Autor: INFO

  • Nafta se troši kao prije pandemije

    Nafta se troši kao prije pandemije

    Uvoz nafte i naftnih derivata u Bosnu i Hercegovinu vratio se na stanje prije pandemije virusa korona, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Kako su rekli iz UIO BiH za “Nezavisne”, u toku prošle godine u BiH je nafte i naftnih derivata uvezeno 1.455.108.320 kilograma ukupne vrijednosti 1.584.524.136 KM.

    Prema njihovim podacima, najviše nafte i naftnih derivata je uvezeno iz Hrvatske, i to 567.999.043 kilograma ukupne vrijednosti 602.547.771 KM.

    “Nakon Hrvatske slijede Italija sa 417.795.103 kilograma ukupne vrijednosti 445.553.420, te Srbija sa 334.921.544 kilograma 356.585.783 KM”, naveli su u UIO BiH.

    U toku 2020. godine, kada je virus korona stigao u Bosnu i Hercegovinu, uvezeno je ukupno 1.318.956.355 kilograma ukupne vrijednosti 969.441.924 KM.

    Poredeći ove podatke, dolazimo do zaključka da je u 2021. godini u odnosu na 2020. uvezeno nafte i naftnih derivata u iznosu većem za skoro 600 miliona KM. “Tokom 2019. godine uvoz nafte i naftnih derivata u BiH je iznosio 1.397.492.964 kilograma vrijednosti 1.579.857.569 KM”, pojasnili su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    S druge strane, u toku prošle godine iz BiH je izvezeno nafte i naftnih derivata 25.116.269 kilograma u iznosu od 36.752.195 KM.

    “Tokom 2020. godine izvezeno je nafte i naftnih derivata u iznosu od 17.803.652 KM, dok je 2019. godine iz BiH izašlo nafte u iznosu od 46.347.898 KM”, naveli su iz UIO BiH.

    Ekonomista Saša Stevanović, pojašnjavajući ove podatke, istakao je za “Nezavisne novine” da je veliki uticaj na potrošnju nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini imala pandemija virusa korona.

    “Tokom 2020. godine bilo je zatvaranja i ograničenja zbog pandemije, tako da je smanjena i potrošnja nafte i naftnih derivata. Prema podacima, nafta najviše koristi za prevoz, odnosno putnički automobili imaju najveće ućešće u potrošnji nafte. Ako znamo da je tada bilo ograničenja i zabrana, te su ljudi manje i putovali i koristili automobile, nije bilo potrebe za većim uvozom”, kaže Stevanović.

    Dodaje da je uvoz sličan kao i 2019. godine, što znači da pandemija još ima uticaj na kretanje stanovništva, te da se, kada prođe, može očekivati još veći uvoz.

  • BiH siromašna država visokih cijena

    BiH siromašna država visokih cijena

    Prema podacima sajta Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života, životni troškovi u BiH u odnosu na zemlje regiona su najniži, a sa tim se sigurno ne bi složili bh. građani, jer cijene robe i usluga stalno rastu, a plate bh. građana evidentno ne prate ova skoro svakodnevna poskupljenja.

    Naime, prema podacima Numbea, procijenjeni mjesečni troškovi četvoročlane porodice su 2.849 KM, a za jednu osobu oko 850 KM, i to bez stanarine, a kada uzmemo u obzir da je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH u novembru 2021. godine iznosila oko 1.000 KM, jasno je da građani bh. jedva krpe kraj s krajem.

    Republička agencija za statistiku juče je objavila podatke da je ukupan indeks potrošačkih cijena u Srpskoj, u decembru 2021. godine, u odnosu na prethodni mjesec, viši za 0,5 odsto, dok je u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku viši i za 5,9 odsto. Nadalje su naveli da je prosječna mjesečna plata nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine iznosila 1.038 KM te da je nominalno veća za šest odsto, realno za 0,1 odsto.

    “Dok je u odnosu na novembar 2021. nominalno veća za 0,8 odsto, a realno za 0,3 odsto”, naveli su u Agenciji za statistiku RS, dodajući da je prosječna mjesečna bruto plata u novembru prošle godine iznosila 1.587 KM.

    Prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, ali i sindikalaca i Udruženja potrošača, BiH je siromašna zemlja, koja ima veliki uvoz strane robe, te se procjenjuje da sigurno oko 50 odsto porodica ima nedostatak sredstava za normalan život.

    Prema mišljenju Aleksandra Ljuboje, ekonomskog analitičara, bh. društvo je siromašno društvo. On kaže da je to počelo mnogo ranije, jer je naš individualni i društveni standard veoma nizak.

    “On je proizašao iz socijalističkog društvenog uređenja, a nesrećnim građanskim ratom uspjeli smo da razorimo ono malo privrede i razbijemo jedinstveno tržište”, rekao je Ljuboja za “Nezavisne novine”, dodajući da kao rezultat toga imamo stalno siromašenje stanovništva, veoma krhke državne sisteme i društveni standard.

    “Kada tome dodamo pandemiju, monopolizam i internacionalni globalizam, dolazimo do činjenice da roba koju uvozimo, a uvozimo sve više, prvo nema isti kvalitet kao roba koju koriste strane države, a da su cijene maltene iste”, kazao je Ljuboja. Dodao je da su plate već godinama veoma niske i imaju mala povećanja, a sa druge strane, roba ima visoke cijene.

    “Dolazimo u poziciju da smo siromašno društvo sa ograničenim mogućnostima zadovoljenja svih svojih potreba, pa i onih egzistencijalnih”, naveo je Ljuboja.

    Istakao je da se vrlo malo može uraditi da bi se ovakva situacija promijenila.

    “Možemo pokušati da na nivou države zaustavimo uvozničke lobije, da više trošimo domaću robu i da na neki način pravimo zatvorenu ekonomiju”, rekao je Ljuboja, dodajući da možemo pokušati da proizvedemo što više domaće robe, a da budemo restriktivni prema uvozu svih materijalnih dobara gdje imamo osnovne resurse da ih proizvodimo.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, evidentno je da imamo izuzetno ekspanzivan i jak rast troškova osnovnih životnih namirnica, ali i energenata.

    “Činjenica je da imamo različite cijene istih proizvoda istih proizvođača u zavisnosti gdje kupujemo. Druga činjenica je da simboličan rast plata, odnosno odluka Vlade RS da se dio bruto plate prebaci u korist povećanja plata jeste apsolutno nedostatna da bi mogli da se pokriju troškovi života”, rekla je Mišićeva.

    Dodala je da ovo nije dobra situacija ni za cjelokupno društvo, ni za poslodavce, ni za državu, a najteža je za građane koji kupuju tu robu i usluge.

    “Pošto mi nismo normalna država koja može da upravlja krizom kao što mogu druge zemlje, jedini način da ne dovedemo u potpunu bijedu cjelokupno stanovništvo jeste da rast plata nadmaši poskupljenja. Jedino tako možemo da zaustavimo inflaciju i da se ne pogorša ionako loše stanje najvećeg broja stanovnika RS”, navela je Mišićeva dodajući da će Sindikat početkom februara imati sjednicu Predsjedništva sa koje će biti poslat jasan zahtjev Vladi RS da se počnu razgovori o povećanju plata za iznos koji će premašiti iznos rasta troškova života.

    “Sada se mora ići na povećanje od 10 do 15 odsto, kako najniže plate, tako i svih plata u RS, da bismo pokrili porast troškova života”, zaključila je Mišićeva.

    Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzla, navela je da je upitno da li se potrošačka korpa koja se procjenjuje na više od 2.000 KM može zadovoljiti platama od 1.000 KM primanja.

    “Činjenica je da imamo sigurno oko 70 odsto ljudi koji se približavaju kategoriji siromaštva, ali ne može se reći da nas 70 odsto gladuje, međutim sasvim je sigurno da više od 50 odsto porodica ima nedostatak sredstava za normalan život”, rekla je Bulićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da je istina da BiH ima nešto niže cijene određenih proizvoda u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku, ali da te cijene što se ide južnije na Balkan padaju.

    “Nismo sa najnižim cijenama, ali bih rekla da smo sa nižim prosječnim cijenama neke robe. Recimo, suncokretovo i sojino ulje i maslac su skuplji kod nas nego u Njemačkoj”, kazala je Bulićeva.

