Autor: INFO

  • Problem za banjalučke taksiste

    Problem za banjalučke taksiste

    Putnici koji slete na Aerodrom Mahovljani, ako ih ne čeka privatni prevoz ili ne žele ići autobusom do Banjaluke, prisiljeni su satima čekati na taksi jer banjalučke taksiste kažnjavaju ako dođu po putnike, a taksisti iz Laktaša nemaju dovoljno vozila.
    Naime, taksi prevoznici iz najvećeg grada Republike Srpske tvrde da ih kažnjava laktaška policija ukoliko se desi da voze klijenta od Aerodroma ka Banjaluci.

    Direktor “Patrol taxija” Boris Tomić za portal CAPITAL objašnjava da se odluke o taksi prevozu donose na nivou lokalnih zajednica.

    “To je opštinska odluka, a s obzirom da se Aerodrom Banjaluka, nalazi na teritoriji Laktaša to podliježe obavezi da sve transfere sa Aerodroma rade laktaški taksisti. To znači da svi banjalučki taksisti koji imaju putnika iz Banjaluke ka Aerodromu, nemaju nikakav problem kad ih voze tamo”, rekao je Tomić.

    Ipak, problem nastaje, kaže on, kada je početna stanica sa Aerodroma i tada prevoz treba da obavljaju lokalni taksisti.

    Međutim, prema riječima Tomića, problem je u tome što Laktaši nemaju kapacitet za to, jer nemaju dovoljan broj vozila niti organizovan call centar.

    “Oni ne mogu da daju adekvatnu uslugu 24 sata, a mi koji dolazimo sa teritorije Banjaluke ulazimo u problem da nas kažnjava lokalna saobraćajna inspekcija”, požalio se Tomić.

    Dodao je da su tražili sastanak sa upravom Aerodroma i gradom Laktaši.

    “Da vidimo šta može, ako ne može, da vidimo u kojem periodu dana bi mogli mi da damo podršku s obzirom da je Banjaluka glavni grad i da ima potrebna vozila i broj vozača”, predložio je ovo Tomić kao jedno od rješenja.

    S druge strane, gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić objašnjava za CAPITAL da taksisti iz Banjaluke ne mogu “kupiti” putnike na Aerodromu jer je taksi saobraćaj u svakoj lokalnoj zajednici uređen tako da to rade taksisti sa lokalne zajednice.

    “Ostali samo mogu da dovezu putnike, ne mogu da uzimaju putnike sa te lokalne zajednice”, rekao je Bojić, pozivajući se na zakon koji je ranije donesen.

    To u praksi znači da banjalučki taksista ne može uzimati putnike ne samo u Laktašima, nego ni u bilo kojoj drugoj lokalnoj zajednici.

    U suprotnom, objašnjava Bojić, taksisti iz drugih gradova ili opština bi mogli doći da rade u Banjaluku bez ikakvih problema.

    “To trenutno nije dozvoljeno ni u jednom gradu”, jasan je Bojić dodajući da bi i laktaški taksista imao problema sa zakonom ako bi došao u Banjaluku i stajao na taksi stajalištima, te prevozio putnike u gradu.

    Ovako regulisana usluga taksi prevoza nije problem samo za banjalučke taksi prevoznike već i za ugostitelje.

    Iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma (HORECA) kažu da hotelijeri iz Banjaluke imaju problem jer ne mogu obezbijediti transfer gostima koji dolaze na Aerodrom.

    Vlasnici hotela iz Banjaluke žale se da ne mogu poslati po gosta na aerodrom vozilo banjalučke taksi firme sa kojom imaju ugovor. Ističu da su prisiljeni da imaju čovjeka kojem će dati privatni auto da ide “pokupiti” gosta u Laktaše.

    “U sve ijednoj zemlji stranci koji dolaze mogu sebi obezbijediti transfer sa aerodroma samo kod nas u Laktašima ne mogu”, dodali su iz Udruženja HORECA.

