Autor: INFO

  • Sputnjik V ili Fajzer – koja vakcina pruža bolju zaštitu od omikrona?

    Sputnjik V ili Fajzer – koja vakcina pruža bolju zaštitu od omikrona?

    Malo preliminarno laboratorijsko istraživanje pokazalo je da se nivoi neutrališućih antitela kod ljudi zaraženih omikron sojem koronavirusa koji su vakcinisani ruskom vakcinom Sputnjik V nisu smanjili.

    Kako navode, to nije slučaj kod onih koji su primili Fajzerovu vakcinu.

    Zajedničko rusko-italijansko istraživanje, koje je finansirao Ruski fond za direktna ulaganja, koji prodaje Sputnjik V u inostranstvu, uporedio je krvni serum ljudi koji su dobili različite vakcine.

    Preliminarno istraživanje sproveli su naučnici Instituta Spalancani u Italiji i Gamaleja instituta u Moskvi, koji je razvio Sputnjik V.

    Naučnici su rekli da su uzorci uzeti tri do šest meseci nakon primljene druge doze vakcine pokazali da su nivoi antitela kod ljudi koji su primili dve doze Sputnjika V bili otporniji na omikron nego kod onih koji su bili vakcinisani Fajzerovom vakcinom.

    Istraživanje je obuhvatilo 51 osobu vakcinisanu Sputnjikom V i 17 osoba koje su primile dve doze Fajzerove vakcine.

    “Nužnost treće, buster doze, vakcine danas je očita”, navodi se u istraživanju objavljenom 19. januara.

    Istraživanje, koje još nije prošlo recenziju, pokazalo je da su neutrališuća antitela za omikron detekovana u krvnom serumu 74,2 odsto ispitanika vakcinisanih Sputnjikom V i 56,9 odsto onih vakcinisanih Fajzerovom vakcinom. Ranije preliminarno istraživanje Gamaleja instituta pokazalo je da buster doza Sputnjika Lajt pruža snažniji imunski odgovor u vidu antitela protiv omikrona od samo dve doze Sputnjika V.

  • “Ako i jedan vojnik pređe granicu…”

    “Ako i jedan vojnik pređe granicu…”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je Rusiju da bi SAD smatrale napadom ako bi makar jedan ruski vojnik prešao granicu Ukrajine.

    Blinken se inače danas sastaje sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim,

    “Ako bi i jedan ruski vojnik prešao granicu Ukrajine, onda bismo imali posla sa ozbiljnim problemom”, rekao je Blinken u intervjuu za nemački ZDF nakon sastanka sa kancelarom Olafom Šolcom.

    To bi, kako je naglasio, bio sasvim jasan napad na Ukrajinu, bilo da se radi o jednom ili 1.000 vojnika.

    Pema njegovim rečima, postoji veliki rizik, ne samo u Ukrajini već su odnevno ruski vojnici poslati i u Belorusiju.

    Blinken i Lavrov sastaće se danas u Ženevi, a američki zvaničnik istakao je da nema velika očekivanja od tih razgovora.

  • Rusija i NATO: Bajden tvrdi – Putin će krenuti na Ukrajinu, ali ne želi totalni rat

    Iz Bijele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da misli da će njegov ruski kolega Vladimir Putin “krenuti” na Ukrajinu, ali da ne želi “totalni rat”.

    Putin će platiti “ozbiljnu i skupu cenu” za invaziju, naveo je Bajden na konferenciji za novinare, ali je ukazao da bi manji prepad mogao biti tretiran drugačije.

    Iz Bele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Kremlj je upozorio da bi komentari mogli dodatno destabilizovati situaciju.

    Rusija ima oko 100.000 vojnika u blizini granice, ali poriče da planira invaziju.

