VRBAS Media

Autor: INFO

  • Višković poručio da ne postoji bojazan da izbori u BiH budu odgođeni

    Višković poručio da ne postoji bojazan da izbori u BiH budu odgođeni

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da ne postoji bojazan da izbori u BiH budu odgođeni ili da se ne održe zbog pitanja izmjena Izbornog zakona BiH.

    Očito da oni faktori koji su, na kraju krajeva, i kreirali takav izborni zakon nisu dozvolili njegove izmjene, bez obzira na vapaje hrvatskog naroda. Po svoj prilici, izbori u BiH održaće se po postojećem Izbornom zakonu, kako je već najavljeno, u prvoj sedmici oktobra – rekao je Višković za Televiziju srpske dijaspore.

    Komentarišući izjave pojedinaca koji priželjkuju da se pojedinim političkim liderima u BiH onemogući učešće u izbornom procesu, Višković je naglasio da je Izborni zakon BiH jasan kao i izborni zakon bilo koje druge zemlje, te da je u njemu tačno propisano ko nema pravo da se kandiduje.

    – To su isključivo ljudi koji imaju potvrđene optužnice, koji se terete za određene kriminalne radnje. Prema tome, svaka druga priča da će neko narediti i tražiti zabranu nečijeg učećša na izborima značila bi da to više nije demokratska zemlja, nego klasična diktatura i bezvlašće – istakao je Višković.

    Premijer je naveo da bi na takvu eventualno moguću priču pokazivanja mišića, koja nije zasnovana na Zakonu i Ustavu, Republika Srpska imala odgovor.

    – Ne bih savjetovao nikome da na tu temu pravi neke svoje računice, jer će odgovor Republike Srpske biti jasan i nedvosmislen. Ako neko želi da testira Republiku Srpsku, samo neka izvoli – poručio je Višković.

    Komentarišući tvrdnje opozicije u Srpskoj da posljednja pomoć Vlade građanima stiže kasno i da je trebalo reagovati mnogo ranije, Višković je rekao da Vlada Srpske građanima pomaže tokom cijele pandemije virusa korona.

    – Republika Srpska je za te namjene izdvojila značajna sredstva i možemo se pohvaliti da smo možda bolje neke stvari uradili u pandemiji nego mnogo moćnije zemlje. Mi smo u svakom momentu imali dovoljno medicinske i zaštitne opreme, smještajnih kapaciteta i svega što je trebalo u pandemiji – podsjetio je Višković.

    On je naveo da je Vlada pomagala privrednicima, realnom sektoru, te da je povećavala plate i penzije i da to radi u kontinuitetu.

    – Mi smo jedina vlada u okruženju, regiji, pa možda i šire, koja od maja ide sa povećanjem plata od 10 odsto u javnom sektoru, koliko povećavamo i penzije, kao i boračka i socijalna davanja. Povećanje plata, penzija i socijalnih davanja imali smo i u januaru. Onda se pojavi opozicija koja to kritikuje i kaže trebalo je prije. Ta priča nema utemeljenje u zdravom razumu – naglasio je Višković.

    Premijer Srpske je podsjetio, između ostalog, i na jednokratne pomoći Vlade za demobilisane borce od po 100 KM, novčanu pomoć Crvenom krstu i javnim kuhinjama, te robne pakete socijalno ugroženima.

    – Razumijem opoziciju i ne očekujem da pohvali rad Vlade. Opozicija i treba da kritikuje, jer na taj način se bore da dođu na vlast, ali ovako kako oni rade i kako su radili, moraće još da sačekaju – rekao je Višković.

    On je ponovio da Vlada Srpske čini sve da Republika Srpska iz globalne turbulentne situacije izađe stabilno, te pozvao dijasporu da ulaže u Srpsku, koja će im omogućiti najpovoljnije uslove za investicije.

    Srpska lider u evropskim integracijama u BiH

    Republika Srpska je lider u evropskim integracijama u BiH i posljednjih 15 godina svoje zakonodavstvo usaglašava sa zakonodavstvom EU, izjavio je Višković.

