VRBAS Media

Autor: INFO

  • Udes u centru Banjaluke: Pasatom izletio iz kružnog i udario u crkvenu ogradu

    U centru Banjaluke jutros je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovao vozač pasata.

    Udes se dogodio u kružnom toku kod Crkve Svete Trojice.

    Kako se vidi na fotografija, do nezgode je došlo najvjerovatnije kada je vozač zbog klizavog puta izgubio kontrolu, izletio iz kružnog toka i udario u ogradu crkvenog dvorišta.

    Nije poznato da li u nezgodi ima povrijeđenih, a na vozilu je pričinjena znatna materijalna šteta.

    Policija je na mjestu događaja i više detalja trebalo bi da bude poznato nakon uviđaja.

    Vozači se pozivaju na oprez jer su putevi mokri i klizavi zbog kiše koja je padala gotovo cijelu noć, zbog čega se na cesti stvara poledica.

  • Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Džozef Bajden je pobijedio na izborima ostvarivši rekordno dobar rezultat. Prije tačno godinu dana imenovan je za predsjednika SAD. Ipak, većinu svojih obećanja on nije ispunio. Podrška mu opada.

    Nade mnogih ljudi bile su probuđene kada je Džozef Bajden 20. januara 2021. položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD. Samo nekoliko nedjelja ranije, radikalizovane pristalice svrgnutog Donalda Trampa upale su u Kongres, simbol američke demokratije koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje koju je Bajden naslijedio od Trampa.

    Jedno od Bajdenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U govoru tokom inauguracije on je naglasio da želi da se odvaži na novi početak, da “krene brzo i energično”, jer ima “mnogo toga što se mora popraviti, obnoviti i zacijeliti”.

    Za Bajdena je glasao 81 milion birača, više nego za bilo kog predsjednika prije njega. Obezbijedio je i neznatnu većinu u oba doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je malo ostalo od početnog sjaja i glamura. Inflacija raste, pandemija je izmakla kontroli, a rejting je Bajdenu, kako pokazuju ankete, pao s 50, koliko je iznosio prošlog ljeta, na 41 odsto neposredno uoči Božića.

    “Mislim da je najblaža riječ za prvu Bajdenovu godinu na mjestu predsjednika ‘razočaranje'”, kaže Bret Stivens, konzervativni, ali prema Trampu kritični kolumnista lista Njujork tajms.

    Bajden je donio loše političke odluke, poput one o povlačenju iz Avganistana. To je uticalo na njegov ugled, njegovu vjerodostojnost u Kongresu i na kraju na njegov kredibilitet kao vođe svjetske sile.

    Trampovo nasljeđe – gomila ruševina

    Viržinija Sapiro, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Bostonu, smatra da pad Bajdenove popularnosti nije samo posljedica političkih grešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: “Bilo mu je teže nego vjerovatno bilo kom drugom predsjedniku još od Ruzvelta koji je dužnost preuzeo u dubokoj krizi.”

    Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka čiji uticajni članovi i dalje tvrde da je Bajden pokrao Trampa na izborima, rezultira “gomilom ruševina koje se najprije moraju raščistiti da bi se nešto moglo postići”.

    Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, smatra prof. Sapiro, moglo bi da bude to da su mnogi umjereni Republikanci glasali za njega jer nisu htjeli da podrže Trampa, ali u osnovi su oni pristalice konzervativne politike.

    Neuspješna spoljna politika, podijeljeno društvo

    Ipak, nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Džozefa Bajdena. Već u martu je uspio da pokrene paket pomoći u iznosu od 1,9 biliona američkih dolara uz pomoć kojeg je pružena finansijska pomoć porodicama koje su posebno teško pogođene pandemijom korone. I još jednu pobjedu je Bajden ostvario: krajem godine uspio je da pridobije Republikance da učestvuju u izglasavanju Zakona o infrastrukturi, za koji je odobreno 1,2 biliona dolara.