    “Rusija bi uskoro mogla da napadne Ukrajinu” – tvrdi visoki američki diplomata
    “Putin je manijak, on je ubica” – kažu neki Ukrajinci dok Rusija odmerava snage sa Zapadom
    Može li američka “Srebrna lisica“ da nadmudri Vladimira Putina

    Predsednik Putin je postavio niz zahteva zapadnim vladama, insistirajući da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da se pridruži NATO-u i da ovaj savez prekine vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.

    “Jasno smo stavili do znanja da je svako dalje širenje NATO-a na istok neprihvatljivo”, rekao je Putin na konferenciji za novinare prošlog meseca.

    Tačni Putinovi razlozi za gomilanje ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom su nepoznati, ali mnogi veruju da je to pokušaj da se natera Zapad da ozbiljno shvati ruske bezbednosne zahteve.

    ‘Novi bezbednosni poredak u Evropi’

    U pregovorima između Zapada i Rusije do sada nije došlo do pomaka, a neki od zahteva Moskve u početku su odbačeni kao neostvarivi.

    Entoni Blinken, američki državni sekretar, trebalo bi u petak da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova u Ženevi posle upozorenja da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu “u veoma kratkom roku”.

    Međutim, Bajden je na konferenciji za novinare u sredu rekao da postoje razlike u NATO-u u pogledu toga šta su zemlje spremne da urade, a u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu… Mislim da to menja sve.

    “Ono što ćete videti jeste da će Rusija snositi odgovornost ako izvrši invaziju i zavisi od toga šta ona uradi

    “Jedna je stvar ako je u pitanju manji upad, a onda na kraju moramo da se svađamo oko toga šta da radimo, a šta ne”, rekao je on.

    Zvaničnici Bele kuće požurili su da razjasne stav SAD posle Bajdenovih komentara.

    “Ako bilo koje ruske vojne snage pređu ukrajinsku granicu, to je ponovna invazija i naići će na brz, ozbiljan i zajednički odgovor SAD i naših saveznika”, rekla je Džen Psaki, portparolka Bele kuće.

    Kremlj je odgovorio da bilo kakva upozorenja o katastrofalnim posledicama po Rusiju neće pomoći u smanjenju napetosti, već bi čak mogla dodatno destabilizovati situaciju.

    Analiza
    Barbara Plet Ašer, BBC dopisnica iz Stejt departmenta

    Zvaničnici američke administracije i NATO saveznici ne mogu biti srećni što Bajden tako javno i jasno iznosi razlike unutar NATO-a.

    Nemilosrdne javne poruke bile su o jedinstvu.

    Ali predsednik je otkrio skrivene pukotine, što je dovelo do pitanja da li on Putin daje Putinu za upad na ukrajinsku teritoriju.

    Sada je predsednik jasno rekao ono što su svi privatno znali – da je NATO jedinstven oko toga kakav bi trebalo da bude odgovor na invaziju, ali ne i na upad.

    “Postoje razlike u tome šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu ubijajući Ukrajince, to menja sve.

    “To zavisi od toga šta će on uraditi u smislu postizanja jedinstva u NATO-u”, naveo je Bajden.

    Rusija je zauzela i anektirala poluostrvo Krim na jugu Ukrajine 2014. pošto su Ukrajinci zbacili svog proruskog predsednika.

    Od tada, ukrajinska vojska je uključena u rat sa pobunjenicima koje podržava Rusija u oblastima na istoku u blizini ruskih granica.

    Strahuje se da bi se sukob, koji je odneo 14.000 života i prouzrokovao da najmanje dva miliona ljudi napusti domove, ponovo razbuktao i da će ruska vojska preći granicu.

    Šta želi Putin?
    Ruski predsednik dugo je tvrdio da su SAD prekršile garanciju koju su dale 1990. da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Jednostavno su nas prevarili”, požalio se on na prošlomesečnoj konferenciji za novinare.

    Tumačenja se razlikuju oko toga šta je tačno obećano tadašnjem sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu.

    Ali jasno je da Putin veruje da je NATO dao garancije.

    Od tada se nekoliko istočnoevropskih zemalja, koje su nekada bile deo sfere uticaja Sovjetskog Saveza, pridružile NATO-u.