    – Republika Srpska je opredijeljena da se kreće na evropskom putu i jedino što tražimo jeste da se striktno poštuje mehanizam koordinacije koji je usvojen u BiH, što u prevodu znači da ne želimo po svaku cijenu u EU, ako na tom putu gubimo naše nadležnosti – rekao je Višković za Televiziju srpske dijaspore.

    Višković je naveo da Republika Srpska samo traži da se uvaži ustavno uređenje BiH i da Republika Srpska, kao sastavni dio BiH, zajedno sa drugim entitetom bude članica EU, a ne da se pod plaštom evropskih integracija razvlašćuje i da se njene nadležnosti prenose na nivo BiH.

    – To nije cilj evropskih integracija, već pojedinaca i mi na te stvari ne možemo pristati – naglasio je Višković, dodajući da poruke koje dolaze iz EU posljednjih nekoliko godina obeshrabruju zemlje koje nisu članice.

    Govoreći o značajnim regionalnim infastrukturnim projektima, Višković je istakao da oni idu svojim tokom, te napomenuo da je regionalna saradnja više nego značajna za Srpsku i BiH.

    Višković je izrazio opredijeljenost Republike Srpske regionalnom projektu “Otvoreni Balkan”, koji je pokrenula Srbija, pridružile se Albanija i Makedonija.

    – Mi iz Republike Srpke smatramo da je to više nego potreba i za BiH, međutim u drugom entitetu smatraju da BiH ne bi trebalo da bude u tom projektu, što, po meni, nije razumno i normalno objašnjenje. To je više ona neka bolest po principu `ako je to pokrenula Srbija, u tome ne bi trebalo da učestvuje BiH – smatra Višković.

    Prema njegovim riječima, BiH u cjelini značajno gubi zato što već nije dio “Otvorenog Balkana”.

    – Nadam se da će u drugom entitetu prevladati razum, jer čak i privrednici iz drugog entiteta traže od svojih predstavnika vlasti da se prihvati ta inicijativa, koja podrazumijeva protok ljudi i roba, a da se ne gube sati i dani na graničnim prelazima – rekao je Višković.

    Višković je naveo da privreda ne trpi politiku i ne poznaje granice, te da su privrednici ljudi koji su uložili svoj novac i znanje i žele da svoj proizvod plasiraju na druga tržišta van granica BiH.

    – Da bi u tome uspjeli oni ne mogu nepotrebno gubiti vrijeme na graničnim prelazima, ne treba da imaju administrativne barijere, koje se u doba informacionih tehnologija mogu lako otkloniti -napomenuo je Višković.

  • Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj pozvao je danas Srbiju da “što je prije moguće” ubrza svoje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i primijeni sankcije koje su EU i ostale zemlje zapadnog Balkna usvojile u vezi sa Ukrajinom.

    Ministri spoljnih poslova EU izrazili su jasno očekivanje od partnera i budućih članica EU da se posvete zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, rekao je Borelj.

    On je dodao da oni koji to nisu još uradili, a Srbija je jedna od njih, trebalo bi što je prije moguće da ubrzaju svoje usklađivanje i primijene sankcije, prenosi Tanjug.

    – Mi razumijemo poteškoće i vrednujemo činjenicu da su svi oni glasali protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali mi očekujemo od kandidata i naših partnera da se u poptpunosti usklade sa našom spoljnom politikom – poručio je Borelj.

    On je naveo kako u EU “razumiju” da na zapadnom Balkanu, kada je Moskva u pitanju, postoje “problemi, veze i javno mnjenje”, ali je ponovio i da “postoje i stvari koje ne mogu ići zajedno”.

    Veći broj ministara poručio je da EU mora da se drži svojih obećanja prema regionu, ali i da region mora da se opredijeli, prenosi RTS.

    – Želimo jasnu poziciju zapadnog Balkana jer je i ovaj konflikt sasvim jasan – rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Ivan Korčak.

