Autor: INFO

  • Novaku prijeti mu novo hapšenje: Policija u zgradi Novakovih advokata u kojoj se i on nalazi

    Novaku prijeti mu novo hapšenje: Policija u zgradi Novakovih advokata u kojoj se i on nalazi

    Nakon što je izvojevao pobjedu na sudu u Melburnu, Novak Đoković ponovo je uhapšen – prenosi B 92.

    Ovu informaciju je objavila novinarka Ksenija Pavlović Mekater pozivajući se na informacije koje joj je dao Novakov otac.

    Podsjećamo, po australijskom zakonu, postoji šansa da Novaku viza bude ponovo oduzeta, ako to odluči ministar Hok.

    Postoji mogućnost da ministar za Emigracije Aleks Hok iskoristi moć koju poseduje i lično naredi poništavanje vize.

    Kristofer Tran, tužilac u osvom slučaju, istakao je da će ministar razmisliti o tom potezu, ali nije precizno naveo po kom osnovu bi to učinio.

    Definitivno Imigraciona služba želi da izbaci Novaka iz države uprkos odluke suda koja je bila pozitivna po Đokovića na osnovu toga što je sudija Entoni Keli istakao da je pratio sve smjernice i da mu zvaničnici nisu na vrijeme dostavili adekvatne informacije, te da je imao validno medicinsko izuzeće.

    – Besana noć za čitavu familiju, teški momenti za nas. Novak je pokazao da je istrajan i vjeruje u sebe i svoja viđenja i ideale. Izborio se za cijeli svijet, sa druge strane imamo australijski sistem, sudija je donio pravu odluku na osnovu činjenica i nije postojao razlog za drugom sudskom odlukom, ali dobijamo informacije da je ministar unutrašnjih poslova iznad suda. Novak je upao u ozbiljan politički vrtlog, narod Australije je nesrećan, zaključani su od početka pandemije i definitivno je politika, sve vrijeme je to. Ono što mi možemo jeste da se svi angažujemo i po društvenim mrežama pustimo ovu vest – Novaka opet hoće da zarobe i zatvore. To je poslednja informacija, trenutno se konsultujemo sa PR službama o sledećim koracima. On je sada sa advokatima u prostorijama gdje su bili tokom suđenja i trenutno gleda i razmišlja o opcijama – navodi se iz đokovićevog tima.

  • Bojkota neće biti, a šta je plan “B” za izbore u BiH

    Bojkota neće biti, a šta je plan “B” za izbore u BiH

    Januarski praznici se privode kraju, a nakon svečarske atmosfere slijedi povratak u političku svakodnevicu, u kojoj BiH čekaju teške teme: sankcije SAD domaćim političarima i nastavak pregovora o reformi izbornog zakonodavstva.

    Analitičari tvrde da je onima koji vladaju u BiH na umu samo jedan cilj.

    BiH je ušla u izbornu godinu bez novog Izbornog zakona, pa je pitanje da li će, nakon odlaganja loklanih izbora 2020. godine, uslijediti još jedan presedan: da se zakon prekraja u godini izbora.

    Insistirajući na zakonskim izmjenama koje će obezbijediti da birači Hrvati biraju predstavnike svog naroda u organe vlasti Federacije BiH i u Predsjedništvo BiH, iz HDZ BiH je bilo čak i nagoveštaja bojkota izbora 2022. godine, ukoliko ovaj uslov ne bude ispunjen.

    Ipak, nedavno su, nakon sjednice Predsedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, iz Mostara stigli pomirljiviji tonovi.Predsjednik HNS BiH Dragan Čović, koji je i predsjednik HDZ BiH, rekao je da za desetak dana očekuje “širi sastanak o izmjenama izbornog zakonodavstva” i da će to biti “nova mogućnost za približavanje stavova”.

    Čović je rekao da se sa predstavnicima američke administracije i dalje vode “intenzivni pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva”, ali bojkot nije spominjao.

    – Na sjednici Predsedništva HNS razgovarali smo o tome dokle se došlo u tim pregovorima i još jednom pogledali sve te naše limite i razmišljanja kako očuvati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kao ključnu vrijednost Ustava BiH – rekao je Čović.

    Na pitanje hoće li stranke HNS bojkotovati opšte izbore u BiH, koji bi se trebali održati u oktobru, Čović je rekao da to za sada nije opcija.