    Neke od ovih zemalja, među njima i one na Baltiku, graniče se sa Rusijom.

    Rusija tvrdi da ovo proširenje, kao i prisustvo NATO trupa i vojne opreme u blizini njenih granica, predstavlja direktnu pretnju po bezbednost.

  • Brnabićeva: Stavljena tačka na Rio Tinto u Srbiji, gotovo je

    Premijerka Ana Brnabić obratila se nakon današnje sednice Vlade Srbije, na kojoj se razgovaralo o Rio Tintu.

    Premijerka Ana Brnabić saopštila je večaras da je Vlada na sednici ukinula uredbu i prostorni plan područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarit.

    “Prostorni plan je ukinut i on više ne postoji. Samim tim poništeni su svi upravni akti koji su vezani za Rio Tinto, sve dozvole, resenja, odluke i sve ostalo”, rekla je Ana Brnabić na pres-konferenciji neposredo posle sednice vlade.

    Ugovore sa Rio Tintom nikada nismo imali, kao što smo više puta rekli, dodala je premijerka.

    Ukinuta je i odluka o obrazovanju radne grupe za implementaciju projekta Jadar iz 2021. godine.

    “Time smo ispunili sve zahteve ekoloških protesta i stavili tačku na Rio Tinto u Srbiji. Ovim je, što se tiče projekta Jadar, i Rio Tinta, sve završeno. Gotovo je”, rekla je Brnabićeva.

    Ona je podsetila da su poslednjih meseci održani protesti u vezi sa projektom Jadar i kompanijom Rio Tinto, odnosno njenom ćerkom firmom u našoj zemlji, koja je u Srbiji od 2004. godine kada je, kaže, dobila prvo rešenje kojim se dozvoljavaju istražne radnje i krenula u istraživanje.

    Brnabićeva je dodala da je 2006. izmenjen Zakon o rudarstvu kojim je uvedeno načelo kontinuiteta, koje podrazumeva da onaj ko istražuje ima ekskluzivno pravo da eksploatiše, a da je kompanija 2012. dobila rešenje o izvođenju bušotina velikog prečnika.

    “I tako dalje evo do danas, do 2022. godine. Imamo zahteve ekoloških organizacija, koji su predati vladi 12. januara 2022”, rekla je Ana Brnabić i ponovila sve zahteve, koje je vlada danas na sednici usvojila.

    Premijerka je pozvala sve zainteresovane ekološke organizacije da se obrate Vladi i preuzmu dokumente u vezi Rio Tinta i kazala da predstavnici ranijih vlasti, koji su sve te sporazume sklapali, sada pokušavaju na zelenoj agendi da grade političku budućnost.

    Naglasila je da trenutne vlasti nikada nisu imale nikakve ugovore sa Rio Tintom.

    Ona je, posle sednice vlade, pokazala svu dokumentaciju vezanu za Rio Tinto i poslovanje u Srbiji preko ćerka firme Rio Sava eksplorejšen.

    “Tu je sve od 2002.godine, kada je potpisan sporazum sa SRJ, koji ratifikovana u Skupštini SCG 5.maja 2004. godine, preko prvog rešenja Ministarstva rudarstva i energetike od 8. juna 2004.godine, kojim se odobrava geološko istraživanje, preko rešenja iz 2012. za izvođenje radova koje je izdato od strane Ministarstva od zaštite životne sredine pod Oliverom Dulićem za bušotine. Tu je i zakon iz 2006.koji uvodi načelo kontinuiteta kako bi Rio Tintu obezbedio da imaju i ekskluzivno pravo na eksploataciju”, objasnila je ona.

    Brnabićeva je podsetila da je 2006. na vlasti bila DS sa svojim koalicionim partnerima, a predsednik Srbije tada je bio Boris Tadić.