    Ako zemlje zapadnog Balkana kažu da hoće da budu dio zajednice, Korčak kaže da je “sada trenutak da pokažu gdje pripadaju i koje vrijednosti zastupaju”.

    Mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto poručio je da bi trebalo da je Srbija odavno zaslužila članstvo u EU.

    – Trebalo je još juče da je primimo, ali možemo slobodno i sutra. Nije fer od EU da više traži od kandidata nego što može da im da. Tražimo od njih da usklade svoju politiku, a zauzvrat im ne dajemo ništa. Da smo Srbiju juče primili u Uniju, sada usklađivanje politike ne bilo na dnevnom redu – rekao je Sijarto, prenosi RTS.

    Šef srpske diplomatije Nikola Selaković rekao je da je Sijarto zatražio da se Srbiji odmah ponudi članstvo.

    – Neke države članice, među kojima su Poljska i baltičke zemlje, iskoristile su priliku da na vrlo eksplicitan način stave do znanja da se od nas očekuje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što podrazumeva i uvođenje sankcija Rusiji – izjavio je Selaković.

    Selaković je rekao da je ponovio poznati stav da oružano rješavanje problema nema podršku Srbije i naglasio da Beograd poštuje teritorijalni integritet i nezavisnost međunarodno priznatih država.

    Borelj je rekao da EU još nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.

  • Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava vađenje prirodnog gasa na moru i želi da sklopi sporazum o isporukama sa Evropom u narednim mjesecima, pošto taj kontinent namjerava da zamijeni uvoz iz Rusije.

    Izrael će u narednih nekoliko godina udvostručiti proizvodnju na oko 40 milijardi metara kubnih sa oko 20 milijardi metara kubnih pošto proširuje sadašnje projekte i otvara nova nalazišta, rekli su zvaničnici energetske industrije.

    Ova zemlja trenutno pokriva potrebe domaćeg tržišta, a preko lokalne mreže cjevovoda izvozi gas u susjedni Egipat i Jordan, dok su dodatne količine planirane za Evropu.

    “Nadamo se da ćemo stvoriti relativno brz radni proces i već ovog ljeta postići okvirni sporazum”, izjavio je Lior Šilat, generalni direktor u Ministarstvu energetike.

    On je obišao brod koji vrši bušenje na lokaciji “Kariš”, udaljenoj oko 90 kilometara od izraelske obale. Ovo nalazište gasa će biti aktivirano kasnije ove godine.

    Vlasnik nalazišta je kompanija “Enerdžin”, koja je nedavno u blizini otkrila dodatne zalihe gasa.

  • 80 odsto nezaposlenih posao čeka duže od godinu dana

    80 odsto nezaposlenih posao čeka duže od godinu dana

    Stepen dugotrajne nezaposlenosti je i dalje visok te je oko 79,5 odsto nezaposlenih bilo bez posla duže od godinu dana.

    Navodi se to u Planu o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2022. godinu, dokumentu Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji je u formi konsultacija.

    “Tržište rada u BiH se već dugo suočava sa velikim izazovima, zaposlenost je niska, a nezaposlenost još veoma visoka. Ključni faktori za uporno visok stepen nezaposlenosti su nepostojanje odgovarajućih prilika za zaposlenje u privredi, neusklađenost nastavnih planova i programa s potrebama tržišta rada i visoka poreska opterećenja, posebno u pogledu kategorije ljudi s najnižim primanjima”, navodi se u ovom dokumentu.

    S druge strane, Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da postoji strahovit pritisak poslodavca da se uvozi radna snaga.

    “Kada su u pitanju radne dozvole, onoliko koliko ih nije iskorišteno tokom cijele prošle godine jeste sada u ova četiri mjeseca. Došli smo u situaciju da obućarska industrija moli da im se dozvoli uvoz radnika iz Indije i Pakistana”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da je dobar dio onih koji su na birou tu radi zdravstvenog osiguranja.