    Međutim, ono što mnogi vide kao Bajdenovu najozbiljniju grešku jeste povlačenje američkih trupa iz Avganistana u avgustu prošle godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u čitavoj zemlji i ujedno napravili veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava, a posebno prava žena u Avganistanu.

    Set G. Džons, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije, posebno kritikuje nedovoljne pripreme za povlačenje.

    “I način i rezultat povlačenja učinili su da Sjedinjene Države djeluju nespretno, nekompetentno i u konačnici – slabo”, kaže Džons.

    Prema Džonsovim riječima, šteta nanijeta imidžu SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju da li su SAD još uvijek pouzdan partner.

    Bajden do sada nije uspio da održi ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, 40 odsto američkog stanovništva smatra da Bajden nije legitimni predsjednik. To pokazuje da su duboke podjele u društvu i dalje prisutne.

    Predsjednik Bajden do sada gotovo da nije uspijevao da se snađe kada je riječ o prijedlozima zakona. Suviše često su republikanski kongresmeni i senatori uspijevali da torpeduju njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja jeste neuspjeh da progura zakon poznat kao “Build Back Better”. Riječ je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o djeci, obrazovanje i zaštitu klime, koji bi ispunio nekoliko Bajdenovih obećanja iz izborne kampanje. Njegovi napori da reformiše policiju takođe su propali u septembru prošle godine, jer stranke nisu mogle da se dogovore o tome šta raditi sa imunitetom policijskih službenika.

    Ko dolazi nakon Bajdena?

    Godina 2021. nije bila laka za Džozefa Bajdena, a ni sljedeće tri neće biti ništa lakše. U njegove spoljnopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku i prijetnje Rusije da će izvršiti invaziju istočnog dijela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala da “pokaže odlučnost i da zauzme ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana”, kaže Set G. Džons. Međutim, ona “mnogo više priča nego što djela”.

    Ova godina je odlučujuća i na domaćem planu, jer bi Bajden na međuizborima u novembru mogao da izgubi tijesnu većinu u Senatu. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mjera koji su mu još uvijek, kako na srcu, tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje skraćene verzije zakona “Build Back Better” i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. Ovo drugo prije svega podrazumijeva ukidanje tzv. “filibustera”, pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora da pristane na završetak rasprave o nekom pitanju, prije nego što može da se pristupi glasanju.

    Takođe, postavlja se i pitanje da li će se Bajden ponovno kandidovati za predsjednika?

    “Vjerovatno neće, to je javna tajna u Vašingtonu”, kaže kolumnista Bret Stivens.

    Svakako da tu Bajdenove godine igraju veliku ulogu: on je 2020, kada je imao 78 godina, bio najstariji novoizabrani predsjednik, a na sljedećim izborima 2024. imao bi 82 godine.

    Bret Stivens zato smatra da bi Bajden trebalo da se koncentriše na glavne zadatke i izazove za zemlju. Za to vrijeme bi Demokratska stranka trebalo da pronađe dobre kandidate za izbore 2024. Jer Republikanci će, uvjeren je Stivens, biti jaki i moćni izazivači i na tim izborima.

  • Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da je situacija u svetu danas znatno gora nego pre pet godina zbog pandemije kovida-19, klimatske krize i geopolitičkih tenzija koje su izazvale brojne sukobe, ali da, za razliku od američkog predsednika DŽoa Bajdena, on smatra da Rusija neće napasti Ukrajinu.

    Gutereš je u intervjuu za agenciju Asošiejted pres rekao da se njegovi prioriteti, izneti još 1. januara 2017. godine kada je prvi put stupio na poziciju šefa UN, nisu promenili i da će nastojati da se uhvati u koštac sa globalnim nejednakostima, krizom kovida-19 i problemom zagrevanja planete, kao i da ostaje pri svom apelu za mir u svetu.

    “Generalni sekretar UN nema moć. Možemo imati uticaj. Mogu da ubedim, mogu da posredujem, ali nemam moć”, izjavio je Gutereš, koji je 1. januara započeo drugi petogodišnji mandat na mestu šefa svetske organozacije.