    – Ja ne bih ništa bojkotovao dok još tragamo za rješenjima. Suvišno bi bilo sada govoriti o nekoj strategiji B, ili strategiji C, koje uvijek neko ima – rekao je Čović.

    Analitičari, međutim, tvrde da ni Čović, ni drugi aktuelni političari u BiH nemaju nikakav plan B, u slučaju da pregovori ne uspiju, ali da se ne sikiraju previše zbog toga.

    – Oni imaju samo jedan plan: da opstanu na vlasti. Reforme ih ne interesuju, a i što će im, kad im je ovako dobro: mogu da rade šta hoće i da ni za šta ne odgovaraju, jer je BiH, nažalost, zemlja anarhije i beščašća – kaže za Srpskainfo Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije BiH.

    Šehić dodaje da mu je jedino žao što u izborni proces neće biti uvedene nove tehnologije, jer bi se time spriječile izborne manipulacije, a građani podstakli da glasaju.

    – Kada bi bile uvedene te tehnologije, na izbore bi izašlo bar 70 odsto građana, a u takvoj situaciji je veliko pitanje kakav bi bio rezultat. Ali, građani ne izlaze na izbore, jer znaju da će njihovi glasovi biti pokradeni, a oni koji kradu neće ništa da mijenjaju, jer im je ovako dobro – zaključuje Šehić.

  • Ðoković: Nisam vakcinisan, dva puta sam preležao koronu

    Ðoković: Nisam vakcinisan, dva puta sam preležao koronu

    • Najbolji teniser svijeta Novak Ðoković rekao je na saslušanju u Sudu Australije da nije vakcinisan i da je dva puta preležao virus koronu.

    Gardijan prenosi transkrip sa slušanja, na kom je Ðoković upitan koji su bili njegovi razlozi da doputuje u Australiju, na šta je odgovorio da je on profesionalni teniser i da je isključivo došao da igra na Australijan openu.

    “Nisam vakcinisan. Kovid sam imao dva puta, u junu 2020. godine i nedavno sam imao kovid. Bio sam pozitivan 16. decembra 2021”, rekao je Ðoković, piše Gardijan.

  • Višković: To što radi bošnjački narod nije dobro za BiH

    Višković: To što radi bošnjački narod nije dobro za BiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra da za BiH nije dobro to što radi bošnjački narod, ali je spreman da razgovara sa entitetskim kolegom Fadilom Novalićem da traže najbolja rješenja.

    “Pokazali smo u nekom prethodnom vremenu da sve one stvari koje na neki način nisu bile riješene, da se mogu riješiti uz uvažavanje, a ne uz potcjenjivanje ili nametanje nekome mišljenja”, rekao je Višković novinarima u Milićima.

    On je istakao da nije sve do srpske strane, da nešto ne zavisi od Republike Srpske. “Ali, mi ćemo učiniti sve iz Republike Srpske da ostanemo u okviru Ustava, da ostanemo u okviru zakona”, dodao je Višković.

    Višković je naveo da ne žele nijedno rješenje koje će biti protivustavno i ponovo je pozvao druge narode u BiH da bez uplitanja stranih faktora sjednu za sto i nađu najbolje rješenje za suživot ili život u BiH.

    “To je naš poziv iz Republike Srpske, a ukoliko do toga ne dođe onda mi sigurno nećemo dozvoliti urušavanje Republike Srpske. Radićemo ono što je Ustavom definisano, povrat naših nadležnosti, sve ono što je u Dejtonu propisano i potpisano, a to su potpisale najveće svjetske sile”, istakao je Višković.

    Napomenuo je da su na tom dokumentu potpisi SAD, Srbije, Hrvatske, Republike Srpske, Federacije, a da Srpska samo traži da se on poštuje.

    “Ako te velike sile ne žele da uvažavaju ono što mi govorimo, neka poštuju sebe, neka poštuju svoj potpis i ono što su ponudili za okončanje ratnih sukoba na prostoru BiH i početak mira”, rekao je premijer Srpske.

    On je ponovio da iz Republike Srpske ne traže ništa više od toga, te ocijenio da je u svakoj normalnoj demokratskoj zemlji remetilački faktor onaj ko ne poštuje Ustav te zemlje.