  • Atina paralisana; Na ulice izašla i Vojska

    Atina paralisana; Na ulice izašla i Vojska

    Snežni pokrivač je tokom protekle noći prekrio čitavu grčku prestonicu, ometajući vazdušni saobraćaj i zarobivši desetine vozača na autoputu.

    Najdramatičnija situacija je na autoputu Atika Odos, obilaznici oko Atine koja povezuje prestonicu sa aerodromom, na kojoj je trenutno na stotine vozila i dalje zarobljeno, javlja grčki portal Katimerini, a prenosi Blic.

    Spasilačke ekipe su se borile tokom čitave noći da oslobode stotine vozača u trenutku kada je oluja, po imenu “Elpida”, zahvatila Grčku i prekrila Atinu debelim slojem snega, prenosi agencija Rojters.

    U akciji spasavanja učestvuju jedinice kopnene vojske sa teškom mehanizacijom i sanitetska vozila.

    Grčki ministar za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Hristos Stilijanides je za takvu situaciju na obilaznici okrivio kompaniju koja je zadužena za tu saobraćajnicu, navodeći da su njeni čelnici na više sastanaka sa predstavnicima vlade uveravali da će imati dovoljno opreme kako bi put ostao otvoren za saobraćaj.

    “Mislim da moramo utvrditi odgovornost. To ću predložiti premijeru”, izjavio je ministar.

    Grčki mediji prikazali su snimak vojnika koji dele hranu, vodu i ćebad nekima od vozača dok je temperatura padala tokom noći.

    Vozači zarobljeni satima
    Oko 5.000 vozača sate je provelo zarobljeno u automobilima na niskim temperaturama na auto-putu Atiki Odos.

    Neki od vozača su rekli da su u ponedeljak bili zarobljeni u automobilima više od 20 sati, a u objavama na društvenim mrežama moglo se videti na desetine ljudi kako hodaju kroz sneg, uključujući i roditelje sa malom decom.

    Automobile i kamione su ostavljali pored puta, hodajući u potrazi za skloništem.

    Kompanija koja održava auto-put se izvinila i saopštila da će sprovesti detaljnu istragu o tome zašto su se sistemi za hitne slučajeve pokvarili, uprkos ponovljenim upozorenjima na nepovoljne uslove u nedelji koja je prethodila snežnoj oluji.

    Nadležne službe čiste auto-put od snega i leda, a dizalicama pokušavaju da pomere ostavljene automobile i kamione.

    Policija je upozorila vozače da ne bi trebalo da izlaze na ulice Atine bez lanaca za sneg, jer su uslovi i dalje opasni.

    Putnici povređeni, zatvorene škole
    Petnaest putnika je povređeno kada je jedno šinsko vozilo pokušalo da povuče voz sa oko 200 putnika, koji se zaustavio u velikom snegu u centralnoj Grčkoj.

    Dvojica povređenih su u teškom stanju, izjavio je jedan policijski zvaničnik.

    Železnički i autobuski saobraćaj u Atini su obustavljeni, a zatvoreni su i objekti za vakcinaciju protiv kovida-19 u širem regionu Atine i na obližnjem ostrvu Evija, saopštili su zdravstveni zvaničnici.

    Državne službe, škole, prodavnice i banke koje nisu neophodne u te dve oblasti i na mnogim grčkim ostrvima, uključujući Krit, takođe će danas biti zatvorene jer se očekuje da će hladno vreme potrajati do sutra.

    Grčki avioprevoznik “AegeanAirlines” otkazao je juče gotovo sve osim pet letova, i najavio je da će raspored verovatno biti poremećen danas i sutra.

    U regionu Atike su neka područja trenutno bez struje usled oštećenja prouzrokovanih kotinuiranim snežnim padavinama.

    Grčka vlada je današnji dan proglasila državnim praznikom u javnom i privatnom sektoru, nakon što je veliki snežni pokrivač blokirao čitavu zemlju.

  • Stiže “Frankeštajn varijanta”, udružili se omikron i delta

    Stiže “Frankeštajn varijanta”, udružili se omikron i delta

    Omikron definitivno neće biti poslednja verzija korona virusa, upozoravaju naučnici.