    Na pitanje AP da li misli da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, Gutereš je rekao:

    “Ne mislim da će Rusija napasti Ukrajinu, i nadam se da je moje uverenje tacno”.

    Napominje da ne veruje u vojno rešenje problema koji postoje i da je najracionalniji način da se ti problemi reše diplomatskim putem i kroz ozbiljan dijalog.

    Poručio je i da bi potencjalna invazija imala “strašne posledice”.

    “Bili smo u kontaku sa najvišim zvaničnicima u Rusiji”, izjavio je Gutereš, iako UN, kako naglašava, nisu direktno angažovane u ukrajinskoj krizi.

    Pre nego što je postao generalni dekretar UN, Gutereš kaže da je tu funkciju zamišljao kao “graditelja mostova i poštenog posrednika koji će pomoći u pronalaženju rešenja koja su od koristi svim uključenim stranama”.

    “To su stvari na kojima moram da radim svakog dana”, poručio je on u intervjuu za AP.

    Gutereš je rekao da je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji ima ovlašćenja da održava međunarodni mir i bezbednost, ali i da uvodi sankcije, podeljen, a posebno njegovih pet stalnih članica sa pravom veta.

    Rusija i Kina su često u sukobu sa SAD, Britanijom i Francuskom kada je reč o nekim ključnim pitanjima, kao što je to bio slučaj juče kada se govorilo o uvođenju sankcija Severnoj Koreji.

    Gutereš bi danas u Generalnoj skupštini trebalo da održi govor pred predstavnicima 193 članice o svojim prioritetima za 2022. godinu, a izdvojio je tri ključna prioriteta, koji ga, kako kaže, izuzetno zabrinjavaju.

    To su, prema njegovim rečima, nedostatak vakcinacije u velikim delovima sveta, posebno u Africi, zatim potreba za smanjenjem emisija štetnih gasova za 45 odsto u ovoj deceniji i “krajnje nepravedna”” finansijska situacija u svetu koja, kako navodi, favorizuje bogate zemlje.

  • Špirić “prepisao” Borenovića, šta se dešava u SNSD-u

    Špirić “prepisao” Borenovića, šta se dešava u SNSD-u

    • Da li Špirić djeluje samostalno ili je vjesnik nekih novih vjetrova iz SNSD-a, ostaje da vidimo”, kazao je Borenović, koji primjećuje da Špirić govori suprotno od onoga što govori predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostatak stranačkog rukovodstva te stranke.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović kaže da je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić (SNSD) za razrješenje krize u BiH predložio ono što Borenović od početka govori da se stavi moratorijum na takozvani Inckov zakon koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH.

    Borenović primjećuje i da Špirić govori suprotno od onoga što govori predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostatak stranačkog rukovodstva te stranke.

    Borenović podsjeća da je od početka krize, nastale nametnutom Inckovom odlukom, u više navrata govorio u javnosti o potrebi stavljanja moratorijuma na tzv. Inckovu odluku o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici.

    Na konferenciji za medije, nakon sastanka lidera parlamentarnih stranaka 26. jula prošle godine, na kojoj je i dogovoreno da srpski predstavnici ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, Borenović podsjeća na tada izgovorene riječi:

    • Mora se rješiti pitanje zakonskog rešenja koje je nametnuto, da li kroz neki drugi i zakon ili ovaj staviti van snage.

    Da “Inckov zakon” mora biti suspendovan i da novo zakonsko rješenje mora biti plod unutrašnjeg dogovora, Borenović je ponovio u više navrata, učestvujući u tv emisijama ili konferencijama za medije.

    “Teško je bilo za očekivati da će ono za šta se zalaže predsjednik PDP-a već mjesecima, ponoviti visokopozicionirani član SNSD-a, pri tome iskazujući naklonost prema međunarodnoj zajednici, dok su još juče Milorad Dodik i njegovi saradnici Borenovića i Jelenu Trivić nazivali izdajnicima zbog stava da se po ovom spornom pitanju treba razgovarati i sa Kristijanom Šmitom”, navodi Borenović.

