VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srpski narod ne zaboravlja užase u Jasenovcu

    Srpski narod ne zaboravlja užase u Jasenovcu

    Ono što ni jedno dijete ne bi smjelo doživjeti pamti sada osamdesetšestogodišnji Slavko Milanović. Sa majkom i mlađom sestrom, koja mučenje nije preživjela, u logor smrti u Jasenovac odveden je sa nepunih šest godina. Priča da se mnogih užasa nagledao, ali da ga je od još veće nesreće spasila majka.

    „Ustaše su odvajale djecu od majki, ali majka moja je nas krila. Mi smo dolje sjedili na zemlji, a ustaše kada su prolazile ona je mene i sestru, koja je bila mlađa godinu ipo dana i koja je umrla u Jasenovcu, pokrije sa nekim krpama dok ustaše prođu. Kako danas, tako i sutra, tako da sam ostao neodvojen od majke, a sestra je nažalost umrla majci na rukama“, priča Slavko Milanović, bivši logoraš.

    Da oda poštu svojim precima, dug put iz Beograda, prešla je i Mara Maša Narančić. Dva imena na koja je ponosna nosi po svojim nastradalim bakama. One nisu jedini članovi njene porodice kojima je život okončan u ovom zloglasnom logoru.

    „Otac moga oca je, po onome što smo saznali, skončao u Jasenovcu. Njegova mala sestrica sa 12 godina je umrla u Zagrebu u dječijoj bolnici. A ja sam rođena poslije“, rekla je Mara Maša Narančić, potomak žrtava.

    20 kilometara od Gradine nalazi se selo Gašnica iz koga su u jednom danu u Jasenovac odvedeni očevi, majke, djedovi, bake, sinovi i kćerke. Malo ko je iz njega izašao. Mnogi su bili članovi Milanove porodice.

    „Moje selo Gašnice je nekada brojalo uz sam rat oko 1200 stanovnika, a 777 njih je nestalo. Ovo nema definiciju, bez obzira što to mogu biti književnici, teolozi, ovo i ono, reći nešto o tom događaju i poruku neku poslati, ali ja mislim da odavde nema nikakve poruke koja može stati u svije obične ljudske riječi“, kaže Milan Golić, potoma žrtava.

    Gotovo da nema ni jednog doma iz Potkozarja iz koga barem jedan ukućanin nije stradao u Jasenovcu. Pamti to vrlo dobro čitav srpski narod, ali pamte i djeca. Posebno ona sa ovog područja, jer priče o stradanju svojih predaka od malih nogu slušaju od roditelja.

    „Kad zamisliš da su vršnjaci tvoji ovdje proživljavali tako nešto, onda je naprosto jezivo“, rekla je Marija Piljić.

    „Pisao sam pjesmu na temu sjećanja na Jasenovac. Opet je nebo nekako sivo, nad nama kruže sive ptice. Idite negdje drugdje letite, vi ni ne znate čitati ćirilice“, recituje Lazar Trmošljanin.

    Na obali Save svoje kosti je ostavilo preko 700.000 ljudi. Zato je Jasenovac najbolnija srpska rana i najskuplja istorijska lekcija.

    Da nam prošlost to ne govori sadašnjost nikada ne bi ni naslutila da su ove sada zelene livade, nekada bile crvene i natopljene krvlju. Donja Gradina nije jedino, ali je najveće stratište u okviru zloglasnog logora Jasenovac. Samo ovdje pronađeno je 105 masovnih grobnica, u kojima se nalazilo preko 366 hiljada nedužnih žrtava.

  • Đoković šokiran zbog presude Bekeru: Slomljeno mi je srce

    “Ta vijest mi je slomila srce. Mislima sam uz njega. On je moj dugogodišnji prijatelj, bio mi je trener tri-četiri godine. Boris je neko koga smatram bliskim i neko ko je mnogo dao doprinos mojim uspjesima”, rekao je Novak Đoković za engleske medije, naš najbolji teniser.