    Spremite se da naučite još grčkih slova – naučnici su upozorili da vrtoglavi napredak soja omikron praktično obezbeđuje da on neće biti poslednja verzija korona virusa koja će zabrinuti svet.

    Svaka infekcija pruža virusu šansu da mutira a omikron ima prednost nad svojim prethodnicima – širi se daleko brže uprkos što se pojavio u vreme kad je globalni imunitet od vakcina i prethodnih bolesti ojačao.

    To znači više ljudi u kojima virus može dalje da evoluira.

    Stručnjaci ne znaju kako bi sledeći soj mogao da izgleda ili kako bi mogao da oblikuje pandemiju, ali ističu da nema garancija da će naslednici omikrona uzrokovati blažu bolest niti da će postojeće vakcine biti efikasne protiv njih. Oni zato urgiraju na širu vakcinaciju, dok današnje vakcine i dalje funkcionišu.

    “Što se brže omikron širi, ima više prilika za mutaciju, što potencijalno može dovesti do više varijanti”, rekao je AP-u Leonardo Martinez, epidemiolog Univerziteta Boston.

    Otkako se pojavio sredinom novembra, omikron je poharao globusom kao požar kroz suvu travu. Istraživanja pokazuju da je varijanta najmanje dvostruko zaraznija od delte a najmanje četiri puta od originalne verzije virusa.

    Za omikron je verovatnije nego za deltu da će ponovo zaraziti pojedince koji su prethodno imali kovid i uzrokovati “probojnu infekciju” kod vakcinisanih, dok takođe napada nevakcinisane. Svetska zdravstvena organizacija izvestila je o rekordnih 15 miliona novih slučajeva zaraze u nedelje od 3-9. januara, što je povećanje od 55 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

    Lakoća sa kojom se novi soj širi povećava šanse da će virus zaraziti i zadržati se u ljudima sa oslabljenim imunitetom dajući sebi više vremena da razvije potentne mutacije.

    “Deluje se da su duže, uporne infekcije, najverovatnije tlo za razmnožavanje novih sojeva. Tek kad imate veoma raširenu infekciju obezbedićete priliku da se to dogodi”, ističe dr Stjuart Kempbel Rej, stručnjak za infektivne bolesti Univerziteta Džons Hopkins, prenosi “Blic”.

    Zbog uzrokovanja blažih simptoma u odnosu na deltu, omikron je podstakao nade da to znači početak trenda kad će virus postati poput obične prehlade. To jeste mogućnost, kako ukazuju stručnjaci, s obzirom da se virusi ne šire dobro ako brzo ubiju svog domaćina.

    Ali virusi ne postaju uvek manje smrtonosni tokom vremena.

    Soj bi takođe mogao da postigne svoj glavni cilj – replikovanje – ako zaraženi razviju inicijalno blaže simptome, rašire virus u interakciji s drugima a posle teško obole.

    “Ljudi se pitaju da li će virus evoluirati u blažu formu. Ali nema određenog razloga da to uradi. Mislim da ne možemo biti sigurni da će virus vremenom postati manje smrtonosan”, ističe dr Rej.

    Postepeno poboljšanje u zaobilaženju imuniteta pomaže virusu da preživi tokom dužih perioda. Kad se prvi put pojavio SARS-CoV-2, niko nije bio imun. Ali, infekcije i vakcine su donele bar određeni imunitet većini sveta pa virus mora da se adaptira.

    A za svoju evoluciju ima više mogućih puteva.

    Životinje bi mogle potencijalno da inkubiraju i oslobađaju nove sojeve. Kućni ljubimbci, jeleni i kune iz uzgajivačnica samo su neke od životinja ranjivih na korona virus, koji može potencijalno da mutira u njima i skoči nazad na ljude.

    Drugi potencijalni put je da sa omikronom i deltom u cirkulaciji ljudi mogu da dobiju duple infekcije koje bi mogle da dovedu do, kako je rekao dr Rej, “frankenvarijanti” (Frankenštajn + varijanta), hibrida sa karakteristikama oba soja.