    Prema njenim rečima: “Svi ljudi koji danas govore protiv Rio Tinta i oni koji protestuju, blokiraju raskrsnice, međunarodne putne pravce, granične prelaze, maltretiraju građane itd. bili su u toj stranci, a to su pre svega Dragan Ðilas, Marinika Tepić, Nebojša Zelenović”.

    “Nije mi jasno, ukoliko su ovi protesti ekološki, a ne politički zašto niste pitali Zelenovića zbog čega je sa svojom strankom doveo Rio Tinto, što mu je dato rešenje o istraživanju, što su menjali zakon da bi im dali eksluzivna prava na eksploataciju. Zašto ne objasne nego se sklanjaju iza zelene agende da bi na tim leđima gradili političku budućnost, na šta nemaju šanse”, rekla je ona.


    Kazala je da svu dokumentaciju zainteresovani mogu preuzeti i večeras, jer će ona biti u vladi duže pošto mora završiti neke sastanke.

    Premijerka je izjavila da su se strane organizacije i fondacije u poslednjih godinu i po dana sjatile u Srbiju da finansiraju ekološke organizacije, učestvuju u njihovom osnivanju, radu i da finansiraju proteste.

    Ona je na konferenciji za medije rekla da nema reči o tome koliko je licemerje stranaca i stranih organizacija, navodeći da su najveći finansijeri SAD, Rokfeler fondacija i USAID, Fond za otvoreno društvo, Nacionalna zadužbina za demokratiju i mnogi drugi, iz Velike Britanije Vestminsterska fondacija za demokratiju, Britanski savet, kao i organizacije iz Nemačke.

    “Ne bi bio problem da su zainteresovani za životnu sredinu i da nema tog licemerja da ti koji finansiraju proteste, napadaju kompanije iz tih zemalja, a mi treba da ih branimo i politički slabimo. Je l’ to igra koju igramo?”, upitala je Ana Brnabić.

    Ona je ocenila da to pokazuje da ovde neki žele “i jare i pare”, što znači, kako je rekla, da finansiraju proteste kako bi oslabili i slomili kičmu Aleksandru Vučiću, a istovremeno znaju da je Vučić posvećen i ozbiljan i da će te projekte izgurati ako misli da su u interesu Srbije.

    “Pa ćete dobiti i jedno i drugo i da se oslabi Aleksandar Vučić i da da vasa kompanija ostane. E pa ne može više. Meni je dosta tog licemerja”, poručila je premijerka.

    Kaže i da su se neverovatne stvari prethodna dva meseca dešavale.

    “Platite nekoga da govori o zaštiti životne sredine, a kada Vučić i SNS žele da nešto urade, onda ste protiv”, ukazala je Ana Brnabić.

  • Konačna odluka parlamenta: U Austriji će vakcinacija biti obavezna

    Konačna odluka parlamenta: U Austriji će vakcinacija biti obavezna

    Austrijski parlamentarci su danas odlučili da vakcinacija punoljetnih građana protiv koronavirusa bude obavezna. Ovako je odlučeno nakon višesatne rasprave zakonodavaca.

    Austrija je prva evropska država u kojoj će vakcinacija protiv koronavirusa biti obavezna, a vakcinacija će biti obavezna od sljedećeg mjeseca. Bit će izuzete samo trudnice i oni koji se ne mogu vakcinisati iz drugih zdravstvenih razloga.

    Ranije je navedeno da će oni koji ne budu vakcinisani biti sankcionisani u iznosu od 600 do 3.600 eura.

    Vlast je odlučila i da finansijski podstiče na vakcinaciju, a za tu namjenu bit će potrošeno čak milijardu dolara. Opoziciona Socijaldemokratska partija (SPO) je u decembru prošle godine predlagala da se svakoj vakcinisanoj osobi da vaučer od 500 eura. Ovakav model podsticaja će biti primijenjen, ali uz manje korekcije, piše online izdanje lista Kurier.

    Model podrazumijeva organizovanje lutrije kojom će se odabirati dobitnici ovog podsticaja. Oni koji budu izvučeni dobijat će vaučer u navedenom iznosu.