    Jedna od glavnih vijesti ove sedmice iz svijeta tenisa definitivno je presuda suda u Londonu koja je osudila Borisa Bekera na dvije i po godine zatvora zbog skrivanja imovine i kredita vrijednih 2.500.000 funti, kako bi izbjegao plaćanje dugova.

    Ostavljena mu je mogućnost da izađe na slobodu nakon polovine odslužene kazne u slučaju dobrog vladanja.

    Još 2017. godine, Beker je proglasio bankrot, a proces se razvlačio pet godina i Nijemac je uspjevao da odloži konačno donošenje presude sve do ove sedmice. Međutim, Debora Tejlor koja je bila predsjedavajuća u sudnici nije imala milosti i nekadašnji njemački teniser je istog momenta morao iza rešetaka, ne pozdravivši se ni sa ženom i djecom.

    Đoković je dodao da ne želi da ulazi u to šta se dešavalo u sudnici, već da će mislima biti uz njega uz nadu da će Beker uspjeti da prebrodi ovaj period što je lakše moguće.

    “Zaista mi je slomljeno srce. Mislim, ne znam šta više da kažem. Neću ulaziti u detalje presude, jer nisam u prilici da to uradim, ali kao njegov prijatelj jako sam tužan zbog onoga što mu se desilo. Nema tu mnogo šta da se kaže. Samo se nadam da će prebroditi ovaj period u zatvoru i da će kada izađe moći normalno da nastavi sa svojim životom. Ne znam da li je “normalno” prava riječ, jer ovo su stvari koje mijenjaju život. Pogotovo kada u zatvoru provide tako dugo vremena”, prokomentarisao je Novak.

    Đoković se plaši kako će se Beker izboriti sa problemima vezanim za mentalno zdravlje.

    “Ne znam kako će se stvari odvijati po njega. Samo se molim za njega. Nadam se da će stvari biti dobro u pogledu njegovog zdravlja, njegovog mentalnog zdravlja, jer će to biti naizazovniji dio”, zaključio je Đoković, prenosi Dnevni avaz.

  • Boris Beker osuđen na dvije i po godine zatvora

    Bivši šampion Vimbldona Boris Beker osuđen je na dvije i po godine zatvora zbog skrivanja imovine vrijedne 2,5 miliona funti kako bi izbjegao plaćanje dugova.

    Šestostruki gren slem šampion je negirao da je prekršio Zakon o nesolventnosti Ujedinjenog Kraljevstva nakon što je 2017. godine proglasio bankrot i ostao dužan povjeriocima skoro 50 miliona funti.

    Bekera (54) je porota proglasila krivim po četiri tačke optužnice prema Zakonu o nesolventnosti, a oslobođen je po 20 tačaka.

    Osim toga, Beker je drugima poslao skoro 390.000 funti sa svog poslovnog računa u namjeri da sakrije finansijska sredstva.

    Podsjetimo, proslavljeni teniser je u junu 2017. godine proglasio bankrot kao rezultat neplaćenog kredita od više od tri miliona funti.

  • Preminuo Ivica Osim

    Legenda bh. fudbala Ivica Osim preminuo je u 81. godini života, potvrđeno je za Klix.ba. Osima je smrt zatekla jutros u 10.00 sati u Gracu gdje je živio posljednjih nekoliko godina.

    Vijest je potvrdio i sportski komentator i prijatelj porodice Sabahudin Baho Topalbećirević.

    “Mislio sam da ovo neću nikad napisati…a bojao sam se tog trenutka…dragi prijatelji, napustio nas je Švabo, nas veliki Ivica Osim. Potvrdila mi je to njegova životna saputnica, Asima. Duboko me potresla ova vijest, jer Švabo i njegova porodica moji su veliki prijatelji. A Švabo je bio na neki način i moj mentor, jer puno toga sam naučio u višesatnim razgovorima sa njim. Tu vezu nikada nismo prekidali, bilo gdje na svijetu da ga je odveo njegov trenerski poziv, nalazio sam način da se čujemo i razgovaramo. Dva filma sam uradio o njemu” napisao je Topalbećirević.