    “Često kada razgovaram sa stranim ambasadorima, kad im postavim to pitanje oni nemaju odgovore. Ja kažem: Izvinite gospodo, da li je u vašoj zemlji dozvoljeno da se krši Ustav? Da li je u Engleskoj dozvoljeno da se krši Ustav? Ne. Da li je u Italiji dozvoljeno, u Americi, Kanadi, Sloveniji i bilo gdje? Ne. Zašto je onda dozvoljeno da se podržavaju oni koji krše Ustav u BiH”, ispričao je Višković.

    On je ocijenio da u posljednje vrijeme, kada nemaju argumenata, pribjegavaju da idu na snagu, ali je naglasio da se Republika Srpska drži samo argumenata i zato su argumenti i pravo na njenoj strani.

    Višković na proslavi Dana Republike u Milićima
    Premijer Republike Srpske Radovan Višković večeras je u Milićima prisustvovao proslavi Dana Republike i poručio da se ona mora sačuvati jer je garant srpskog opstanka na ovim prostorima.

    “Dovoljno je da vidite kako su naša braća prošla u susjednim državama, gdje su ostali bez zaštite svoje države, oni su jednostavno nestali sa tih prostora, morali su da se isele i napuste svoja ognjišta. Zato je nama Republika Srpska svetinja koju moramo, bez obzira na naše nesuglasice ili politička mimoilaženja, da odbranimo”, izjavio je Višković novinarima u Milićima.

    Višković je istakao da bez Republike Srpske nema života za ljude na ovim prostorima i ko to ne shvati u velikoj je zabludi.

    On je naveo da je 30 godina od osnivanja i mali i veliki period, da je svih tiha godina Republika Srpska bila na meti osporavanja, ukidanja, da se sve prenese na zajednički nivo, da se centralizuje BiH.

    Višković je naveo da se u posljednje vrijeme sve češće pojavljuje teza jedan čovjek – jedan glas, a zbog toga je prije 30 godina došlo do građanskog rata

    “Mi nismo naivni, ne možemo to sebi dozvoliti, žrtve koje su položene za stvaranje Republike Srpske, više od 30.000 ljudi je dalo živote, i mi koji predstavljamo institucije Republike Srpske imamo pravo i obavezu, svetu zakletvu od saboraca da nijednog momenta ne smije dovesti u pitanje njen opstanak”, rekao je Višković.

    On je napomenuo da nikome u BiH ne žele loše, već pozivaju i druga dva naroda u BiH da zajedno naprave zajedničku državu koja će biti funkcionalna, te ponovio d ne vidi nijedan razlog da je ovdje potreban strani mentor.

    “Moramo svi odusati od maksimalnih apetita i želja i pronaći kompromis za očuvanje BiH, koja bi bila po mjeri našeg ustava, da imamo dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Samo na taj način, uvažavajući sva tri naroda, uvažavajući i druge narode, ovdje može da se živi”, dodao je Višković.

    On je ukazao da se u posljednje vrijeme Srbi jedini zalažu za BiH, a da oni koji se kunu u BiH, svojim radnjama je ukidaju.

    “Iako je danas veliki dan za srpski narod, mi iz Republike Srpske koristimo priliku da pozovemo drugi entitet, drugi narod, prije svega bošnjački narod, jer je hrvatski prihvatio inicijativu iz Srpske, da se sjedne i razgovara o budućnosti BiH”, rekao je Višković.

    Ovdje treba, kaže, ekonomija, nova radna mjesta, veće plate, život, da se ostane na ovim prostorima i opstane, da ljudi od svog rada mogu živjeti.

    “Ako neko smatra da mi ovo što tražimo nije dobro za BiH, neka sjedne za sto objasni zbog čega to nije dobro. Mislim da svaki razuman čovjek u ovoj zemlji, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju pripadnost, reći će ovo isto”, rekao je Višković.

  • Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Najviši zvaničnici SAD i Rusije održaće danas dugo očekivani samit, na kojem će razgovarati o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija.

    Ovaj sastanak predstavlja nastavak samita koji su američki i ruski predsjednik Džo Bajden i Vladimir Putin imali sredinom 2021. godine, a koji nije rezultirao dogovorom, zbog čega brojne diplomate u nezvaničnim brifinzima i razgovorima s novinarima u bh. medijima smatraju da se te nestabilnosti prelijevaju na BiH i zapadni Balkan.

    Naime, nekoliko diplomata nam je proteklih mjeseci u nezvaničnim razgovorima indirektno ili između redova ukazivalo na veze koje postoje između nezadovoljstva Rusije potezima NATO-a i Zapada, a posebno SAD, i krize koja proteklih mjeseci kulminira na zapadnom Balkanu.