    Stvaranje kolektivnog imuniteta obaveznom vakcinacijom podrazumijeva tri faze. Prva je sama vakcinacija koja bi trajala do sredine marta. Potom slijedi pregled nevakcinisanih, a posljednja je izricanje opomena nevakcinisanim, a potom i sankcionisanje.

    Austrijski ministar zdravstva Wolfgang Mueckstein je ranije ukazao da su većina stručnjaka saglasni da će uoči sljedeće jeseni biti potrebna visoka stopa kolektivnog imuniteta. Smatra da se to može postići obaveznom vakcinacijom.

    Osim Austrije, postoji mogućnost da i u Njemačkoj vakcinacija bude obavezna, kao i u pojedinim drugim državama.

  • WHO: Već sada se treba pripremati za sljedeću pandemiju

    WHO: Već sada se treba pripremati za sljedeću pandemiju

    Šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za vanredne situacije Michael Ryan je ukazao da se već sada treba pripremati za novu pandemiju.

    Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), podsjetio je koliko je teškoća stvorila pandemija koronavirusa. Međutim, ukazao je da teškoće mogu biti i veće.
    “Ispred nas su drugi izazovi i ako gledamo u budućnost, nemamo vitalan sistem koji će odgovoriti na njih. Mislim da smo suočeni s egzistencijalnom krizom”, rekao je i napomenuo da vakcine protiv koronavirusa nisu jednako distribuisane.

    Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, u više od 50 država još nije vakcinisano ni 25 posto njihovog stanovništva. Ryan je ocijenio da se samo saradnjom svih bitnih aktera može uspjeti u tome da se svakoj zemlji osigura dovoljan broj vakcina. Prema njegovim riječima, to niko ne može učniti sam. Očekuje da će se ponovo desiti pandemija.

    “Svi su odgovorni zbog toga što su svi u riziku. Trebaju nam multilateralna transnacionalna rješenja s javno-privatnim angažmanom kako bismo imali robustan mehanizam. To ne znači samo okončanje ove pandemije, jer će nakon ove pandemije uslijediti nova pandemija”, upozorio je.

    Ryan je naglasio da ono što se nauči u ovoj pandemiji odrediti kako će se čovječanstvo ponašati tokom nove pandemije. Mišljenja je da će se pandemija koronavirusa možda završiti ove godine, ali ako svim državama budu dostupni vakcine i lijekovi.

  • I Španija namjerava koronavirus tretirati kao sezonsku gripu

    Španska vlast namjerava da koronavirus tretira kao sezonsku gripu, jer je izgledno da će nakon pandemije početi endemija. Ako se to desi, to će značiti normalizaciju života.

    Premijer ove države Pedro Sanchez je 17. januara nakon susreta s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom izjavio da razmatraju kako se transformirati iz pandemije u endemiju. Stopa smrtnosti od koronavirusa u Španiji je pala s 13 na jedan posto. Za Sancheza “virus više nije smrtonosan koliko je prije bio”.
    To će podrazumijevati tretiranje koronavirusa kao sezonske gripe. Međutim, dr. Jeffrey Lazarus iz Instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) u Baceloni smatra da još nije kraj pandemije.

    “Mislim da se više radi o politici nego o javnom zdravlju. Nakon svakog pandemijskog vala se daju novi prijedlozi. Ranije se predlagalo da se prestanu nositi maske na otvorenom prostoru, a sada se predlaže prestanak testiranja i registrovanja zaraženih”, rekao je Lazarus.

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su pozvali države da budu oprezne podsjetivši da je veliki broj ljudi širom svijeta nevakcinisan. Još smatraju da se epidemiološke mjere mogu ukidati tek onda kada se počne smanjivati broj zaraženih, prenosi Euronews.Podsjećamo, britanski premijer Boris Johnson je jučer, 19. januara, obraćajući se parlamentarcima najavio ukidanje skoro svih epidemioloških mjera. Izgledno je da će se to desiti do kraja marta.