    “Oni se vode na evidenciji, ali su radni angažman pronašli van granica BiH, a ovdje se s vremena na vrijeme prijavljuju radi zdravstvenog osiguranja”, naveo je Šatorović za “Nezavisne novine”.

    Iz Agencije za statistiku BiH su juče saopštili da je u februaru 2022. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 375.689.

    “U februaru 2022. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 839.415”, naveli su iz ove agencije.

    Inače, u spomenutom dokumentu navedeno je da je u 2021. godini zabilježen pad broja nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH.

    “Prosječan broj nezaposlenih lica u 2021. godini iznosio je 394.402 i u odnosu na prosjek u 2020. godini smanjio se za 20.829 ili pet odsto”, navodi se u ovom planu.

    Što se tiče kvalifikacione strukture, najveće učešće u ukupnoj nezaposlenosti u 2021. godini u BiH činile su osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 31,6 odsto, zatim radnici sa srednjom stručnom spremom 28,8 odsto, te NKV radnici 26,9 odsto.

    U 2021. godini, dodaje se, s evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ukupno je zaposleno 119.960 nezaposlenih lica.

    Kada su u pitanju smjernice za 2022. godinu, kako se navodi, naredni period sigurno će obilježiti snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, posebno na tržištu rada.

    Planirano je da u FBiH u 2022. godini programima aktivne politike zapošljavanja bude obuhvaćeno 14.650 osoba koje nemaju posao. U RS je planirano zapošljavanje više desetina hiljada ljudi.

    “Imajući u vidu ostvareni trend zapošljavanja lica s evidencije u 2021. godini i mjerama ove aktivne politike zapošljavanja, planirano je da se u 2022. godini zaposli 30.000 osoba s evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske”, ističe se u ovom dokumentu.

  • Pandurevićeva o jednokratnoj novčanoj pomoći

    Pandurevićeva o jednokratnoj novčanoj pomoći

    Zbog povećanja cijena Republika Srpska će ove godine imati 540 miliona KM više indirektnih poreza nago što je planirano. Sa tom količinom novca se prave sistemska rješenja, a ne zamazuju se oči građanima jednokratnim novčanom pomoći od 100 KM, poručuje Aleksandra Pandurević, član Glavnog odbora SDS.

    Ona kaže da jednokratne pomoći nisu rješenja za probleme, a pogotovo ne kada se faktički daju iz džepa građana koji zbog povećanja cijena, a tim i većeg PDV državi daju mnogo više novca nego ranije, saopšteno je iz sekretarijata SDS-a.

    „U prva četiri mjeseca ove godine prihodi od indirektnih poreza su u BiH viši od planiranih za čitavih 538 miliona KM. U prosjeku RS po mjesecu na osnovu toga ostvaruje dodatnih 45 miliona KM“, istakla je Pandurević.

    To je novac se uzima od građana, kaže Pandurević ističući da je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu poskupila za 410 KM u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    „Ako imamo domaćinstvo koje svaki dan kupi jedan hljeb i mlijeko ono će zbog poskupljenja za samo ta dva artikal za godinu dana imati dodatni trošak od 291 KM. I sada Dodik misli da će zamazati oči tim ljudima tako što će nekome dati 100 KM“, kazala je Pandurević.

    Ona ističe da će sudeći po statističkim podacima zbog povećanja cijena svaka porodica ove godine državi kroz PDV dati dodatnih 720 KM.

    „Vara se svako ko misli da će ispasti dobrotvor ako od uzetih 700 građanima vrati svega 100 KM“, navodi Pandurević.

  • Šri Lanka ima goriva tek za jedan dan, a premijer poručio građanima da im dolaze najteži dani

    Ranil Wickremesinghe, koji je nedavno izabrana za premijera Šri Lanke, izjavio je da je ovoj zemlji ostalo nafte tek za jedan dan. Država je pogođena najtežom ekonomskom krizom u posljednjih 70 godina.