  • Nekoliko ulica u Banjaluci krasi novi asfalt

    Nekoliko ulica u Banjaluci krasi novi asfalt

    Novi asfalt postavljen je na glavnoj gradskoj saobraćajnici, na dionici od Solunske do Bulevara cara Dušana i u Ulici Patre, na dijelu od kružnog toka do Ulice kralja Petra I Karađorđevića.

    Radovi su nastavljeni na saobraćajnici u Ulici cara Lazara, na dijelu od Ulice carice Milice do Bulevara vojvode Stepe Stepanovića, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako su naveli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve – uskoro će početi i radovi na dionici glavne gradske saobraćajnice od hotela „Palas“ do Banskog dvora.

    Podsjećamo, na više lokacija intenzivirani su različiti radovi. Jedan od velikih projekata iz oblasti putne infrastrukture koji je u toku – jeste i rekonstrukcija Ulice Od Zmijanja Rajka koja će, na radost mještana i svih koji koriste ovu frekventnu saobraćajnicu – biti izvedna u dužini do 1,5 kilometara.

  • Žustra rasprava o upravnim odborima

    Žustra rasprava o upravnim odborima

    Šesta vanredna sjednica Skupštine Grada Banjaluka počela je raspravom o upravnim odborima u Banskom dvoru, Centru za socijalni rad, Centru za predškolsko vaspitanje, Gradskoj razvojnoj agenciji i Domu zdravlja.

    Govoreći o Upravnom odboru ZIBL-a, Marinko Umičević, odbornik SNSD-a, rekao je da mu je najžalije što najškolovaniji ne dobijaju priliku, dok je Jovo Savanović iz PDP-a poručio da je uvjeren da među kandidatima ima poštenih ljudi.
    “Da li je neko vama blizak porodično zaposlen u gradskoj firmi”, upitao je Savanovića Srđan Amidžić, odbornik SNSD-a nakon čega je Savanović burno reagovao i poručio da je žalosno da ga to pitaju.
    “Ja kao odbornik nisam imao šanse da bilo koga zaposlim”, rekao je on.
    Amidžić je istakao da smatra da niko ne smije biti diskriminisan, te da su upravni odbori neophodni za funkcionisanje gradskih institucija.
    Rasprava o tome ko se i kako zapošljava i da li je presudna partijska knjižica, nastavljena je u sličnom tonu, pa je Umičević rekao da ni svog zeta nije mogao zaposliti, iako je toliko godina odbornik.
    ,,Zato i postoje izbori, da se nešto mijenja. Ja se ponosim na partijsku knjižicu, za vrijeme Tita”, rekao je Umičević nakon komentara odbornika Saše Lazića koji je ranije kolege iz SNSD-a nazvao komunistima.
    ,,Draško Stanivuković kada je dolazio mi smo tražili sve najbolje ljude. Stavio je sve zamjenike najbolje u tom trenutku, a nisu neki ni u PDP-u”, rekao je Lazić.
    Gradonačelnik Draško Stanivuković je istakao da je Grad na dobrom putu da postane mjesto bez podjela.
    ,,Ljudi koji su ključni jesu nekad bili zamjenici, ali ne mora značiti da nisu najbolji”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.
    Dodao je da mu je jedan od saradnika i savjetnik bivšeg gradonačelnika Banjaluke, jer su mu potvrdili da je najbolji u svojoj struci.
    Šef Kluba odbornika PDP-a Dragan Milanović dotako se maturskih proslava i koncerata koje, kako tvrdi, uglavnom za maloljetnu publiku organizuje SNSD.
    “Nakon niza takvih koncerata, koje su estradni menadžeri u pokušaju da budu i političari, organizovali, vrhunac je bio nedavni nastup jedne folk pjevačice koji je preplavio društvene mreže. Na snimku se, pored lascivnog plesa dotične, jasno vide srednjoškolci ispred kojih su ogromne količine alkohola”, rekao je Milanović.
    Kako kaže, svaki roditelj tinejdžera u Banjaluci može biti zabrinut u vezi sa tim na kakav put politička stranka, koja mora imati i društvenu odgovornost, pokušava da povede njihovu djecu.