  • U BiH večeras dopremljeno 258.570 doza Pfizer vakcina koje je donirala Bugarska

    U BiH večeras dopremljeno 258.570 doza Pfizer vakcina koje je donirala Bugarska

    U glavni grad Bosne i Hercegovine večeras je dopremljeno 258.570 doza Pfizer vakcina protiv koronavirusa, a koje je donirala Bugarska.

    Ovu informaciju na svom Twitter profilu potvrdio je pomoćnik ministra u Sektoru za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dušan Kojić.

    “Nove vakcine, odnosno 258.570 doza, protiv SARS-COV-2 virusa je upravo ušlo u BiH. Podrška od strane vlade Bugarske”, naveo je.
    Vakcine su najučinkovitije sredstvo u borbi protiv pandemije te je do sada Bosni i Hercegovini isporučeno više od 3.600.000 doza vakcina.

    Podsjećamo, prošle sedmice na Međunarodni aerodrom u Sarajevu dopremljeno je 96.000 doza vakcina protiv koronavirusa proizvođača Moderna, a koje su donirale Sjedinjene Američke Države.

  • Bajden: Stavio sam do znanja Putinu da će snositi posljedice

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je danas da je jasno stavio do znanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će se svako kretanje ruskih vojnih snaga u Ukrajini smatrati invazijom.

    Bajden je na konferenciji za medije istakao da će Rusija platiti visoku cijenu u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu, kao i da su SAD pripremile paket sankcija koje će im uvesti ukoliko se to desi, prenosi agencija Rojters.

    Ruske vlasti saopštile su ranije danas da upozorenje predsjednika Bajdena o mogućim razornim posljedicama ukoliko Rusija krene na Ukrajinu, neće pomoći smanjenju tenzija, već bi moglo dodatno da destabilizuje situaciju.

    Na molbu da prokomentariše Bajdenovu izjavu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da Rusija dobija slična upozorenja već više od jednog mjeseca.

    “Mislimo da ona ni na koji način ne doprinose smanjenju tenzije koja je sada podignuta u Evropi i šta više, mogu da dovedu do destabilizacije situacije”, rekao je Peskov.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu i da u prilog tome ide i činjenica da je Moskva značajno pojačala vojno prisustvo kod granica Ukrajine, što Rusija odlučno odbacuje kao neosnovane i opasne optužbe i ističe da vojne snage premešta na svojoj teritoriji u skladu sa Ustavom, a da Zapad sve to koristi kao izgovor za dalje širenje na Istok.

    Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio pisane, pravno obavezujuće, garancije Zapada da se neće dalje širiti prema ruskim granicama i da u tom dijelu Evrope neće raspoređivati naoružanje.

  • Pauer: Stegnućemo obruč oko korupcije

    Pauer: Stegnućemo obruč oko korupcije

    Centralni dio agende SAD i Džoa Bajdena, predsjednika SAD, u BiH je borba protiv korupcije, rekla je danas Samanta Pauer, administratorka Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), u razgovoru s novinarima pisanih medija u BiH.

    Pauerova, koja je danas stigla u BiH, rekla je da je centralni stub spoljne politike predsjednika Bajdena borba protiv korupcije, a da on, kao i državni sekretar Entoni Blinken i ona u ulozi glavnog administratora ove američke agencije, BiH posebnu pažnju posvećuju upravo u borbi protiv korupcije.

    “Apsolutno ćete vidjeti naše poruke i našu akciju u području borbe protiv korupcije, koja će se vremenom sve više pojačavati, ali uvijek u duhu partnerstva. Mi smo ovdje u ulozi nekog ko podržava hrabre aktiviste, zvaničnike koji su u institucijama posvećeni borbi protiv korupcije, koji ponekad moraju da idu protiv opštih tendencija. Svima njima USAID želi pomoći, kao i nezavisnim medijima”, rekla je ona.

