VRBAS Media

Autor: INFO

  • Makron i Putin razgovarali telefonom duže od dva sata

    Makron i Putin razgovarali telefonom duže od dva sata

    Francuski predsjednik Emanuel Makron je u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izrazio spremnost da sarađuje sa međunarodnim organizacijama i pomogne ukidanju ruskog embarga na izvoz ukrajinske hrane preko Crnog mora, saopšteno je danas iz Jelisejske palate.

    Makron je, navodi se, ponovio da je u Ukrajini potreban prekid vatre, kao i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Marijupolju, prenosi Rojters.

    “Pozvao sam Rusiju da ispuni svoju međunarodnu odgovornost kao članica Savjeta bezbjednosti UN tako što će zaustaviti ovaj razorni napad”, naveo je Makron.

    TAS S je prenio da je telefonski razgovor Makrona i Putina trajao duže od dva sata.

    Ovo je prvi razgovor dvojice lidera otkako je Makron ponovo izabran za predsednika Francuske 24. aprila.

  • Italija podržava ulazak Ukrajine u EU, ali i BiH i ostalih zemalja Balkana

    Italija podržava ulazak Ukrajine u EU, ali i BiH i ostalih zemalja Balkana

    Italijanski premijer Mario Draghi kazao je da se njegova zemlja zalaže za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, ali i da se pruži novi zamah zemljama poput Bosne i Hercegovine.

    Draghi je pozvao na nastavak proširenja EU uz “trenutno otvaranje pregovora” o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, i nove napore u približavanju zemljama koje su dalje u procesu, kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina.

    “Italija podržava trenutno otvaranje pregovora o pridruživanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Želimo dati i novi zamah pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom i garantujemo maksimalnu pažnju legitimnim zahtjevima Bosne i Hercegovine i Kosova. Mi smo za ulazak svih ovih zemalja i želimo Ukrajinu u EU”, rekao je.

    Draghi je istakao da prijem zemalja koje žele da uđu u EU ne vidi kao “prijetnju evropskom projektu”, već naprotiv, kao “dio njegove realizacije”, prenosi ANSA.

    Italijanski premijer je najavio da će nastaviti podržavati sankcije Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu, ali je također spremna raditi na pronalaženju diplomatskog rješenja za sukob.

    “Rat u Ukrajini pokazao je duboku ranjivost mnogih naših zemalja u odnosu na Moskvu. Italija je jedna od najizloženijih država članica”, dodao je, misleći na oslanjanje Italije na ruski gas.

    Kaže da je takvo oslanjanje na energiju nepromišljeno sa ekonomske tačke gledišta i opasno sa geopolitičkog stanovišta.

    “Italija namjerava da donese sve neophodne odluke da odbrani svoju i evropsku sigurnost. Podržali smo sankcije koje je EU odlučila uvesti Rusiji, uključujući i one u energetskom sektoru. Nastavit ćemo to činiti sa istim uvjerenjem i ubuduće”, izjavio je Draghi.

    On je rekao da rat u Ukrajini predstavlja jednu od najozbiljnijih kriza u istoriji EU, ističući da je to humanitarna, sigrnosna, energetska i ekonomska kriza.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) za 11. maj zakazalo je sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Debata i analiza situacije u BiH dolazi uslijed visoke političke krize i napetosti koja traje skoro godinu dana, ali i rata u Ukrajini i proruskog utjecaja na Balkanu.

    Takođe tu je i pitanje visokog predstavnika u BiH čiji legitimitet i dalje osporavaju politički predstavnici iz Republike Srpske kao i prisustvo snaga EUFOR-a u BiH odnosno produženje mandata misije Althea, ali i pozicija BiH prema rata u Ukrajini i potezima Rusije.

    Treba podsjetiti da su u novembru prošle godine Rusija i Kina uspjele spriječiti obraćanje Christiana Schmidta u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je u zraku “visilo” produženje mandata EUFOR-a u BiH. No sada postoji opcija da se Schmidt ipak obrati u Savjetu bezbjednosti UN-a i iznese svoje viđenje stanja u BiH tokom dosadašnjeg mandata.

    Savjetom bezbjednosti UN-a ovog mjeseca predsjedavaju Sjedinjene Američke Države.

    Inače, u Savjetu bezbjednostiUN-a ovih dana rastu tenzije jer je Rusija najavila da će bojkotovati sastanak Savjetu bezbjednosti UN-a s Političkim i sigurnosnim komitetom EU (PSC), što je još jedan znak pogoršanja odnosa između Moskve i njenih partnera iz Ujedinjenih naroda. Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Moskva nije bojktovala niti jedan sastanak, no čini se kako se stvari i ovdje mijenjaju.

  • Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas će održati sjednicu na kojoj bi se trebala donijeti odluka o raspisivanju i održavanju Opštih izbora 2022. godine.

    “Prijedlog Odluke o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine”, glasi prva tačka 17. sjednice CIK-a.