  • Ilić protiv Stanivukovićevog prijedloga o poskupljenju

    Ilić protiv Stanivukovićevog prijedloga o poskupljenju

    Odbornici banjalučke skupštine na šestoj vanrednoj sjednici raspravljaju o cijenama karata u gradskom prevozu.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je predložio poskupljenje karata od 15 odsto. Tako bi se pojedinačna karta od 1.juna, umjesto 1,80, plaćala 2,10 KM.
    Klub odbornika SNSD-a je dostavio amandman na gradonačelnikov prijedlog odluke o cjenovniku u gradskom i prigradskom prevozu, a koji predviđa da se ovo poskupljenje u potpunosti finasira iz budžeta Grada i da se zadrže postojeće cijene karata.
    Gradonačelnik Draško Stanivuković kazao je da Grad trenutno može da izdvoji za subvencije karata u javnom prevozu za veliki dio stanovništva, za šta bi iz gradskog budžeta na mjesečnom nivou bilo izdvojeno 100.000 KM.
    “Do kraja godine to bi bilo preko 700.000 KM. To je ono maksimalno što sada možemo. Vi ste dodatno tražili sredstva, odnosno da mjesečno dajemo 220.000 KM, ali to nije moguće”, poručio je on.
    Mladen Ilić, predsjednik Skupštine Grada je rekao da je nakon izlaganja gradonačelnika malo zbunjen.
    ,,Ja znam šta je politika. Vjerujem da kada kažete da je budžet veći građanin pomisli da ste vi to uradili. Ono što je generalno problem vas kao gradonačelnika što ste šest godina imali mogućnost da radite i obećavate. Nemamo novca za prevoznike, ali imamo za novi park”, rekao je Ilić i dodao da mu to nije jasno.
    Upitao je zašto ugovor sa prevoznicima za koji svi kažu da je loš nije prekinut.
    ,,Ja neću da pristanem na poskupljenje karata. Smatram da je bitno odrediti prioritete Gradske uprave po odjeljenjjma. Možda je vrijeme da se svi zajedno odreknemo nekih kapitalnih investicija za građane”, istakao je Mladen Ilić.
    Gradonačelnik Banjaluke je rekao da para ima, ali da su budžet kao i projekti precizirani u decembru, a ne u maju.
    ,,Troškovi su naši veći za deset miliona. Jednostavno, neke politike, poput ove koje ste vi predložili dugoročno ne možemo da izdržimo. Ja prihvatam to što ste rekli, da nećete glasati za novi cjenovnik”, rekao je Stanivuković.
    Gradonačelnik je dodao da ne može pristati na nešto što nije realno, a i da se zna da parka neće biti jer nije ni izglasan. Tvrdi i da, kako kaže, iz skupštinske većine čine sve da ga “ukopaju”.
    Bojan Pećanac, odbornik SNSD-a je rekao da bi trebalo da se priča i kako povećati broj ljudi koji koriste prevoz, ali i kako ga poboljšati.
    ,,Zalažem se da se raskine ugovor sa prevoznicima. Prevoznici imaju Grad u šaci svaki dan”, rekao je Pećanac.

  • Kraj najkrvavije bitke u Ukrajini

    Kraj najkrvavije bitke u Ukrajini

    Stotine ukrajinskih vojnika i civila nedeljama su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstal.

    Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihovog poslednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.

    Više od 250 ukrajinskih vojnika iz Azovstala se predalo, uključujući 51 ranjenog, saopštio je štab odbrane DNR.

    Istovremeno, vojnici su postavili uslov – zabranu video snimanja prilikom predaje, javljaju ruski Telegram kanali.

    Evakuacija je označila kraj verovatno najduže i najkrvavije bitke u sukobu i značajan poraz za Ukrajinu. Mariupolj je u ruševinama nakon ruske opsade u kojoj je, prema tvrdnjama Ukrajine, ubijeno više desetina hiljada ljudi. Ruska opsada Mariupolja trajala je 83 dana.

    Grad je uništen, ljudi praktički više nema, a poslednja linija obrane bila je čeličana Azovstal. Ali ne još dugo, ako je suditi prema konvoju ukrajinskih vojnika koji je u ponedeljak napustio postrojenje.