    Premijer je u televizijskom obraćanju građanima ukazao da je Šri Lanci u sljedećih nekoliko dana hitno potrebno 75 miliona dolara u stranoj valuti kako bi mogla kupiti esencijalne potrepštine. Najavio je da će Centralna banka štampati novac kako bi se isplatile plate i druga potraživanja u javnom sektoru. Podsjetio je da bi štampanje novca moglo imati za posljedicu deprecijaciju domaće valute – rupije.
    Potvrdio je da će se možda privatizirati i državna aviokompanija Sri Lankan Airlines.

    Zemlja je teško pogođena posljedicama pandemije koronavirusa, rastom cijena energenata i, kako je naveo BBC, populističkim snižavanjem poreznih stopa. Hronični nedostatak strane valute i rastuća inflacija uzrokovali su nedostatak lijekova, goriva i drugih egzistencijalnih potrepština.

    “U ovom trenutku imamo goriva za jedan dan. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će najteži u našim životima”, naglasio je Wickremesinghe.

    Istakao je da postoji mogućnost kreditnog zaduženja kod Indije kako bi se osiguralo gorivo. Smatra da je više izgledno da će stanje biti gore, nego bolje, prenosi BBC.

    Iznimno teška ekonomska kriza je u martu ove godine uzrokovala proteste koji još traju. U protestima je poginulo devet osoba, a više od 300 ljudi je povrijeđeno. Mahinda Rajapaksa je nedavno podnio ostavku na mjesto premijera, a traži se i ostavka njegovog brata Gotabaye koji je predsjednik države. Tokom socijalnih nemira zapaljene su i kuće političara.


    Pojedini ekonomisti smatraju da je Šri Lanka prva zemlja u svijetu koja nije izdržala globalnu ekonomsku krizu. Istakli su je kao jednu od brojnih država u kojima kriza nije uzrokovana samo lošim upravljanjem, već i pandemijom koronavirusa, agresijom Rusije na Ukrajinu i finansijskim poteškoćama.


    Očekuje se da će ih biti mnogo u kojima će se desiti ono što se dešava u Šri Lanci. To se prije svega odnosi na siromašne države u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.

  • Zapadni vojni izvori: Putin je počeo donositi vojne odluke što je inače posao nižih oficira

    Zapadni vojni izvori: Putin je počeo donositi vojne odluke što je inače posao nižih oficira

    Neimenovani zapadni izvor, prema pisanju BBC-ja, tvrdi da predsjednik Vladimir Putin i vojni načelnik general Valerij Gerasimov direktno intervenišu u ruskoj vojnoj ofanzivi u Ukrajini i donose odluke koje inače donose niži oficiri.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, izvor je rekao:

    “Mislimo da su Putin i Gerasimov uključeni u taktičko donošenje odluka na nivou za koji bismo inače očekivali da ga preuzme pukovnik ili brigadir.”

    Vojni izvor je rekao da su njih dvojica donosili odluke o kretanju trupa u Donbasu, području istočne Ukrajine koje je sada fokus ruske vojne ofanzive.

    Već je bilo nagovještaja da se predsednik Putin više uključio u svakodnevno vođenje vojne invazije otkako je Rusija pretrpjela neuspjehe na sjeveru zemlje i oko glavnog grada Kijeva.

    Nedavno su se pojavile i spekulacije da je šef ruske vojske, general Gerasimov, možda bio “po strani” zajedno sa nepotkrijepljenim glasinama da je povrijeđen prilikom posjete Donbasu prije nekoliko sedmica.

    Ali zapadni vojni zvaničnik je jasno stavio do znanja da načelnik ruskog generalštaba i dalje daje naređenja.

    “Gerasimov je spreman i radi”, rekao je.

  • Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Zračne snage SAD-a izvele su uspješan test svoje “problematične” hipersonične rakete tokom vikenda, mjesec dana nakon što su objavile da je program pretrpio kašnjenja zbog “nedavnih anomalija u testiranju”.

