VRBAS Media

Autor: INFO

  • Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    Zabrinutost od novog rata u Evropi raste, a u ponedjeljak (24.1.) ujutro dobila je novu hranu: I SAD i Velika Britanija naredile su odlazak dijela osoblja svojih ambasada, kao odgovor na „rastuću prijetnju iz Rusije”, kako je to objasnio londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinske granice, piše “Deutsche Welle”.

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih aviona.

    Hojzgen: Rusija mora tačno da zna šta je čeka
    Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački ambasador Kristof Hojzgen (Christoph Heusgen). U intervjuu za “DW”, dugogodišnji savjetnik za bezbjednost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije poslao je jasne signale Moskvi:

    • Ovog puta hoćemo u izlog da stavimo veoma snažnu reakciju.

    Prema Hojzgenu, Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno, Hojzgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „veoma agresivnom tonu”.

    Gas i nafta
    U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke historijske veze sa Rusijom – u dobru i zlu – i odlične ekonomske odnose. Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog gasa Njemačka uvozi iz Rusije.

    To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Zeder (CSU) za nedjeljno izdanje lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung” upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta”, a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama”.

    Proširenje NATO na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez, jedna od centralnih tačaka spora u trenutnom sukobu, za Zedera „dugoročno neće biti na dnevnom redu”.

    Otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja
    Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom januara, više od 70 stručnjaka za istočnu Evropu i bezbjednost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta” prema Rusiji.

    Njemačka više ne bi trebalo da sjedi skrštenih ruku i da gleda na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU, NATO i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcionisanja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva rasparčava i maltretira”.

    Nasuprot tome, još početkom decembra grupa bivših njemačkih diplomata i vojnih lica sa iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije” – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije. Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobijaju kako bi se prevazišao trenutni ćorsokak. To također uključuje i „priznavanje bezbjednosnih interesa obje strane”.

    Sedenje na više stolica
    Autori tog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Rajner Švab (Rainer Schwab), bivši njemački vojni ataše pri njemačkoj ambasadi u Moskvi. „Njemačka igra veoma važnu ulogu, jer Berlin igra centralnu ulogu u Evropi, a i sa američke tačke gledišta, Berlin je glavni kontakt između Evrope i Amerike”, rekao je Švalb za DW. I dodao: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: Uprkos našoj istoriji, njemačko-ruski odnosi imaju izvjesnu stabilnost.”

    Švab je tokom svojih razgovora u Moskvi ponio utisak da se Njemačka tamo i dalje pozitivno doživljava, uprkos značajnom pogoršanju poslije 2014. „Ljudi (Rusi) prihvataju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba da bude njihov sistem.”

    Djeluje kao da je Berlin sjedi između svih stolica u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika. Diplomata Hojzgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi:

    • To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Oland doveli za sto ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.

    To je poznato kao „Normandijski format”. Prema riječima ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Annalena Bearbock), vlada u Berlinu sada je planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.

    Sporazumi iz Minska – dobra osnova
    Pregovori u Normandijskim formatu 2015. su doveli do sporazuma poznatog kao „Minsk II”. Istina je da sa implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donijete tada i u one u naknadnom sporazumu mogu se nadograditi, kaže Tomas Kunce (Thomas Kunze). On je na čelu moskovske kancelerije Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU.

    U intervjuu za DW, Kunce objašnjava da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički činilac” i navodi šta je sve dogovoreno: „Od prekida vatre, do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OEBS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zarobljenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu može dalje da se radi – kada dođe do deeskalacije”.

    Rusi su, smatra Kunce, već postigli nešto važno.

    • Uspjeli su da ravnopravno pregovaraju s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Savjet NATO-Rusija, koji je NATO suspendovao. I – Rusi su postigli da se razgovara o sferama uticaja.

    Bezbjedan prostor za sve u Evropi
    Pritom Kunce ne vjeruje da će se poredak u Evropi ponovo organizovati oko sfera uticaja velikih sila.

    • Naprotiv, moramo da razmišljamo unaprijed, da dođemo do poretka u Evropi koji nudi zajedničku oblast bezbjednosti, bezbjednost za sve – zahtijeva Kunce.

    Mnogo posla ima za diplomatiju. Povodom pitanja što to zapravo znači, Rajner Švab voli da citira svog nekadašnjeg šefa, bivšeg ambasadora u Moskvi Ridigera fon Friča. Diplomatija, prema Fon Friču, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova – i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put.”

    U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Analena Berbok je u Briselu jasno stavila do znanja da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačke ambasade, piše “Deutsche Welle”.

  • Zapad je, uprkos sankcijama, spreman na ustupke Dodiku

    Zapad je, uprkos sankcijama, spreman na ustupke Dodiku

    Da bi sankcije imale efekta, osim SAD treba da ih uvedu sve zapadne zemlje, a to znači i uključivanje Evropske unije, smatra Basener.