    Prema nekim mišljenjima, jedan od posrednika između SAD i Rusije je zvanični Berlin, koji je energetski zavisan od ruskih energenata, a istovremeno je, kao najveći svjetski izvoznik po udjelu u bruto domaćem proizvodu u velikoj mjeri osjetljiv na bilo kakve globalne nestabilnosti.

    Ilustracije radi, američko-njemačka trgovinska razmjena je u prošloj godini iznosila 260 milijardi dolara, od čega se 163 milijarde odnose na njemački izvoz u SAD, dok je rusko-njemačka privredna razmjena oko 50 milijardi dolara, od čega se skoro 30 milijardi odnosi na njemački izvoz. Inače, uprkos sankcijama EU prema Rusiji, njemačko-ruski ekonomski odnosi su u porastu, a ne u padu.

    S obzirom na to da je i EU vezana za njemačku privredu, a istovremeno profitira od stabilnosti na evropskom kontinentu, postoji veliki interes da se pronađe rješenje s Rusijom koje će biti prihvatljivo za obje strane.

    To je samo jedan od razloga zbog kojih se vjeruje da bi uspjeh u popravljanju rusko-američkih odnosa mogao dovesti do smirivanja situacije u Evropi, kao i na zapadnom Balkanu, pa samim time i u BiH. Samim time, smirivanje tenzija u Ukrajini bi indirektno više moglo učiniti za smirivanje tenzija u BiH i na Balkanu od bilo čega što će uraditi domaći faktori na Balkanu.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, u rusko-američkom samitu vidi interes i Amerike i Rusije. On kaže da Amerika suviše resursa troši u Evropi u vezi s Rusijom, a te resurse treba u globalnoj borbi moći s Kinom, koja tek predstoji, dok, kako navodi, Rusija želi da smanji broj žarišta na kojima se nalaze njihovi vojnici i resursi. Radić predviđa da će dogovor Rusije i Amerike rezultirati smanjenjem ruskog prisustva u našem regionu, a to, prema njegovom mišljenju, istovremeno znači i da će se vrlo brzo ugasiti i sva žarišta na zapadnom Balkanu.

    “Ovo je najveća kriza na Balkanu od devedesetih naovamo. Stvari su otišle predaleko i toga su svi svesni”, kaže on.

    Kriza NATO-a i Rusije je eskalirala nakon što se NATO oglušio o zahtjeve Rusije da prestane ekspanziju na istok, posebno u Ukrajinu. Rusija tvrdi da je Zapad prvo obećao Sovjetskom Savezu tokom pregovora o povlačenju iz Istočne Njemačke da se neće dalje širiti na istok, a nakon toga je, kako tvrde, isto obećao i u Budimpešti 1994, kada se pregovaralo o uništavanju ukrajinskog nuklearnog oružja, odnosno bezbjednosnim garancijama za tu zemlju.

    Istovremeno, na Zapadu tvrde da takve garancije nikad nisu direktno date Rusiji, već da je samo obećano da će svi potezi s tim u vezi biti rađeni uz konsultacije s Rusijom, bez ikakvih konkretnih obećanja.

    Sudeći prema deklasifikovanim dokumentima koje je objavio respektabilan medij “National Security Archive”, koji se bavi tajnim dokumentima američke vlade, istina je negdje u sredini.

    Oni, na primjer, ističu da je američki predsjednik Bil Klinton 1994. godine u Budimpešti htio i da “vuk bude sit i sve koze na broju”, i pokušavao je ruskom predsjedniku Borisu Jelcinu i njegovom ministru spoljnih poslova Andreju Kozirevu neformalno obećati da neće biti širenja, a istovremeno je zbog domaćeg političkog pritiska izbjegavao da to stavi na papir. Sudeći prema informacijama ovog medija, zbog želje da se situacija riješi bez previše dizanja prašine, ni jedna ni druga strana nije željela da pregovori propadnu ako bi se suviše insistiralo na temama koje će biti teško jednostavno riješiti. Problem je time ostavljen kasnijim generacijama, a Putin je osjetio da je sada trenutak da se to pitanje trajno riješi.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Novi rast cijena nafte, tržište u strahu zbog nemira u Kazahstanu

    Novi rast cijena nafte, tržište u strahu zbog nemira u Kazahstanu

    Na svjetskim tržištima su u prvoj sedmici 2022. godine cijene nafte porasle više od 5 posto zbog nemira u Kazahstanu i poremećaja u proizvodnji u Libiji, pa su vijesti o širenju omikrona bile u drugom planu.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice za 5,2 posto, na 81,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za 5,1 posto, na 78,90 dolara.

    Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prvoj sedmici nove godine cijene nafte dodatno su znatno porasle, što je, među ostalim, posljedica nemira u Kazahstanu, članici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

    Protesti su počeli u naftom bogatim regijama na zapadu Kazahstana, nakon što su početkom nove godine u toj zemlji znatno porasle cijene goriva.

    Proizvodnja nafte na glavnom kazahstanskom polju Tengizu smanjena je tokom sedmice, nakon što su neki podizvođači prekinuli željezničke linije u znak podrške protestima širom zemlje.

    Nemiri u toj srednjoazijskoj zemlji zaoštrili su problem slabije ponude OPEC-a i njegovih saveznika, koji ne uspijevaju pratiti rast potražnje.

    “Skok cijena nafte uglavnom odražava nervozu tržišta zbog eskalacije nemira u Kazahstanu i kontinuiranog pogoršanja političke situacije u Libiji, što blokira proizvodnju nafte”, rekla je Louise Dickson iz Rystad Energyja, prenosi Reuters.

    Proizvodnja u Libiji pala je, među ostalim, i zbog radova na održavanju cjevovoda, na 729 hiljada barela dnevno, u usporedbi s najvišom prošlogodišnjom proizvodnjom od 1,3 miliona barela dnevno.

    Zbog toga je ubrzano širenje omikrona palo u drugi plan premda sve veći broj zemalja uvodi nove restriktivne mjere. Ipak, zabrinutost za potražnju smanjena je zbog tvrdnji da nova varijanta koronavirusa izaziva blaže simptome od dosadašnjih.

  • Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock boravit će danas u posjeti Italiji, a uoči sastanka sa šefom italijanske diplomatije Luigijem di Maiom govorila je o budućnosti Evropske unije, ali i o saradnji Italije i Njemačke u kontekstu migrantske krize.

    Između ostalog, Baerbock je za italijansku La Stampu govorila i o projektu Sjeverni tok 2 te je naglasila kako je Njemačka spremna blokirati plinovod ukoliko Rusija počne koristiti energiju kao oružje.

    “Kao nova savezna vlada, jasno smo utvrdili sporazumom da projekti energetske politike u Njemačkoj moraju biti u skladu s evropskim zahtjevima i to se odnosi i na Sjeverni tok 2. To sada nije slučaj i zbog toga je projekt blokiran. Taj projekt također ima geopolitičke implikacije. Zbog toga smo u zajedničkoj deklaraciji s američkom vladom dogovorili da ćemo, ukoliko Rusija koristi energiju kao oružje ili krene u agresivne akcije prema Ukrajini, preduzeti efikasne mjere”, rekla je Baerbock.

    U kontekstu prisustva migranata u Evropi, Baerbock ističe kako ekonomski uspjeh Njemačke i Evrope počiva na ljudima koji su u evropske zemlje došli sa svojim idejama, biografijama i energijom.

    “Ne mogu i ne želim se pomiriti sa činjenicom da ljudi i dalje ginu na vanjskim granicama Evropske unije. Iz Berlina je lako uprijeti prstom u države koje snose težinu na vanjskim granicama, bilo da se radi o kopnenoj granici između Poljske i Bjelorusije ili mediteranskim granicama Italije i Grčke. Međutim, ako kao Evropljani afirmišemo svoja pravila, moramo biti spremni da pokažemo solidarnost. Namjeravamo proširiti legalne kanale za dolazak u Evropu i Njemačku. To neće biti lak put, ali kao savezna vlada, mi to želimo”, ističe ministrica.

    Također, Baerbock ističe kako svaka država unutar EU migrantsku krizu i dalje procjenjuje sa svog nacionalnog stajališta.

    “Međutim, mi ne možemo zabijati glave u pijesak dok svih 27 zemalja ne postigne zajednički stav o mehanizmu raspoređivanja migranata. Ako želimo da garantujemo humanost i red na vanjskim granicama EU, onda kao rezultat toga solidarnost i jednakost moraju postojati i unutar EU”, pojašnjava šefica njemačke diplomatije.