    Kad se nove varijante razviju, teško je reći kakve bi mogle da se pojave. Na primer, omikron ima mnogo više mutacija od prethodnih sojeva, oko 30 u šiljatom protein kojim se kači za ljudske ćelije. Ali takozvana IHU varijanta identifikovana u Francuskoj ima 46 mutacija i deluje da se nije mnogo proširila.

    Naučnici stalno ukazuju na javne zdravstvene mere, poput maski i vakcina, radi obuzdavanja pojave novih sojeva. Iako je omikron bolji u izbegavanju imunog sistema od delte, vakcine i dalje nude zaštitu i busteri uvelike smanjuju verovatnoću od teškog oboljenja, hospitalizacije i smrti.

    Dr Rej je rekao da su vakcine kao oklop za čovečanstvo koji uvelike sprečava širenje virusa iako ga ne zaustavlja u potpunosti. Za virus koji se eksponencijalno širi, kako je rekao, sve što obuzdava njegov prenos može da ima veliki efekat. Takođe, kad vakcinisani obole, njihovi simptomi su obično blaži i infekcija brže prođe, što ostavlja manje vremena da se stvore opasnije varijante.

    Stručnjaci smatraju da virus neće postati endemski poput gripa sve dok su stope globalne vakcinacije niske. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da zaštita ljudi od budućih sojeva – uključujući onih koji bi možda biti potpuno otporni na današnje tretmane – zavisi od okončanja globalne nejednakosti u vezi vakcina.

    Tedros bi voleo da se do sredine ove godine vakciniše najmanje 70 odsto stanovnika svake nacije. Trenutno, ima desetina zemalja u kojima je potpuno vakcinisano manje od četvrt populacije, prema podacima Univerziteta Džons Hopkins.

    U međuvremenu, pojava novih sojeva je neizbežna, kako je istakao direktor Instituta molekularne virusologije Univerziteta Minesota Luis Menski.

    “Sa toliko nevakcinisanih ljudi, virus i dalje ima svojevrsnu kontrolu nad onim što se dešava”, zaključio je.

  • Biće žestok odgovor

    Biće žestok odgovor

    Američki predsednik Džozef Bajden, evropski lideri i NATO jednoglasno su u ponedeljak na onlajn sastanku upozorili Moskvu zbog eventualnog napada na Ukrajinu.

    Eventualni napad Rusije na Ukrajinu izazvaće žestok odgovor, saopštio je sinoć generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Saglasili smo se da će bilo kakva nova agresija Rusije protiv Ukrajine imati ozbiljne posledice”, naveo je Stoltenberg na Tviteru posle onlajn sastanka sa Bajdenom i liderima Francuske, Nemačke, Italije, Poljske, Velike Britanije i EU, prenosi Rojters.

    Iz kabineta predsednika Francuske Emanuela Makrona saopšteno je da je za deeskalaciju tenzija sa Rusijom oko Ukrajine potrebno “jako i kredibilno” upozorenje, ali i unapređenje dijaloga sa Moskvom.

    Makron će, kako je najavljeno, “narednih dana”, razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim kolegom Zelenskim.

    Poljski predsednik Andžej Duda istakao je da je NATO ujedinjen u solidarnosti sa Ukrajinom.

    Lideri su se dogovorili da u slučaj ruskog upada u Ukrajinu, saveznici moraju da pruže brz odgovor uključujući paket sankcija, saopšteno je iz kabineta britanskog premijera Borisa Džonsona.

  • Snajperom na Vučića – ko je spremao atentat na predsednika Srbije?

    Snajperom na Vučića – ko je spremao atentat na predsednika Srbije?

    Informacije o tome da se priprema atentat na predsednika Srbije Aleksandra Vučića otvorile su brojna pitanja.

    Za atentat na predsednika Srbije Aleksandra Vučića spremljen je moderan snajper, određen iskusni vojni specijalac snajperista i razrađena najmanje dva plana za egzekuciju, nova su medijska otkrića o informaciji koju je Evropol dostavio Srbiji, a koja upozoravaju da je šef kriminalnog klana iz Crne Gore Radoje Zvicer naručio ovo ubistvo i planirao ga za prvu polovinu februara.

