prijavljeni kod djece uzrasta od mjesec dana do 16 godina, a 17 oboljelih zahtijevalo je transplantaciju jetre. SZO nije rekao u kojoj se zemlji dogodila smrt.

    Prvi slučajevi zabilježeni su u Britaniji, gdje je oboljelo 114 djece.

    “Još nije jasno da li je došlo do porasta slučajeva hepatitisa ili povećanja svijesti o slučajevima hepatitisa koji se javljaju očekivanom stopom, ali ostaju neotkriveni”, navodi WHO u saopštenju.

    Stručnjaci kažu da bi slučajevi mogli biti povezani s virusom koji se obično povezuje s prehladom, ali dalja istraživanja su u toku.

    “Iako je adenovirus moguća hipoteza, u toku su istrage o uzročniku”, navode iz WHO-a, napominjući da je virus otkriven u najmanje 74 slučaja. Najmanje 20 djece bilo je pozitivno na koronavirus.

    WHO je saopštio da pogođene zemlje pojačavaju nadzor nad slučajevima hepatitisa kod djece.

  • Neočekivani rezultati u prekomorskim teritorijama: Le Pen ubjedljiva

    Prije otvaranja biračkih mjesta u nedjelju ujutro u Francuskoj, prvi su glasali prekomorski glasači i oni iz inostranstva, i to zbog vremenske razlike. Prekomorski teritorij, otok Sveti Petar i Mikelon (Saint-Pierre-et-Miquelon) održao je glasanje za drugi krug, prije Gvajane, Antila, zatim otoka Pacifika i Indijskog oceana.

    Rezultati su, koliko god uzorak bio mali, vrlo zanimljivi. Naime, dok je prije pet godina Makron bio nadmoćan nad Marin Le Pen (Marine), sada se situacija gotovo pa okrenula. Naime, u ovim je teritorijima Le Pen dobila od 60 do 70 posto glasova, dok Makron nije uspio preći ni 40 posto.

    Žan Mari Le Pen uzimao mizeran broj glasova
    Kad se još pogleda koliko je zanemarivo mali postotak na tim teritorijima prije 20 godina dobio njen otac Žan Mari Le Pen (Jean Marie), kojeg je Žak Širak “pomeo” na izborima, jasno je koliko je tvrda desnica ojačala u Francuskoj i našla puno širi krug birača nego li je to bio slučaj i prije pet godina, a kamoli ranije.

    Martinik:

    2022.: Makron: 39,1% – Le Pen: 60,9%

    2017.: Makron (77,55%) Le Pen (22,45%)

    2002: Širak (96,15%) Le Pen (3,85%)

    Žestoka kampanja
    Gvadalup:

    2022.: Makron: 30,4% – Le Pen: 69,6%

    2017.: Makron (75,13%) – Le Pen (24,87%)

    2002: Širak (91,28%) – Le Pen (8,72%)

    Francuska Gvajana

    2022.: Makron: 39,3% – Le Pen: 60,7%

    2017.: Makron (64,89%) – Le Pen (35,11%)

    2002: Širak (89,09%) – Le Pen (10,91%)

    Podsećamo, Francuzi su u nedjelju počeli glasati na izborima koji će odlučiti hoće li proevropski centristički predsjednik Emanuel Makron zadržati svoju funkciju ili će ga smijeniti krajnje desna euroskeptična Marin Le Pen što bi izazvalo politički zemljotres. U drugom krugu, nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje, Makron je favorit u utrci za novi petogodišnji predsjednički mandat.

  • Drugi krug izbora u Francuskoj: Novi mandat Makronu ili ulazak Marin le Pen u Jelisejsku palatu

    Drugi krug izbora u Francuskoj: Novi mandat Makronu ili ulazak Marin le Pen u Jelisejsku palatu

    U Francuskoj se održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani, njih oko 48,7 miliona, birati između aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona i liderke desničarskog Nacionalnog saveza Marin le Pen. Ankete daju prednost Makronu koji bi, prema procjenama, odnio pobjedu sa 57 odsto osvojenih glasova.