    “Ivice, počivaj u miru! S velikom tugom obavještavamo javnost da je preminuo Ivica Osim, najveća legenda FK Željezničar. Slavit ćemo tvoje ime, dok u nama srce bije!”, napisao je na zvaničnoj Facebook stranici FK Željezničar.

    1. maja 1941. u Sarajevu je rođen jedan od fudbalskih velikana Ivica Osim.

    Legendarni “Štraus sa Grbavice” fudbalsku karijeru je počeo 1954. godine u omladinskom pogonu sarajevskog Željezničara za čiji prvi tim je debitovao 1959. godine na utakmici protiv Proletera iz Osijeka.

    Tokom igračke karijere nastupao je još za holandski Cvole, te francuske klubove Strazbur i Valensijen.

    Za reprezentaciju Jugoslavije je odigrao 16 utakmica i postigao osam golova. Učestvovao je na Olimpijskim igrama 1964. godine u Tokiju, kada je u pet odigranih utakmica postigao 4 gola.

    Kao trener vodio je Željezničar, Partizan, Panatenaikos, Šturm, Džef Junajted, te reprezentacije Jugoslavije i Japana.

    Njegova, često filozofska shvatanja fudbala, ali i života, su dragocjena jer su iskrena i uvijek bila usmjerena ka napretku.

    Popularni Švabo 22. decembra 2016. godine proglašen je za počasnog predsjednika Nogometnog / Fudbalskog saveza BiH.

    Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i nagrada za životno djelo u Izboru najboljeg sportiste BiH u tradicionalnoj organizaciji “Nezavisnih novina” i Radio-televizije BiH.

  • Dio civila evakuisan iz čeličane Azovstal, nepoznata sudbina ukrajinskih vojnika

    Oko 100 ukrajinskih civila evakuisano je danas iz srušene čeličane Azovstal u gradu Mariupolju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što su Ujedinjene nacije potvrdile da je tamo u toku “operacija sigurnog prolaza”.

    Mariupolj, strateški lučki grad na Azovskom moru, izdržao je najrazorniju opsadu rata, a papa Franjo je u implicitnoj kritici Rusije rekao hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra danas da je to bilo “barbarsko bombardovanje”

    “Zahvalni našem timu! Sada oni zajedno sa (Ujedinjenim nacijama) rade na evakuaciji drugih civila iz fabrike”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Evakuisani civili će u ponedjeljak stići do grada Zaporožja koji je pod kontrolom Ukrajine, rekao je on.

    Pregovori o evakuaciji civila u više navrata su propadali posljednjih sedmica, a Rusija i Ukrajina krivile su jedna drugu za to.
    Također, nije poznata sudbina velikog broja ukrajinskih vojnika koji su se također povukli u čeličanu Azovstal. Među njima se nalaze ukrajinski marinci, ali i pripadnici jedinice “Azov”.

  • Dačić naglasio važnost specijalnih veza Srbije i Srpske

    Dačić naglasio važnost specijalnih veza Srbije i Srpske

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je danas da su odnosi Republike Srpske i Srbije iz godine u godinu sve bolji i to ne samo na političkom planu, već i na svim drugim poljima, uključujući ekonomiju i sistem zdravstvene zaštite.

    Udanašnje vrijeme veoma je bitno da postoje specijalne veze između Srbije i Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Veoma sam zadovoljan što su naši odnosi iz godine u godinu bolji, rekao je Dačić novinarima u Kozarskoj Dubici.

    Dačić je istakao da je povod njegovog današnjeg dolaska u Republiku Srpsku bilo prisustvo obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

    – To je nešto što ne smijemo nikada da zaboravimo i dobro je što rukovodstva i narodi Srbije i Republike Srpske zajedno obilježavaju događaje iz prošlosti – rekao je Dačić.