    Prema pisanju medija, atentat na Vučića naručen iz Južne Amerike, a za neposrednog izvršioca izabran je snajperista iz vojnih struktura koji je, prema informacijama Evropola, i ranije odrađivao ubistva za mafiju i zapadne službe.

    Advokat Goran Petronijević rekao je da veruje da iza planova o atentatu stoji moćna obaveštajna služba jedne evropske zemlje.

    “Može se raditi o saradnji više stranih službi, ali moje iskustvo govori da je jedna zemlja ovde najeksponiranija kada su te stvari u pitanju. Destabilizacije regiona, kao i atentati gotovo da nikad ovde nisu prošli bez moćna obaveštajna služba jedne evropske zemlje” ispričao je Petronijević, a prenose mediji.

    Kako ističe, ukoliko su među tim imenima koja se sumnjiče označeni samo pripadnici nekog kriminalnog klana ili pripadnici službi bezbednosti nekih malih, susednih država poput Crne Gore, onda je ubeđen da postoje još dva segmenta o kojima se mora voditi računa.

    “Prvo je rad i logistika neke od obaveštajnih službi većih zemalja i, naravno, unutrašnji faktor u Srbiji. Bez svega toga nema mogućnosti da se atentat izvede. U ovom slučaju, po mojoj prognozi, sva četiri elementa su bila uključena”, istakao je.

    Član Svetske asocijacije šefova policije Marko Nicović objašnjava da su za pripremanje ovakvog atentata bili neophodni insajderi iz obaveštajnog dela zaštite predsednika.

    “To je taj treći prsten obezbeđenja koji se sastoji od obaveštajnog i kontraobaveštajnog dela. Istraga mora da se usmeri na krtice iz tih redova. Uglavnom se ti insajderi kombinuju, pa je potrebno da imate svoje ljude i u srednjim i u visokim slojevima tog aparata ako želite da znate kretanje jedne tako visokopozicionirane ličnosti, ali i obim i karakter zaštite te ličnosti”, istakao je Nicović, prenose mediji.

  • Rojters: Ništa dobro za Rio Tinto poslije odluke Vlade Srbije

    Rojters: Ništa dobro za Rio Tinto poslije odluke Vlade Srbije

    Kompanija Rio Tinto ima samo loše opcije dok pokušava da spasi projekat iskopavanja litijuma u Srbiji vrijedan 2,4 milijardi dolara koji je Vlada Srbije suočena sa ekološkim protestima otkazala prošle nedjelje, ocjenjuje agencija Rojters, navodeći da anglo-australijski rudarski gigant ima malo iskustva kada je riječ o skiciranju putanje kuda dalje.

    U Rio Tintu kažu, prenosi Rojters, da iako su svjesni političkih tenzija oko projekta, odluka srpske Vlade da obustavi projekat predstavlja iznenađenje zbog kojeg kompanija žuri da pronađe strategiju kako dalje.

    S obzirom na predstojeće izbore Beograd je obustavio projekat nakon velikih protesta protiv rudarenja, čime je raspršio nade Rio Tinta da će postati jedan od prvih 10 proizvođača litijuma na svijetu.

    Kompanija koja tvrdi da je uvijek poštovala zakone Srbije, procjenjuje pravne osnove za odluku srpskih vlasti.

    Rio Tinto bi mogao da tuži srpsku Vladu prema bilateralnom sporazumu o investicijama između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva zbog kršenja odredbi o fer i ravnopravnom tretmanu, ako Vlada nastavi i formalno okonča dozvolu bez valjanog razloga, rekli su za Rojters advokati specijalizovani za sporove u oblasti međunarodne trgovine.

    Međutim, malo je vjeravotno da bi arbitražni sud natjerao srpsku Vladu da ponovo izda dozvolu, dok bi to nanijelo štetu Rio Tintu jer bi odnosi dvije strane postali nepopravljivi, kažu pravnici.

    “Veoma je neuobičajeno da jedna velika rudarska kompanija tuži državu. Tužba po bilateralnom sporazumu je uvijek posljednja opcija, ali ne i prva”, kaže Piter Leon, partner advokatske firme Herbert Smit Frihils.

    Iz Rio Tinta je, kako piše Rojters, rečeno da neće davati nove komentare o ovom pitanju.