    Više od dva meseca civili, branioci, plaćenici i dobrovoljci nisu videli sunca u Azovstalu. Sad već razrušeni pogon u vlasništvu je šefa Šahtara Rinata Ahmetova, a njezini podzemni tuneli pre početka ruske vojne operacije mogli su da pruže utočište nekoliko desetina hiljada ljudi.


    Velik broj tunela je uništen, a prema posljednjim informacijama Rusija će uskoro zauzeti i ovo mesto. Hiljade ljudi skrivalo se od granatiranja od strane ruske vojske. Bez hrane, vode i normalnih ljudskih uslova odolevali su do posljednjeg dana.

    Sve do sinoć. Kada su autobusi prevezli prvih 260 ukrajinskih branioca. Ranjeni, gladni i umorni, odvedeni su u u Novoazovsk, grad pod ruskom kontrolom u Donjeckoj oblasti. Poslednje fotografije heroja otkrivaju koliko su ih iscrpile svakodnevne bitke, mnogi su jedva smogli snage da izađu iz postrojenja.

    Zelenski ih proglasio herojima

    Unutar Azovstala navodno je još 600 preostalih branioca. Zelenski ih je proglasio herojima bez kojih je obrana Ukrajine nezamisliva.

    “Niko nije očekivao da tako dugo možemo da izdržimoi” izjavio je ranije pukovnik Azova u trenucima dok je predaja bila još jako daleko.

    Ali, ona ih je ipak stigla i to ne njihovom voljom.

    Tokom bitke ili bolje reći odbrane Azovstala, pored svih muka, u čeličani se i pevalo.

  • Sva spoljnopolitička rješenja u BiH moraju biti donesena konsenzusom

    Sva spoljnopolitička rješenja u BiH moraju biti donesena konsenzusom

    U Ambasadi Ruske Federacije u BiH je rečeno da se drže stava da sva spoljnopolitička rješenja u BiH moraju biti donesena na osnovu konsenzusa i kompromisa tri konstitutivna naroda BiH u skladu sa temeljnim načelima dejtonskog Ustava.

    Na pitanje da prokomentarišu spekulacije da je Republika Srpska dala pristanak na uvođenje sankcija Rusiji, iz Ambasade Ruske Federacije je rečeno da u skladu sa principijelnim stavom Ruske Federacije ne smatraju BiH neprijateljskom državom.

    Za dodatna razjašnjenja komentara opozicije iz Republike Srpske u vezi sa uvođenjem sankcija iz Ambasade Rusije su preporučili obraćanje onima koji su te izjave i dali.

  • Dodik traži ostavku Džaferovića

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH zatražio je ostavku Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, između ostalog jer iznosi svoje privatne stavove što je krah institucionalnog sistema BiH.

    On je nakon sjednice Predsjedništva BiH rekao da je njemu kao članu Predsjedništva BiH neprihvatljivo kršenje Ustava, a to je postala uobičajna praksa od druga dva člana Predsjedništva BiH.

    “Predsjedavajući predstavlja Predsjedništvo, a ne sebe. Džaferović odlazi na međunarodne skupove i iznose svoje stavove i zato sam tražio njegovu ostavku”, rekao je Dodik.

    On je juče ponovio da Bosna i Hercegovina nije donijela nijednu odluku o sankcijama Ruskoj Federaciji te na svim nivoima postoji jedna vertikala koja ide iz SDA, a koja preko Predsjedništva i Ministarstva spoljnih poslova djeluje mimo Ustava i priključuje se nekim izjavama.

    “Predsjedništvo i Savjet ministara BiH nije donijelo nijednu odluku da se BiH pridruži sankcijama Rusiji. Ovo je jedna antiustvna akcija Muslimana kako bi se dodvorila strancima. Oni su uzurpirali i zauzeli Ministarstvo spoljnih poslova i u šest prvih ljudi nema nijednog Srbina”, rekao je Dodik.