  • Teška nesreća na Manjači, policija na terenu

    Teška nesreća na Manjači, policija na terenu

    Na području Manjače, u blizini Čađavice danas se dogodila teška saobraćajna nesreća, saznaje Srpskainfo.

    Kako kažu očevici, u nesreći je učestvovao motor, a na licu mjesta bila su dva vozila policije.

    – Prizor je bio stravičan, motor se nalazio nasred puta, prednji kraj je skroz slupan, a motor je bio bez prednjeg točka – rekla je Biljana R.

  • “Vjerovatno bi svi umrli ako bi to pokušali”

    “Vjerovatno bi svi umrli ako bi to pokušali”

    Ove nedjelje su porasli strahovi da bi Moskva mogla da naredi vojni proboj kroz jugozapadnu Ukrajinu nakon ruskih vazdušnih napada na infrastrukturu u blizini obale Crnog mora i serije eksplozija u separatističkom regionu Pridnjestrovlja na zapadnoj granici Ukrajine.

    Vojni razvoj događaja usljedio je nakon nagovještaja ruskog generala o pokušaju da se poveže sa pridnjestrovskim snagama, nakon čega bi se Kijevu onemogućio pristup južnom dijelu zemlje.

    Ali vojni stručnjaci upozoravaju da – čak i ako postoji – takav ruski plan vjerovatno neće biti izvodljiv u bliskoj budućnosti s obzirom na logističke poteškoće i koncentraciju ljudi i opreme Кremlja u istočnoj Ukrajini.

    – Šanse da se probiju do Odese i Pridnjestrovlja su male. Vjerovatno bi svi umrli ako bi pokušali – rekao je Sem Кreni-Evans, vojni analitičar u istraživačkom centru Кraljevskog instituta ujedinjenih službi sa sjedištem u Londonu.

    Umjesto toga, ruske snage su trenutno fokusirane na napade sjeverno od lučkog grada Marijupolja i južno od strateškog grada Izjuma, u pokušaju da opkole ukrajinske trupe na istoku zemlje. Takozvana “bitka za Donbas“ mogla bi da bude duga i naporna, prema analitičarima, ostavljajući Moskvi malo opcija ako razmišlja da iz opkoljenog Hersona krene u pravcu Moldavije.


    Moldavski separatistički region Pridnjestrovlje, dio zemlje gdje živi oko 470.000 ljudi, nalazi se između Moldavije i Ukrajine i pod kontrolom je separatističkih vlasti od rata 1992. godine. Rusija tamo bazira oko 1.500 vojnika, koje naziva mirovnim snagama.

    – Ako pogledate Herson, nema mnogo vojnika u poređenju sa Izjumom, gde se potencijalno 25.000 probijana jug – rekao je Кreni-Evans za “Moskou Tajms”.

    Prema analitičarima, oko Hersona je raspoređeno između 7.000 i 11.000 ruskih vojnika. Pridnjestrovlje je udaljeno oko 300 kilometara od Hersona.

    – Plan ostaje da se zauzmu istočni ukrajinski regioni Donjeck i Lugansk i da se zadrže južne teritorije koje je Rusija do sada zauzela – rekao je Dmitrij Gorenburg, istraživač ruske bezbjednosti u istraživačkom centru CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

    Spekulacije o ruskom prodoru kroz jugozapadnu Ukrajinu počele su u petak, kada je general Rustam Minekajev, zamjenik komandanta ruskog centralnog vojnog okruga, rekao da je “kontrola nad jugom Ukrajine još jedan izlaz u Pridnjestrovlje, gde takođe postoje činjenice o ugnjetavanju stanovništva koje govori ruski“.


    Nakon toga u ponedeljak su usljedile eksplozije u sjedištu pridnjestrovskih službi bezbjednosti, a u utorak eksplozije na dva pridnjestrovska radio-tornja. Moldavske vlasti saopštile su u utorak da su napadi bili “izgovor“ za podsticanje tenzija u regionu.