    Zapad nije dovoljno odlučan da se sučeli sa Miloradom Dodikom tako da ga primora da preispita svoju politiku, rekao je za “Radio Slobodna Evropa” Kurt Basener (Bassuener) iz Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu.

    • Ako se želi postići sporazum u korist lidera bosanskih Hrvata Dragana Čovića, Dodikovog saveznika, i istovremeno ga učiniti prihvatljivijim za lidera bosanskih Srba sa kompromisom oko državne imovine i zakona o negiranju genocida onda uvođenje sankcija ne ukazuje da Zapad nije spreman da pregovara sa njim i učini ustupke – naglašava Basener, te dodaje:
    • Sve dok sankcije imaju svrhu da pokažu da Zapad nešto čini, bez efektivnog uticaja na stanje na terenu, to se može interpretirati kao znak slabosti.

    Palmer i Ajhorst dolaze da ostvare “uspjeh”
    Prema Basenerovom mišljenju, zapadna politika je taktičkog karaktera i usmerena je na pacifikaciju stanja.

    • Zapadna politika je fokusirana na to, a ne na rešavanje problema i napredak. Svi protivnici demokratije u BiH i na Zapadnom Balkanu s pravom to doživljavaju kao znak slabosti (Zapada) – kazao je on, dodajući da se američka politika prema Zapadnom Balkanu fokusira na Beograd, što je “perverzno”, ali, po njegovim rečima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to obilato koristi.
    • Ako su zapadni partneri na Balkanu političari koji krše princip vladavine prava, ako se najautokratskiji lider u regiji (Vučić) doživljava kao stub stabilnosti, onda to pokazuje da je nešto prilično pogrešno u zapadnoj politici – naglasio je Basener.

    On smatra da ukoliko nema odlučnosti u suočavanju sa “kumovima” korupcije na Balkanu, pritiska na njih da osjete posljedice onda su ove sankcije samo PR i pokušaj da se upravlja problemom, a ne da se on riješi.

    • Bojim se da će ove sedmice američki i evropski izaslanici Metju Palmer (Matthew) i Angelina Ajhorst (Eichhorst), prilikom posjete Sarajevu, poručiti Dodiku, Čoviću i Izetbegoviću, pojednostavljeno rečeno, bolje je da sada postignete sporazum, osigurajte to što ste pokrali i mi ćemo onda to proglasiti kao vašu pobjedu, nazvat ćemo to napretkom, a potom zašutite neko vrijeme, tako da možemo da tvrdimo da je ostvaren uspjeh – naglasio je Basener.

    Da bi sankcije protiv Dodika imale efekta potrebna je podrška Austrije
    Basener se dotakao sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele Miloradu Dodiku.

    • Ovim se šalje mješovita poruka. Najprije, sankcije su uvedene zbog Dodikovog ugrožavanja mira i antidržavnih, antidejtonskih aktivnosti, ali i korupcije koja je institucionalno veoma rasprostranjena u BiH. Zbog strukture vlasti, Dodik je bolje pozicioniran da koristi te mogućnosti nego drugi političari u zemlji.

    Međutim, da bi sankcije imale efekta, osim SAD treba da ih uvedu sve zapadne zemlje, a to znači i uključivanje Evropske unije. No, iako evropski blok raspolaže mehanizmom ukidanja viza i zamrzavanja sredstava, još uvijek nema kritične mase među državama članicama da primjeni taj instrument.

    U ovom trenutku samo je pet zemalja potvrdilo da podržava pomenute mjere – Belgija, Holandija, Luksemburg, Njemačka i Češka republika. Za njihovo usvajanje neophodna je podrška 55 posto članica, tačnije njih 15, u kojima živi 65 posto stanovništva EU.

    Ali, da bi sankcije protiv Dodika, ili bilo koga na Balkanu, imale efekta potrebna je podrška Austrije. Naime, Beč je za Balkan ono što je Majami za Latinoamerikance i Karibljane. On je veoma važan centar u kome žive mnogi ljudi sa Balkana, posjeduju imovinu, tu je sjedište mnogih banaka koje posluju u regiji.

    Mislim da je sada veća vjerovatnoća da će i EU usvojiti sankcije Dodiku, jer su uglavnom simboličkog karaktera zbog čega će vjerovatno nastaviti po starom.

    Sankcije same po sebi, čak i kada su širokog obuhvata, ne mogu da primoraju Dodika da promijeni svoju politiku. Mislim da postoji i bezbjednosni element ove krize u smislu potrebe ponovnog uspostavljanja evropskog mehanizma odvraćanja uz podršku NATO-a.

    To bi uvjerilo građane da ma gdje živjeli u BiH, nasilje neće biti dopušteno, jer bi odvajanje RS, kao i povlačenje njenih predstavnika iz institucija BiH što je de fakto secesija, vodilo sukobima.