    Osim odluke o raspisivanju izbora, Centralna izborna komisija bi trebala razmatrati i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, a prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na Opštim izborima u oktobru 2022. godine.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je najavio kako će CIK, i pored brojnih špekulacija u javnosti, postupati u skladu s odredbama Izbornog zakona te da će izbori biti raspisani na vrijeme.

    Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiče izdvajanja sredstava za održavanje izbora.

    Nakon što Centralna izborna komisija BiH donese odluku o raspisivanju izbora, odredbe Izbornog zakona predviđaju da se sredstva za njihovo održavanje mora osigurati u roku od 15 dana.

    Pripreme za raspisivanje izbora već mjesecima protiču u političkim prepucavanjima i osporavanju legitimiteta CIK-a, prijetnjama bojkotom izbora, tenzijama u vezi izmjena Izbornog zakona, upozorenjima o nedostatku finansijskih sredstava i političke volje za izbore te drugim bh. političkim trzavicama.

    Nakon sjednice koja je zakazana u 10 sati članovi CIK-a će se obratiti javnosti.

  • Pfizer objavio iznos prihoda od vakcina protiv koronavirusa u prva tri mjeseca 2022.

    Pfizer objavio iznos prihoda od vakcina protiv koronavirusa u prva tri mjeseca 2022.

    Iz kompanije Pfizer su saopštili da su u prvom kvartalu ove godine prodajom, između ostalog, vakcina i pilula protiv koronavirusa ostvarili prihod od 26 milijardi dolara. Pojedini su optužili ovu kompaniju za profiterstvo usljed pandemije.

    Vakcinacijom je spašen veliki broj ljudi te je postignuto da mnogi imaju blaže simptome zaraze, ali Pfizer se kritikuje zbog cijene proizvoda te zbog toga što neće da se odrekne od patentne zaštite čime bi se omogućilo i drugima da proizvode vakcine protiv koronavirusa.

    Prihod od 26 milijardi dolara u prvom kvartalu je viši za 77 posto u odnosu na isti period prošle godine. Prodajom vakcina, koje je razvila s njemačkom kompanijom BioNTech, je uprihodovala 13,2 milijarde dolara, a prodajom pilula Paxlovid 1,5 milijardi. Znatan prihod je ostvaren i prodajom drugih proizvoda koji su bili potrebni tokom pandemije.

    Očekuje se da će Pfizer ove godine imati rekordnu prodaju koja bi trebala iznositi između 98 i 102 milijarde dolara. U ovoj farmaceutskoj kompaniji tvrde da vakcine siromašnijim državama prodaju po povoljnijoj cijeni, prenosi list Guardian.

  • Emmanuel Macron ponudio pomoć u izvozu hrane iz Ukrajine

    Emmanuel Macron ponudio pomoć u izvozu hrane iz Ukrajine

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je spreman da radi sa međunarodnim organizacijama da bi se pomoglo u prevazilaženju ruskog embarga na izvoz hrane iz Ukrajine preko Crnog mora, saopćila je Jelisejska palata.

    U saopćenju se navodi da je Macron u telefonskom razgovoru ponovio da je u Ukrajini neophodan prekid vatre i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Mariupolju.

    “Pozvao sam Rusiju da preuzme svoju međunarodnu odgovornost kao članica Vijeća sigurnosti UN-a i okonča ovaj razorni napad”, rekao je Macron.

  • Kancelar obećao: “Ako vi želite, računajte i na nas”

    Kancelar obećao: “Ako vi želite, računajte i na nas”

    Njemački kancelar Olaf Šolc obećao je podršku prijemu Finske i Švedske u NATO ako zatraže članstvo.

    Dve zemlje treba da odluče, rekao je u utorak na sednici vlade u Mesebergu kod Berlina kojoj su prisustvovale i premijerke Finske i Švedske Sana Marin i Magdalena Anderson.

    “Međutim, mi nemamo nedoumica – ako te dve zemlje odluče da žele u NATO, mogu da računaju na našu podršku,” rekao je Šolc. Helsinki i Stokholm uvek mogu, dodao je, da se oslone na Nemačku.

    Sana Marin je rekla da je ruski napad na Ukrajinu potpuno promenio bezbednosnu situaciju. “Nema povratka nazad,” kazala je finska premijerka. Dodala je da njena zemlja ima snažnu i modernu vojsku koja u svako doba može da sarađuje sa NATO.

    Švedska premijerka Magdalena Anderson rekla je, povodom mogućeg učlanjenja u alijansu, da su “sve opcije na stolu.”

    Finska će odluku možda da donese već 12. maja, ako predsednik Sauli Niniste (Sauli Niinistö) saopšti svoj stav. Odluku u Finskoj donose zajedno predsednik i vlada. Švedska će dan kasnije da predstavi bezbednosno-političku analizu u kojoj će biti reči i o NATO.

    Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Finska i Švedska ozbiljno razmišljaju o ulasku u NATO. Generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg im je već obećao brz prijem ako podnesu zahtev.

    U anketama javnog mnjenja u obe zemlje je podrška pridruživanju Severnoatlantskom savezu porasla, a mnoge partije u Stokholmu i Helsinkiju nagovestile su podršku članstvu. Ne, međutim, i socijaldemokratske kojima pripadaju Sana Marin i Magdalena Anderson.