    Dodik je na sjednici Predsjedništva BiH inicirao da se opštini Ljubinje uplati milion KM za saniranje posljedica zemljotresa, isto kao i opštini Stolac, a to su podržala i druga dva člana Predsjedništva BiH.

  • Pekari protiv ograničenja cijene hljeba

    Pekari protiv ograničenja cijene hljeba

    Pekari u Srpskoj su protiv ograničenja cijene hljeba, zbog čega su predložili Vladi Republike Srpske da na drugi način pomogne najugroženijim građanima.

    Vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, u čijem sastavu posluje i pekara “Manja” Saša Trivić rekao je kako bi Vlada trebalo da na neki drugi način pomogne ugroženim kategorijama.

    – Naši podaci pokazuju i da hljeb ne proizvodimo u nekim posebnim količinama. Mislim da u tom pravcu ne treba ići, jer bi Vlada morala da obezbijedi veliku sumu novca za sufinansiranje. Bolje taj novac podijeliti ugroženim građanima, nego se baviti sufinansiranjem hljeba – naveo je Trivić.

    Naglasio je kako čisto sumnja da Vlada može ograničiti cijenu hljeba.

    – Ako hoće na silu da rade u tom smislu moraju izdvojiti novac za sufinansiranje. Bolje taj novac dati građanima ili pak podijeliti im brašno pa da sami kod kuće prave hljeb – naglasio je Trivić i dodao da hljeb u Srpskoj košta od od 1,70 pa do 2,10 KM.

    Istog stava su i u Udruženju pekara regije Bijeljina.

    – Ne može Vlada da ograniči cijenu hljeba, ako ne uradi to i za brašno i pšenicu. U suštini ako i ograniče jednu vrstu hljeba, pekari će promijeniti gramažu i naziv i zatim formirati drugu cijenu. Ništa se time ne dobija – rekao je predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

    I mlinari sumnjaju da će u Srpskoj doći do ograničenja cijene hljeba.

    – Ako imaju novca da daju, samo neka izvole. Suludo je ograničavati cijenu hljeba u vrijeme kada cijena pšenice na berzi nekontrolisano raste – naveo je predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos, piše Glas Srpske.

    Srpski član Predsjedništva RS Milorad Dodik na Tviteru je u subotu je napisao da će u Srpskoj biti ograničene cijene hljeba, a juče je naveo da traže model da cijena hljeba ne ode visoko, da se stabilizuje do kraja godine na određenom nivou. Pekari su juče odmah održali i sastanak sa premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, ali na tom razgovoru, kako saznajemo, naglasili su da su protiv najave o ograničavanju cijene hljeba.

    O sastanku sa pekarima juče se nisu oglasili iz Vlade Srpske, gdje, kako saznajemo, preračunavaju i analiziraju kako da pronađu rješenje o ograničavanju cijene domaćeg hljeba zbog cijena koje enormno rastu.

    – Tražimo modalitet koji bi mogao da pokaže neki efekat. Srpska ima više od 4.000 tona pšenice i mislimo putem nekog modaliteta uticati da bar oni koji su najviše opterećeni budu obezbijeđeni, a da svima jednako obezbijedimo određeni kvalitet i gramažu hljeba – rekao je Dodik.

  • Rusija o odlukama Finske i Švedske: “Odriješili su nam ruke”

    Rusija o odlukama Finske i Švedske: “Odriješili su nam ruke”

    Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je za TV kanal “Solovjev” uživo komentarisala odluku Finske i Švedske da uđu u NATO.

    “Ono što Finska i Švedska sada rade pod pritiskom Vašingtona, a zapravo ne njihovih naroda, već njihovih političkih snaga, odriješilo je ruke Rusiji”, rekla je ona.

    Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u, prenosi B92.

  • Švedska potpisala: Upućen zahtjev za ulazak u NATO

    Švedska potpisala: Upućen zahtjev za ulazak u NATO

    Švedska ministarka spoljnih poslova En Linde potpisala je aplikaciju za ulazak zemlje u NATO.

    Ovo je na Twitteru objavilo predstavništvo zemlje u alijansi. Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde potpisala je jutros zahtjev Švedske za članstvo u NATO.

    Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u.