    Oči čitave Evrope, ali i svijeta, uprti su u Francusku gdje se, dvije nedjelje od neizvjesnog prvog kruga, održava drugi krug izbora za predsjednika države. Ponavlja se dvoboj iz 2017. godine u kom su učestvovali Emanuel Makron i Marin le Pen.

    Baš kao i prije pet godina, analitičari i ankete javnog mnjenja prognoziraju pobjedu aktuelnog predsjednika. Istina, ne toliko ubjedljivu kao 2017, kada je osvojio 66 odsto glasova izašlih birača.

    U odnosu na tadašnjih dvostruko više osvojenih glasova u odnosu na Le Penovu, sada bi Makron imao prednost od oko 14 odsto – osvojio bi 57 odsto glasova, a njegova protivnica 43 odsto, pokazuju ankete.

    Dok Makron obećava “napredak i otvorenu Francusku”, uz nastojanje da zemlju učini nezavisnijom i jačom, Marin le Pen biračima poručuje da će državu da “dovede u red za pet godina”, ali i da će kontrolisati imigraciju.

    “Tokom prethodnih pet godina vidjela sam ljude kako pate, vidjela sam ih kako se brinu zbog pada kvaliteta života i kako mi govore o nesigurnosti za koju osjećaju da je široko rasprostranjena. Željela bih da im kažem da je moguć drugačiji izbor, izbor zasnovan na poštovanju i zdravom razumu”, poručila je Le Penova tokom veoma žustre TV debate četiri dana uoči izbora.

    Optužujući protivnicu da njeni prijedlozi uopšte nisu realistični, Makron joj je odgovorio da je ponosan jer je tokom njegovog mandata nezaposlenost bila najniža u posljednjih 13 godina.

    “Ponosan sam na otvaranje novih radnih mjesta tokom svog mandata. Najbolji način da se poboljša kupovna moć je borba protiv nezaposlenosti. Mi možemo da poboljšamo svakodnevni život građana Francuske”, rekao je Makron.

    Prvi rezultati izbora očekuju se večeras oko 20 časova, nedugo nakon zatvaranja birališta. Pobjednik izbora preuzeće dužnost predsjednika Francuske 13. maja, prenosi RTS.

  • Vulin: Nijedan Srbin neće ostati bez pažnje svoje države

    Vulin: Nijedan Srbin neće ostati bez pažnje svoje države

    Nijedan Srbin nikada neće ostati bez pažnje svoje države, poručio je danas ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin.

    Vulin je Vaskrs proveo sa pripadnicima Specijalne antiterorističke jedinice, te je njihovim porodicama zahvalio, jer nisu sa njima, ali su tu za Srbiju, koja to cijeni.

    “Danas mislimo o Srbima gde god da oni jesu i bez obzira koliko bili daleko od nas, kada znaju da imaju svoju državu, svoju policiju, kada znaju da imaju svoju Specijalnu antiterorističku jedinicu osećaju se bolje, osećaju se sigurnije. Nijedan Srbin nikada neće ostati bez pažnje svoje države”, istakao je Vulin.

    On je dodao da će se učiniti sve da ova jedinica bude još opremljenija, snažnija, sigurnija.

    Pripadnicima SAJ-a ministar je poželio da budu zdravi, dobri, baš takvi kakvi jesu, saopštio je MUP Srbije.

  • Arestovič: Ruske snage napadaju fabriku Azovstalj

    Arestovič: Ruske snage napadaju fabriku Azovstalj

    Savjetnik ukrajinskog predsednika Aleksij Arestovič tvrdi da ruske snage pokušavaju da napadnu fabriku “Azovstalj” u Marijupolju kopnenim putem, pomoću artiljerije i uz podršku iz vazduha.

    Arestovič je na Fejsbuku objavio da “ruske trupe pokušavaju da dokrajče branioce Azovstalja i više od hiljadu civila koji se kriju u fabrici”.

    Fabrika čelika “Azovstalj” je glavno preostalo ukrajinsko uporište u jugoistočnoj luci Marijupolj.