  • Njemački Eurofighteri presreli ruski izviđački vojni avion

    Njemački Eurofighteri presreli ruski izviđački vojni avion

    Njemački borbeni avioni presreli su iznad Baltičkog mora jednu rusku izviđačku letjelicu te je ispratili podalje od njemačke teritorije, javljaju njemački mediji u utorak.

    “U blizini otoka Ruegena primijećen je jedan ruski izviđački vojni avion nakon čega su iz baze Laage pored Rostocka poletjela dva Eurofightera te ruski avion ispratila podalje od njemačke teritorije”, potvrđeno je agenciji Dpa.

    Nadalje je potvrđeno kako se avion “približavao njemačkom zračnom prostoru” ali da je promijenio smjer nakon polijetanja njemačkih Eurofightera. Čitav incident se dogodio još u subotu, prenosi Hina.

    U međuvremenu je i danska vlada na obavijesni razgovor pozvala ruskog ambasadora u toj zemlji zbog nedavnog ulaska jednog ruskog vojnog aviona u danski zračni prostor iznad baltičkog otoka Bornholma.

    Tom prilikom ruski avion je povrijedio i švedski zračni prostor.

  • Milanović: Bio sam Komšićev jaran, kada sam vidio da je džepar i lopov – doviđenja

    Milanović: Bio sam Komšićev jaran, kada sam vidio da je džepar i lopov – doviđenja

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je izjavio da će na samitu NATO-a staviti veto na ulazak Finske u alijansu dok ne budu riješena pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

    “Mi imamo jednu stranu koja je izdajnička, ljudi s privatnim motivima plus što me mrze. To će morati objasniti javnosti. To će biti pritisak na Hrvatsku, ovi su kupljeni”, reako je Milanović.
    Za Vladu Hrvatske je rekao da je izdajnička.

    “Izdaju Hrvate u BiH, a taj narod tamo traži jako malo, samo osnove, državu gdje se poštuju nacionalna prava. U BiH se očekuje da se ignorira činjenica da postoje Hrvati, Srbi i Bošnjaci pa da Bošnjaci mogu preglasati Hrvate. Za ovo smo se pripremali, potpit ćemo ih intelektualno, mene neće slomiti. Igraju na izdajničku vladu. Ja ne želim biti simpatičan u Briselu, nije me briga, to su tamo bezveznjaci”, rekao je Milanović.
    Kazao je kako je 2014. odbio mjesto u Briselu jer mu je “bilo neugodno otići na plaću od 20.000 eura.”

    “Ovi dani su jako važni, ne odustajem od svog stava, znam da ga većina Hrvata podržava. Ja se borim mirnim sredstivma, to su naša vitalna prava, to je pola miliona Hrvata u BiH. Ja sam, rekao je Udbašenković, Komšićev jaran. Ja sam to bio, ljudima pristupam naivno. Kad sam vidio da je džepar i lopov, doviđenja”, rekao je.

    Kazao je da nema veze s Rusijom i da je Moskva agresor u ratu protiv Ukrajine.

    “Oni igraju svoju igru, oni su agresor u ovom ratu, a mi imamo kliku na vlasti”, kazao je dodavši da se ne boji ni Rusije, niti Ukrajine.

  • Đokić: RS i BiH treba i dalje da uvoze rusku naftu uprkos sankcijama EU

    Đokić: RS i BiH treba i dalje da uvoze rusku naftu uprkos sankcijama EU

    Republika Srpska i BiH i dalje treba da nabavljaju rusku naftu, uprkos tome što EU želi da uvede sankcije na ovaj energent iz Rusije, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS.

    On je, međutim, takođe rekao da RS ne nabavlja samo naftu iz Rusije, već sa svih destinacija u zavisnosti od kretanja na berzi i poslovnih dogovora, te da tako treba da bude i ubuduće.

    “Ja ne vidim razloga da se RS i BiH uvedu sankcije na nabavku ruske nafte imajući u vidu da BiH nije uvela sankcije Rusiji i da niko nema pravo da uvodi sankcije nego to može da radi samo država”, rekao je Đokić.

    Što se tiče evropskih država koje uvode sankcije na rusku naftu, Đokić je rekao da je to njihov izbor, ali da vjeruje da će te zemlje platiti skupu cijenu zbog te odluke.

    “Vidljivo je da je od nastanka ukrajinske krize došlo do vidljivih poremećaja u snabdijevanju, prije svega hranom a vidite da su u Njemačkoj podivljale cijene hrane”, rekao je on i dodao da postoje i očigledni poremećaji u snabdijevanju energentima.

    Đokić je mišljenja da je rješenje krize da se pronađe dogovor s Ruskom Federacijom.

    “Ruska Federacija je još uvijek jedna od planetarnih velikih sila, a velike sile uvijek nađu način da štite svoje interese kako je to uvijek bilo u istoriji, poput Amerike ili Rusije, sada Evrope ili Kine”, rekao je on.