    Ako nova srpska vlada podrži ovu odluku to bi navelo Rio Tinto da ode bez preduzimanja dalje akcije, kažu takođe pravni eksperti.

    Agencija konstatuje da je kompanija već potrošila 450 miliona dolara na razne studije, a uložila je godine razvijajući tehnologiju za ekonomsko vađenje litijuma iz jadarita, minerala koji je dosad pronađen samo u dolini Jadra.

    Prošle godine kompanija je dopremila pilot postrojenje za preradu litijuma u četiri kontejnera duga 12 metara u Srbiju.

    Bilo je predviđeno da ovaj projekat u Srbiji bude najveći rudnik litijuma u Evropi, da proizvodi godišnje 58.000 tona rafinisanog litijum-karbonata od kojeg se prave baterije, što je dovoljno za napajanje milion električnih vozila, dodaje Rojters.

    U Srbiji bi najbolji scenario za Rio Tinto bio da ponovo dobije dozvole za iskopavanje litijuma poslije izbora u aprilu, navodi dalje Rojters, uz ocjenu da “populistička vladajuća koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom doživljava pad podrške stečene na izborima 2020. godine zbog podrške rudarenju u Srbiji”.

    “Ovo bi bio slučaj gdje će Rio Tinto morati da ponovo pregovara o uslovima dozvole sa vladom koja bi tražila dodatne naknade, veće raspodjele vrijednosti ili poboljšanja kada je riječ o ekološkim pitanjima”, rekao je za Rojters londonski advokat specijalizovan za međunarodne sporove.

    Srbija nije jedina koja zadaje glavobolje kompaniji Rio Tinto, dodaje agencija.

    Rio Tinto čeka odluku američkog apelacionog suda o tome da li će dobiti pristup državnoj zemlji u Arizoni koja joj je potrebna da izgradi jednu od najvećih rudnika bakra, a čemu se protivi starosedelačko američko stanovništvo.

    Takođe, poslije višegodišnjih rasprava i neslaganja sa vladom Mongolije Rio Tinto je u decembru, kako navodi Rojters, “pokrenuo ofanzivu šarma” sa ciljem razvoja rudnika bakra i zlata Oju Tolgou i ponudio da otpiše preostali vladin dug od 2,3 milijardi dolara za njen udio u projektu.

  • “Brzo će se maltene svi zaraziti i vakcinisani će bolje proći”

    Mnogo više zaraza, a manje teških slučajeva. Stručnjaci se nadaju da soj omikron znači početak kraja pandemije. Drugi su još oprezni, ali se svi slažu: vrlo brzo će se maltene svi zaraziti, i vakcinisani će bolje proći.

    Sve što Kristijan Drosten kaže o pandemiji tretira se kao važna vijest. Vodeći virusolog berlinske klinike “Šarite” spada u najbolje poznavaoce virusa u Njemačkoj i najuticajnije savjetnike vlasti. Zato je za mnoge tračak nade njegova nedavna izjava da je novi soj virusa omikron istovremeno “šansa” da se izađe iz kriznog modusa.

    “Svi će se prije ili kasnije inficirati. Tim putem se nužno ide, nema alternative”, rekao je Drostenrekao za list Tagesšpigel.

    Dok gotovo cijela Evropa biljleži rekordan broj zaraza, podaci iz klinika kažu da broj teško oboljelih ne skače jednakim tempom. Omikron je znatno zarazniji, ali, izgleda, i znatno blaži.

    Virus će se vratiti, ali možda ne i pandemija
    Da li je to početak kraja pandemije? Da li će ovim korona preći u takozvano endemsko stanje poput gripa, virusa koji se javlja tu i tamo, sezonski, ali više nema potencijal da masovno ubija?

    Tako svakako misli i Hans Kluge, direktor za Evropu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).

    “Može se očekivati da Evropa ide ka završnoj fazi pandemije”, rekao je on.

    U Velikoj Britaniji talas omikrona popušta poslije masovnog zaražavanja oko Nove godine. Njemački ministar zdravlja očekuje da rekordan broj zaraza u ovoj zemlji bude dostignut sredinom februara, poslije čega slijedi pad.