    Rekla je da previše političkih lidera u ovoj zemlji stavlja korupciju u prvi plan kao način da se obogate i da uklone tragove korupcije, te je osudila zapaljivu aktivnost i retoriku, za koje je rekla da prate korupciju.

    Naglasila je da će to biti poruka koju će prenijeti političkim liderima s kojima će se sresti i dodala da je neprihvatljivo što se toliko kasni sa sprovođenjem reformi koje bi BiH vodile ka Evropskoj uniji, a za članstvo u EU se, kako je podvukla, zalaže 75 odsto građana.

    “Trenutni status kvo nije prihvatljiv. Odavno je bilo vrijeme da politički lideri u ovoj zemlji počnu da sprovode reforme, uključujući i uklanjanje diskriminatorskih odredaba iz Ustava koje onemogućavaju građanima da se mogu kandidovati na najviše političke funkcije u ovoj zemlji”, dodala je ona.

    Zato je, kako je naglasila, od krucijalne važnosti da korupcija bude odbačena i da se prihvati i sprovede agenda 5+2 za zatvaranje OHRa i da se svi posvete evropskim reformama.

    “SAD su veoma zabrinute zbog političkih zastoja koji se mogu opisati kao blokada. Sve dok državne institucije ne profunkcionišu, veoma je teško sprovesti bezbjednosne i političke reforme koje su potrebne za integracije koje ljudi u BiH žele”, rekla je Pauerova.

    Govoreći o svojoj posjeti BiH, rekla je da se srela s mnogo aktivista i nezavisnih novinara te je dodala da SAD cijene ulogu koju mediji imaju u demokratizaciji i borbi protiv korupcije.

    “SAD cijene nezavisne medije i duboko vjerujemo u važnost nezavisnih medija koji su oslobođeni političkih uticaja i koji mogu služiti kao izvor istinitih informacija u vrijeme kada je istina napadnuta i kada je mnogi izokreću za svoje političke ciljeve”, dodala je, uz napomenu da je korupcija u velikoj mjeri odgovorna za usporavanje napretka BiH.

    Naglasila je i da je Balkan prostor s jednom od najbrže rastućih ekonomija u svijetu i najbrže rastući ekonomski region u Evropi, ali da građani BiH i dalje ne mogu da uberu plodove ekonomskog rasta zbog sistemske korupcije.

    “Osim direktno onih koji imaju korist od korupcije, ni u jednom entitetu niti igdje u zemlji nećete naći one koji podržavaju korupciju. Samo ćete vidjeti iscrpljenost, očaj i tugu onih koji žive u okruženju koje ima toliko potencijala, ali gdje je ekonomska i politička moć koncentrisana u rukama malog broja ljudi”, rekla je ona.

    SAD stoje uz narode u BiH
    Prije susreta s novinarima, Samanta Pauer, administratorka USAIDa, u Sarajevu je najavila da će na sutrašnjem sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, osim razgovora o reformama, prenijeti i poruku predsjednika SAD Džoa Bajdena da SAD stoje uz narode u BiH.

    Odgovarajući na pitanja o radu bh. institucija i sankcijama srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ocijenila je da je prijetnja povlačenjem iz institucija na nivou BiH prijetnja stabilnosti koja je dogovorena prije 26 godina potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.

    Kazala je da želi razgovarati o tome kako SAD mogu pomoći aspiracijama svih ljudi u BiH.

    “To bi trebao da bude fokus institucija BiH kako razviti ekonomiju, kako otvarati nova radna mjesta, kako se boriti s pandemijom koja ponovo raste i u ovoj zemlji, kao i u mojoj”, rekla je Pauerova.

    Dodala je da je boravila u BiH tokom ratnih dešavanja devedesetih godina te da joj je ovaj povratak u našu zemlju emotivan.

    “Politika je naporna i teška, ali rat je strahovit”, naglasila je Pauerova.

    Reagujuću na njene izjave, Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, istakao je da je Pauerova poslala loše poruke odmah na početku posjete BiH i pokazala da je nastavila s jednostranim pristupom.