    Portparol Кremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva pomno prati situaciju u Pridnjestrovlju i izrazio “zabrinutost” zbog nasilja.

    Ipak, uprkos ovim događajima, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Rusija pokrenuti napad prema zapadu u pokušaju da se poveže sa ruskim snagama baziranim u separatističkom regionu, i da je Minekajev vjerovatnije iznosio ono za šta se Rusija nada da će jednog dana biti moguće.

    – Ovo je bila izjava koja je ohrabrila trupe, a nerevidirani ruski ratni ciljevi – rekao je Gorenburg. Minekajev ne vodi operacije u južnoj Ukrajini i nije figura koju biste očekivali da izlaže vojne ciljeve Rusije, dodao je on.

    Da bi uopšte počela da razmišlja o proboju na zapad, Rusija bi prvo morala da iskoristi superiornost koju ima u vazdušnim i pomorskim snagama.

    Potonuće raketne krstarice Moskva, vodećeg broda ruske crnomorske flote, ranije u aprilu dovelo je do opreznijeg pristupa ruske mornarice, navodi Gorenburg. Umesto toga, Rusija polako potvrđuje svoju dominaciju u vazduhu.

    – Letovi ruskih vazduhoplovnih snaga porasli su za 150 odsto tokom prošle nedelje, oko 300 ih je dnevno, a to će biti opasno za Ukrajince – rekao je Кreni-Evans.

    Кonkretno, izgleda da je Rusija pojačala napade na ciljeve u i oko grada Odese na jugu zemlje. Ruski raketni napad u utorak uništio je most preko ušća Dnjestra zapadno od Odese, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Takođe je bilo nekoliko raketnih napada na lučki grad u nedjelju, od kojih je najmanje jedan doveo do civilnih žrtava.

    Ovi udari bi mogli da budu dio šireg ruskog plana da se ukrajinske snage gurnu u manje džepove i presjeku njihove linije snabdijevanja, što bi dovelo do dugotrajne nestašice hrane, municije i opreme za protivvazdušnu odbranu, kaže Кreni-Evans.

    – Rusi su imali početne planove za Moldaviju. Ostavljaju ta vrata otvorena – rekao je Кreni-Evans.

    Za Ukrajinu, uspješna odbrana od ruskog vojnog pritiska na jugu zavisiće od njene sposobnosti da apsorbuje ove vazdušne udare i da se ponovo grupiše.

    Ako vojne vlasti u Кijevu mogu da zaštite svoje rezerve ljudstva i opreme i obezbjede nastavak isporuke oružja iz zapadnih zemalja, možda bi mogle da razmišljaju o pokretanju kontranapada u narednim mjesecima, piše Blic.

    – Ali prije nego što uopšte počnu da razmišljaju o zauzimanju teritorije, moraju da prežive – rekao je Кreni-Evans.

  • “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

    “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

    “Ne potpisujte ništa što ne razumijete! Zabilježite početak, kraj i trajanje radnog vremena svaki dan, uključujući i prekovremene sate, to vam može biti dokaz na sudu.” Ovo su samo neki od savjeta kojima sindikati u Njemačkoj nastoje da zaštite prava stranih radnika.

    Na internet stranici “Fer uslovi rada u Njemačkoj”, na sedam jezika, uključujući i ruski i hrvatski, njemački sindikalci nude mnogo korisnih informacija, linkova i kontakata, koji mogu biti od pomoći gastarajterima.

    – Kašnjenje plata i otkazi, koji možda nisu u skladu sa zakonom, najčešći su problemi na koje se žale radnici iz inostrastva – navodi se toj veb stranici, čiji je izdavač Njemački sindikalni savez, centrala koja okuplja osam vodećih sindikata u ovoj zemlji.

    Oni upozoravaju da strani radnici, dok rade u Njemačkoj, mogu da uživaju prava propisana njemačkim zakonima, bez obzira na to ko im je poslodavac.