    Kluge kaže da će nakon tog talasa “na nekoliko sedmica ili mjeseci” u društvu postojati jak imunitet protiv korone “ili zahvaljujući vakcinaciji ili jer su ljudi preležali virus”. Uz to bi došao efekat proljeća i ljeta, kada je manje zaraza.

    “Dakle, možemo da se pripremimo da ćemo imati jedno vrijeme mira prije nego što se kovid vrati krajem godine”, rekao je on te dodao da to što će se kovid vratiti, ne znači da će se pandemija vratiti.

    Prema procjenama SZO, do marta bi oko 60 odsto Evropljana moglo da bude zaraženo omikronom.

    Još je rano za procjene?
    Gernot Marks, predsjednik njemačkog udruženja intenzivne medicine, kaže da su u njemačkim bolnicima na respiratorima trenutno mahom nevakcinisani.

    “Trenutno na stanicama intenzivne njege ne vidimo slučajeve omikrona”, rekao je on.

    Drugi doduše upozoravaju da omikron kruži mahom među mladima koji su puno u pokretu. Valja pričekati da se vide efekti među starijima od 60 godina i među nevakcinisanima.

    U Njemačkoj još postoje zadrške kada je u pitanju popuštanje mjera. Trenutno u većinu objekata poput restorana ili butika smiju da uđu samo vakcinisani i oni koji su preležali virus.

    Stručnjaci kao moguće rizike vide pojavu sasvim novog soja koji bi davao ozbiljniju kliničku sliku nego omikron. Takođe, nejasno je još kakve dugoročne posljedice po zdravlje ostavlja omikron.

    “Još je prerano za procjenu omikrona. Ostaje veliki znak pitanja, i to je razlog što još ne možemo da kažemo: hajde da dopustimo sve kao prije”, rekla je virusološkinja Sandra Cizek sa Univerzitetske klinike u Frankfurtu.

    Zavisiće mnogo i od stope vakcinacije, ponavljaju stručnjaci. Kristijan Drosten kaže da virusu treba dozvoliti da se širi tek kada najširi mogući broj ljudi bude imao imunitet, inače bi “previše njih moglo da umre”.

    “Zbog velikog udjela starijeg stanovništva u Njemačkoj moramo da stvaramo imunitet preko vakcine”, kaže on.

  • Pentagon: U slučaju potrebe 8.500 vojnika će biti raspoređeno u Evropi

    Pentagon: U slučaju potrebe 8.500 vojnika će biti raspoređeno u Evropi

    Američka vojska stavila je 8.500 vojnika pod borbenu gotovost da, u slučaju potrebe, budu spremni za raspoređenje u Evropu, saopšteno je danas iz Pentagona.

    Portparol Pentagona John Kirby rekao je da je većina od 8.500 vojnika obaviještena da budu spremni za raspoređenje kako bi mogli da uđu u sastav snaga NATO za brzo reagovanje ukoliko ih Alijansa pozove.

    Međutim, Kirby je istakao da je ministar odbrane Loyd Austin izrazio želju da određeni broj vojnika “bude spreman i za neku drugu mogućnost”.

    Među američkim vojnicima koji su pod borbenom gotovosti su i dodatni borbeni timovi, logistika, medicinska i vazdušna podrška te pripadnici obavještajnih i izviđačkih jedinica.

    Napetosti svakog dana rastu na istoku Evrope na granici Ukrajine i Rusije.

  • Gazprom: Rezerve gasa u Evropi i Ukrajini su na minimalnom nivou

    Gazprom: Rezerve gasa u Evropi i Ukrajini su na minimalnom nivou

    Rezerve gasa u podzemnim skladištima Evrope i Ukrajine rekordno su niske, saopšteno je danas iz ruske energetske kompanije Gazprom.

    “Nivo rezervi u evropskim skladištima gasa je na rekordnom minimumu od 11. januara”, navodi se u saopštenju, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema podacima Gazproma, do 22. januara aktivna količina gasa u evropskim skladištima bila je za 26 posto niža nego u istom periodu prošle godine.

    U saopštenju se ističe da su i skladišta gasa u Ukrajini na minimalnim nivoima.