    • Da li Špirić djeluje samostalno ili je vjesnik nekih novih vjetrova iz SNSD, ostaje da vidimo – porućio je Borenović.
  • Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda.

    Izjavio je nedavno lider SDA, Bakir Izetbegović, aludirajući na obnovljenu inicijativu predsjednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Redžepa Tajipa Erdogana, da uz ranije potvrđenu podršku predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića okupe lidere tri konsitutivna naroda BiH u cilju prevazilaženja ustaljene krize u zemlji.

    Takvom reakcijom je prilično jasno, ali uz određenu dozu opreza, pokazao da mu ponovo nije po volji, što je izrodilo mnoge nejasnoće koje se spajaju u veliko – zašto.

    “Munjeviti otklon”
    Savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, Saša Čekrlija kaže da je, iako se čini da je trenutno pojačana pažnja međunarodne zajednice isključivo usmjerena na aktivnosti člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, “na meti” i sam Izetbegović, a naročito, navodi, nakon što je hrvatski član Predsjedništva, Željko Komšić posjetio Vatikan.

    – Vatikan od ranije očekuje odgovore na brojna pitanja na koja ministrica inostranih poslova ne dalje odgovore, već sve čuva u ladici. Kardinal Pietro Parolin, koji je desna ruka pape, u razgovoru sa Komšićem se posebno interesovao o SDA, ali i o odnosima sa predsjednikom Erdoganom. Sljedeće što slijedi jeste dolazak šefa diplomatije Vatikana, nadbiskupa Paula Galagera u Sarajevo i u SDA znaju da ti sastanci neće biti najprijatniji – tvrdi Čekrlija, dodajući da nakon Komšićeve posjete Vatikanu, SDA “munjevito blefira otklon od Turske”, te da zato ne iznenađuje Izetbegovićeva izjava prema kojoj “odbacuje inicijativu predsjednika Turske i Srbije”.

    – Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.– Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.

    – Sami odnosi između Komšića i Turkovićeve su izrazito loši od samog početka mandata aktuelnog Savjeta ministara, pa je logično da njegova posjeta Vatikanu značajno brine Turkovićevu i kompletnu partiju SDA – tvrdi Čekrlija.

    “Pametan potez”
    S druge strane, univerzitetski profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz smatra da je lider SDA, ovaj put, ipak, u pravu.

    – Izetbegović je rekao da će u dijalogu učetvovati insitucije BiH, a ne on kao predstavnik naroda. S pravom je upozorio na to da BiH nije prosti zbir tri etnička i politička identiteta, nego da je na međunarodnom planu predstavljaju institucije sistema – smatra on.


    Zaključuje da u Izetbegovićevoj reakciji nema ništa prikriveno, te da je povukao pametan potez, budući da “nema legitimitet da na međunarodnom planu predstavlja bilo koga, pa ni Bošnjake”, ako se, navodi Kazaz, uzme u obzir to da nije osvojio više od 50 odsto bošnjačkih glasova.

  • Trivić: Sve spremno za prelazak na onlajn nastavu ako zatreba

    Trivić: Sve spremno za prelazak na onlajn nastavu ako zatreba

    Nastava u drugom polugodištu u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj počinje u ponedjeljak, 24. januara, u skladu sa važećim epidemiološkim preporukama, a ukoliko bi došlo do pogoršanja epidemiološke situacije sve je spremno za prelazak na izvođenje nastave na daljinu, rekla je Srni ministar prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić.

    Trivićeva je napomenula da je nastava na daljinu izvođena pojedinačno po nekoliko dana samo za određena odjeljenja i u toku prvog polugodišta.

    “Ukoliko neko od učenika ima simptome koji ukazuju na prisustvo virusa korona ili prehlade preporučili bismo da je mnogo jednostavnije, zbog zajedničke odgovornosti, da jedan ili ili dva dana učenik ostane kod kuće i da na taj način zaštiti cijelo odjeljenje”, rekla je Trivićeva.