    Tako na primjer naši vozači kamiona, koji rade za slovenačke ili hrvatske kompanije, trebalo bi da sate koje voze kroz Njemačku naplate po njemačkim zakonima, koji su vrlo naklonjeni šoferima.

    U Njemačkoj je minimalna satnica 10,45 evra. Za svaku noć prespavanu u kamionu na području Njemačke, vozači imaju pravo na naknadu od osam evra, a za svaki dan, kada su 24 časa na putu, mogu dobiti dodatnih 28 evra.

    – Svaki put kad pređete neku državnu granicu, zabilježite mjesto, datum i vrijeme prelaska. Na taj način možete dokazati u kojoj državi imate pravo na koju visinu plate – preporučuju sindikalci kamiondžijama.

    Imaju preporuke i za druge branše, u kojima se često zapošljavaju gastarbajteri.

    Tako građevinske radnike upozoravaju da se ne daju prevariti, jer je minimalna satnica za nekvaifikovane radnike u ovoj oblasti 12,85 evra, dok kvalifikovani majstori na zapadu Njemačke imaju pravo na minimum 15,70 evra po satu.

    Sindikalci upozoravaju strane radnike i da imaju pravo na plaćeni godišnji odmor, koji za građevinare, koji rade tokom cijele godine, iznosi 30 radnih dana.

    Takođe, detaljno ih upućuju kako da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje i kako da ne vrijeme reaguju i tuže poslodavca, ukoliko im nije na vrijeme i u punom iznosu isplaćena plata.

    Sve radnike, a pogotovo one zaposlene u ugostiteljstvu, njemački sindikalci upozoravaju da nipošto ne pristaju na rad na crno i da zahtijevaju da potpišu ugovor o radu, jer u suprotnom “poslodavac nije obavezan da im isplati zaradu”.

    – Oprez, ako vam poslodavac ne želi dati pisani ugovor o radu i ako vam isplaćuje platu u gotovini, on vjerojatno ne plaća porez i ne uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje. To se zove “rad na crno”. “Rad na crno” je nezakonit. Može se dogoditi da ćete morati platiti kaznu – upozoravaju sindikalci.

    Na ovoj veb stranici nude se i korisni savjeti za one koji tek namjeravaju da potraže posao u Njemačkoj.

    Pod geslom “zaštiti se znanjem”, njemački sindikalci, uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert”, upozoravaju potencijalne gastarbajtere da mogu postati lak plijen prevaranata, pogotovo ako ne znaju njemački jezik i ne poznaju svoja prava.

  • Građani BiH mogu ući u Hrvatsku bez kovid potvrda

    Građani BiH mogu ući u Hrvatsku bez kovid potvrda

    Građani Bosne i Hercegovine od danas mogu ući u Republiku Hrvatsku bez ranije potrebnih kovid potvrda, potvrđeno je Feni u nedjelju iz MUP-a Republike Hrvatske.

    U obrazloženju stoji kako nije produžena Odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza Republike Hrvatske, koja je bila važeća do 30. aprila 2022. godine.

    Stoga je ulazak u RH dozvoljen uz uvažavanje uslova ulaska koji su bili važeći prije pandemije covida-19, odnosno uz uslove propisane Zakonikom o šengenskim granicama, Zakonom o strancima i slično, a bez udovoljavanja epidemiološkim uslovima, naveli su iz MUP-a RH.

    Ova susjedna država je nakon dvije godine omogućila ulazak pod uslovima koji su bili na snazi prije pandemije.

    Između ostalog, protekle dvije godine to je značilo predočavanje potvrda o tome da je osoba negativna na virus, da je prebolila korona virus ili da je testirana, kao i navođenje razloga za putovanje.

    I pojedine druge zemlja svijeta su takođe ukinule ograničenja za ulazak na njihov teritorij, s obzirom na to da pandemija jenjava.