    Oružje za brzi odgovor lansirano iz zraka uspješno je pušteno iz bombardera B-52H kod obale južne Kalifornije u subotu i postiglo je hipersonične brzine, objavile su u ponedjeljak Zračne snage, ne dajući više detalja o samom testu, kao što je trajanje leta ili njegova visina.

    “Ovo je bilo veliko postignuće tima ARRW i naših zračnih snaga”, rekao je brigadni general Heath Collins, izvršni oficir programa Zračnih snaga za oružje.

    ARRW je hipersonično oružje koje koristi raketu-pojačivač za ubrzanje projektila do brzina većih od 5 Macha, odnosno pet puta veće od brzine zvuka.

    Takozvano hipersonično klizno vozilo tada se odvaja od pojačivača i klizi velikom brzinom prema svom cilju. Zračne snage su se u prošlosti mučile s testiranjem AGM-183A ARRW, a program je pretrpio tri neuspjeha u testiranju leta prije ovog posljednjeg uspjeha.

    Prošlog mjeseca, zračne snage su saopćile da su anomalije u testiranju pomaknule raspored za završetak oružja. Prvi kompletni test rakete i rakete-pojačivača odgođen je do negdje u sljedećoj fiskalnoj godini, koja počinje u oktobru.

    Dan prije ovog testa, sekretar zračnih snaga Frank Kendall priznao je probleme s kojima se ARRW program susreo.

  • Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u ponedjeljak naveče da se uzmu u obzir rezerve Turske prema ulasku Finske i Švedske u odbrambeni savez.

    “Turska je cijenjena saveznica i potrebno je odgovoriti na sve sigurnosne probleme. Moramo stajati zajedno u ovom istorijskom trenutku”, napisao je Stoltenberg na Twitteru nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, prenosi Hina.

    Švedska i Finska su najavile da će kroz par dana podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, a na to ih je potaklo mijenjanje geopolitičke klime u Evropi nakon početka ruskog napada na Ukrajinu krajem februara.

    “Turska ne može reći ‘da’ članstvu Finske i Švedske u NATO-u, bez uvrede, to je nemoguće”, rekao je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi RIA Novosti.

    Ponovio je da obje zemlje podržavaju “terorističke organizacije”, uključujući Kurdsku radničku stranku PKK koja je zabranjena u Turskoj te kurdsku miliciju YPG u Siriji. Erdogan je ranije poručio da su “skandinavske zemlje utočišta za terorističke organizacije”.

    Tokom sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu u nedjelju, Cavusoglu je osudio nekoliko zemalja članica NATO-a zbog ograničavanja izvoza oružja u Tursku zbog njene borbe protiv tih grupa.

    Nije posve jasno šta će spriječiti Tursku da uloži veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u, ali diplomati vjeruju da bi istupi tih zemalja o borbi protiv terorizma i izvozu oružja mogli odigrati važnu ulogu.

  • Kraj bitke za Mariupolj

    Kako javlja BBC, desetine ukrajinskih boraca odvedeni su, neki odneseni na nosilima, u ruske autobuse koji su ih čekali i prebacili u bolnicu. Više od 200 drugih muškaraca odvedeno je u obližnji grad pod kontrolom Rusije.

    Cijeli proces od pregovora do evakuacije odvijao se u tajnosti, a nije se pojavila nikakva informacija sve dok se Rusi nisu oglasili juče.

    Čini se da su UN i Crveni križ bili jako uključeni, što možda objašnjava zašto su Ukrajinci prihvatili odvođenje na rusku teritoriju.

    U noćnom obraćanju, predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da postoji jedan prioritet – spašavanje života vojnika.

    “Ukrajina treba svoje ukrajinske heroje žive”, rekao je.

    Još uvijek je mnogo nepoznanica koliko je boraca ostalo u tvornici i šta će se s njima dogoditi.

    Obje strane će to bez sumnje pokušati predstaviti kao pobjedu: Rusija, jer će konačno dobiti kontrolu nad ovim strateškim lučkim gradom, i Ukrajina, jer su se neki od vojnika koji su se tako dugo držali uspjeli izvući živi, navodi BBC.