    Ona je zadovoljna kako su učenici, ali i nastavno i vannastavno osoblje primjenjivanjem mjera omogućili da se svede na minimum mogućnost širenje virusa korona u školama.

    Prema Pravilniku o školskom kalendaru za školsku 2021/2022. godinu, nastava u drugom polugodištu u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj počinje u ponedjeljak, 24. januara, u skladu sa važećim preporukama i uputstvima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, kao što je to bio slučaj i tokom prvog polugodišta školske 2021/2022. godine, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Na osnovu Uredbe o načinu izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid 19 škole i gradski/opštinski štabovi za vanredne situacije jedinica lokalnih samouprava u Republici Srpskoj obavezni su da prate i redovno obavještavaju Ministarstvo prosvjete i kulture o epidemiološkoj situaciji.

    “Štabovi, ukoliko bude potrebno, treba da dostave prijedlog za obustavljanje nastave u školama i prelasku na odvijanje nastave na daljinu. Prijedlog za obustavljanje nastave može da obuhvata sve škole ili samo određene škole sa područnim odjeljenjima ili bez područnih odjeljenja”, navodi se u saopštenju.

    Preporuke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za odvijanje nastave u školama za školsku 2021-2022. godinu nalaze se na linku: https://skolers.org/materijali/covid-19/.

  • Šeranić: Pogoršana situacija, veliki broj zaraženih bez simptoma

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je za RTRS da je epidemiološka situacija u Srpskoj pogoršana.

    Šeranić je istakao da je ovakvo stanje očekivano i da je veliki broj zaraženih pacijenata bez simptoma.

    On je rekao da u Srpska raspolaže dovoljnim brojem testova, ali da su kapaciteti testiranja ograničeni, te da se uglavnom samo pacijenti koji imaju upalu pluća testiraju PCR testom, a ostali brzim antigenskim testovima.

    “Antigenski testovi omogućavaju bolju i bržu trijažu”, naglasio je Šeranić u Јutarnjem program RTRS-a.

    Kada je riječ o brzim testovima koji se mogu kupiti u apotekama, on je naveo da ne može govoriti o njihovoj pouzdanosti, ali da su u svakom slučaju korisni jer, ukoliko pokažu da je osoba pozitivna, omogućavaju preventivno djelovanje, odnosno izbjegavanje kontakata i dalje postupanje u skladu sa preporukama i savjetima ljekara.

    Šeranić je pozvao građane da se vakcinišu i da na taj način sačuvaju svoje i zdravlje drugih ljudi.

    Dodao je da je uloga vakcina preventivna i da građani nemaju razloga da izbjegavaju vakcinaciju, jer je to jedini način da se izborimo da pandemijom.

  • Strahovita eksplozija u Gani: Grad sravnjen sa zemljom, broje se žrtve

    Strahovita eksplozija u Gani: Grad sravnjen sa zemljom, broje se žrtve

    Najmanje 17 osoba je poginulo, a 59 povrijeđeno u razornoj eksploziji na zapadu Gane nakon što se kamion s eksplozivom sudario s motociklom.

    Mnogi povrijeđeni su u kritičnom stanju, a za brojnima se i dalje traga ispod ruševina.

    Eksplozija je napravila ogroman krater u gradu i pri tome uništila nekoliko stotina stambenih objekata. Područje je nakon eksplozije prekriveno krhotinama, drvećem, ciglama i metalom, javlja France 24.

    Nesreća se dogodila u Apiateu, kod rudarskog grada Bogosa, koji se nalazi oko 300 kilometara od glavnog grada Akre.

    Na snimcima se vidi kako mještani bježe od vatre i crnog dima. Brojne spasilačke ekipe kroz ruševine pokušavaju pronaći nestale.

    Predsjednica Gane Nana Akufo-Addo rekla je da se vojska pridružila spasiocima na terenu kako bi pomogla “obuzdavanju situacije”, a državna agencija za upravljanje katastrofama imala je zadatak da pruži brzu pomoć stanovnicima.