    Na kraju, Baerbock je istakla važnost saradnje Italije i Njemačke u kontekstu evropske vanjske politike.

    “Evropa je štab njemačke vanjske politike, a Italija je jedan od temeljnih stubova Unije. Kako bismo našu Evropu učinili jačom, želimo dati snažne signale za više socijalnih politika, bolju zaštitu klime i jaču ulogu Evropske unije u svijetu. Važno je da ljudi u našim zemljama osjete da im Evropa nešto nudi. Ta ponuda obuhvata mir, ekonomske mogućnosti, slobodu i sigurnost za buduće generacije”, zaključila je Baerbock.

  • “Ovo je puč”

    “Ovo je puč”

    Predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev kazao je da je u ta zemlja “izdržala državni udar”.

    On je istakao posle sastanka da je glavni cilj terorista bio da se sruši ustav zemlje i preuzme vlast u državi.

    “U jeku sukoba, grupa naoružanih militanata čekali su da krenu akciju. Njihov glavni cilj bio je očigledan – da se pogazi ustavi, unište državne ustanove i preuzme vlast. Ovde govorimo o pokušaju puča”, kazao je Tokajev.

    Kazahstanski državni sekretar Jerlan Karin izjavio da su nedavni neredi u toj zemlji zapravo bili napadi terorista koji su pokušali da izvedu državni udar.

    “Mislim da smo se susreli sa hibridnim terorističkim napadom na Kazahstan koji je, kao krajnji cilj, imao opštu destabilizaciju i eventualno državni udar”, rekao je Karin na televiziji “Khabar 24”, a prenosi ruska agencija TASS.

    Zvaničnik je odbacio poređenja sa “obojenim revolucijama ili plišanom revolucijom”, navodeći da je vlada u Kazahstanu isuviše jaka da bi podlegla takvom razvoju događaja.

    Umesto toga, kako je rekao, nemiri predstavljaju “zaveru unutrašnjih i određene spoljne sile” jer su, kako kaže, među teroristima bili i kazahstanski i strani državljani.

    U nekoliko kazahstanskih gradova su 2. januara izbili protesti, koji su eskalirali u masovne nerede. Zakon i red su ponovo uspostavljeni u svim regionima u zemlji 7. januara, saopštile su kazahstanske vlasti.

    Današnji dan, 10. januar, proglašen je danom žalosti u celoj zemlji.

  • Sud presudio u korist Đokovića, odbijen zahtjev za ukidanje vize

    Sud presudio u korist Đokovića, odbijen zahtjev za ukidanje vize

    Sud u Melburnu poništio je odluku Federalne vlade Australije o deportaciji Novaka Đokovića.

    Đokovićevi predstavnici iznijeli su žalbu na odluku Vlade, argumentovano je odbranili i potvrdili da je Novak imao kompletnu dokumentaciju za medicinsko izuzeće, zbog čega je sudija Entoni Keli presudio u njegovu korist.

    Borba svjetskog “broja 1” sa australijskim vlastima još nije gotova, ali je napravljen veliki korak ka nastupu na predstojećem Australijan openu.

    Kako prenose mediji, najbolji teniser svijeta je dobio medicinsko izuzeće jer je prebolio korona virus u decembru, ali po dolasku u Melburn viza mu je poništena.

    Nakon pet dana održano je suđenje na kojem su Đokovićevi advokati imali jače argumente od kolega koji su zastupali australijske vlasti, te je sudija Entoni Keli presudio u korist najboljeg tenisera svijeta. Đoković se pridružio advokatima na suđenju.

    Nešto malo nakon 7 časova jutros donesena je velika odluka za srpskog tenisera.

    Sud je istakao da je odluka Vlade da teniskoj zvijezdi ukine vizu za ulazak u zemlju “nerazumna”.

    Naređeno je da Vlada Australije plati sve troškove i da Đokoviću bude ukinuta odluka o ukidanju vize.

    Nakon ponovnog pregleda predmeta odlučeno je da mu se plate troškovi i da mu se vrati pasoš i svi lični dokumenti. Dat je rok od 30 minuta da Novaka puste iz pritvora u migrantskom hotelu.

    Odluku suda potvrdio je i Novakov advokat Nik Vud.

    Advokati federalne Vlade rekli su sudu da ministar za imigraciju Australije zadržava pravo da iskoristi svoje lično ovlaštenje da ponovo ukine vizu Ðokoviću na potpuno novim osnovama.