    Državni ministar je rekao da prvi znakovi upućuju na “nesreću u kojoj je učestvovao kamion koji je prevozio eksplozivne materije za rudarsku kompaniju, motocikl i još jedno vozilo”. Nesreća se dogodila u blizini električnog transformatora.

  • Policija i jutros traga za ubicom Kenina Lukača: Da li će pobjeći kao Adel Kabaš?

    Policija i jutros traga za ubicom Kenina Lukača: Da li će pobjeći kao Adel Kabaš?

    Pripadnici sarajevske policije u saradnji s kolegama iz drugih agencija i dalje tragaju za ubicom i pomagačima pri likvidaciji Kenina Lukača (1994. godište), koja se dogodila u četvrtak oko 16:50 sati u naselju Pofalići.

    Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo jutros su za Klix.ba rekli da potraga i dalje traje te da u cilju istrage ne mogu davati više informacija.
    Uviđaj na mjestu događaja kojim je rukovodio dežurni tužilac Tužilaštva KS je završen.

    Kao što je već poznato, ova likvidacija je povezana s ubistvom Mehmeda Ramića na Pofalićima, koje se dogodilo prošlog mjeseca, a nakon kojeg je osumnjičeni ubica Adel Kabaš uspio pobjeći policiji te se krije, vjerovatno, van granica BiH. Adel Kabaš se nekada prezivao Murtović, ali je nakon vjenčanja uzeo prezime svoje supruge.

    Prema zvaničnim informacijama pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo, nisu uhapsili nijednu osobu koja se dovodi u vezu s ubistvom Kenina Lukača, inače najboljeg prijatelja likvidiranog Mehmeda Ramića.

    Zbog Ramićevog ubistva policija je uhapsila Amela Jašarevića zvanog Šaja, Edvina Imamovića i Igora Zuku.

    Nakon ovog ubistva u dvije policijske akcije pronađena je laboratorija za proizvodnju marihuane i uhapšen je Emir Kabaš, inače šura Adela Kabaša.

    Na drugoj lokaciji u stanu uhapšenog Amela Jašarevića je pronađena velika količina droge spid i marihuane, puške, pištolji, bombe, policijska uniforma, blinkeri…

    Prema nezvaničnim informacijama, razlog za sukob dvije grupe je trgovina narkoticima.

  • Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu

    Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu

    Ako Rusija izvrši vojnu ofanzivu na Ukrajinu, izgledno je da će nafta i plin dodatno poskupjeti.

    Prema pisanju CNN-a, cijene nafte su već najviše u posljednjih sedam godina. Iz Bijele kuće su upozorili da bi ih ruska invazija na Ukrajinu mogla učiniti još višim.

    Razlog za to jeste što je Rusija drugi najveći proizvođač nafte na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, Ukrajina je jedna od ključnih država u isporuci ruskog plina prema evropskim državama.

    Vrlo je moguće da bi ruski predsjednik Vladimir Putin na sankcije njegovoj državi zbog napada na susjednu državu reagovao poskupljenjem nafte i plina. Osim toga, poskupljenje bi moglo biti uzrokovano i štetom pričinjenom ratom na infrastrukturi za distribuciju ovih energenata.

    CNN piše da trenutno nije moguće zaključiti koliko će poskupljenje biti i koliko dugo će ono trajati. Tenzije između Rusije i Ukrajine, odnosno Zapada, već su ove sedmice doprinijele poskupljenju nafte.

    Također je već na djelu i poskupljenje ruskog plina, što Evropljani dobro osjete. Problem bi se mogao dodatno produbiti ako Njemačka zaista zaustavi plinovod Sjeverni tok 2, kako je ranije ove sedmice najavio kancelar ove zemlje Olaf Scholz. Ako se zaustavi, snabdijevanje plinom bi bilo dodatno ograničeno.

    Analitičari napominju da se i ovom prilikom pokazuje da su energenti jedno od najznačajnijih vanjskopolitičkih sredstava Rusije, navodi CNN.