    U međuvremenu, Dodik smatra da je njegov stav profitabilan jer što vuče radikalnije poteze to su SAD i EU spremnije da mu udovolje. O tim spornim pitanjima bit će riječi tokom ovosedmične posjete američkih i evropskih izaslanika Metjua Palmera i Angeline Ajhorst.

    Dodik osjeća da vrijeme ne radi za njega

    • Mislim da je on zabrinut, jer odavno nije bio izložen takvom udaru, ali još nije dostigao takve razmjere da mu nanese veliku štetu – smatra Basaner, komentarišući Milorada Dodika, odnosno jedan stav koji prezentuje u javnosti kada je riječ o sankcijama, ali da je zapravo zabrinut.

    On je naveo da Dodik i Čović na posjetu Palmera i Ajhorst gledaju kao na posljednju šansu da izdejstvuju neke ustupke u cilju daljeg osnaživanja svojih “feudalnih poredaka”.

    • Istovremeno, to je uticalo na njihove partnere u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj koji najavljuju da će razgovarati o BiH sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan). Kao da je Erdoan predstavnik Bošnjaka, to je besmisleno. Nažalost, odnosi Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika su veoma bliski, ali ne vjerujem da treba da pregovara u ime Bošnjaka.

    Dodik osjeća da vrijeme ne radi za njega, kao ranije, jer su sve učestalije inicijative za promjenu međunarodne politike prema BiH. Na primjer, Zelena partija u Austriji je organizovala demonstracije na kojima je tražila uvođenje sankcija Dodiku. Kao što sam rekao, uloga Austrije je veoma bitna, a zeleni u Evropskom parlamentu traže odlučniju politiku prema BiH, čega se Dodik pribojava.

    Iako su Evropska komisija i druge evropske institucije još uvijek na birokratskom autopilotu, države članice su sve aktivnije. Nedavno mi je prijatelj iz Švedske rekao da su u njegovoj zemlji dvije ključne vanjskopolitičke teme potencijalni rat u Ukrajini i stanje u BiH – rekao je Basaner za “Radio Slobodna Evropa”

  • Led okovao Srpsku, na Čađavici -27°C!

    Led okovao Srpsku, na Čađavici -27°C!

    Snježne padavine i ledeni vjetrovi koji su u prethodnih nekoliko dana pogodili Srpsku, donijeli su i “debele” minuse.

    Da je tako, jasno se može vidjeti iz fotografije koju šalju čitaoci ATV-a.

    Naime, u Čađavici je, ako je suditi po fotografiji, jedan od vozača u automobili okom kamere “uhvatio” temperaturu od čak minus 27, što je najniža zabilježena temperatura ikad na tom području.

    Podsjećamo, najniža temperatura od kada se mjeri ista na našem podneblju, izmjerena je 7. januara 1947. godine u Banjaluci i iznosila je -28,4 stepena, potvrđeno je u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske.

  • Dodikov savjetnik jasan: BiH može da postoji samo ukoliko se vratimo rješenjima iz Ustava

    Dodikov savjetnik jasan: BiH može da postoji samo ukoliko se vratimo rješenjima iz Ustava

    Ako ne bude volje da se BiH vrati onome što piše u Ustavu i ako se ne nađe način da vođe entiteta razgovaraju o svemu onome zbog čega su Srbi i Hrvati potpuno nezadovoljni, opcija koja se pominje u non-pejperu /o promjeni granica na Balkanu/ neminovno će doći na dnevni red, rekao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Prema njegovim riječima, bez obzira na česte spekulacije o temi da li non-pejper postoji ili ne, evidentno je da se na mnogim važnim mjestima i adresama u EU i svijetu razgovara o tome da stanje u BiH nije dobro jer sve više prevladava ubjeđenje da ono nije održivo.

    “U tom kontekstu sve više je onih koji smatraju da bi logično rješenje trebalo da bude, kako kažu, ‘završetak procesa raspada Jugoslavije’. Upoznati smo s tim mišljenjima. Naš stav jeste da BiH može da postoji samo ukoliko se vratimo rješenjima na koje smo svi pristali, a to su dejtonsko uređenje i Ustav BiH, onako kako je prihvaćen u Dejtonu”, izjavio je Kovačević za “Politiku”.

    On je ukazao da taj ustav nikada nije izmijenjen, ali da je stvarnost u BiH oprečna najvišem pravnom aktu zbog nezakonitih intervencija visokih predstavnika.

    Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko potvrdio je da je non-pajper o promjeni granica na Balkanu, koji su podsticali neki u Sloveniji, imao u svojoj fioci četiri godine.

  • Biće izdvojeno 115.000 KM: Uskoro počinje sanacija pasarele na Zapadnom tranzitu

    Sanacija pasarele preko Zapadnog tranzita (kod motela “Kamel”) počeće uskoro, a za te namjene iz gradske kase izdvojeno je oko 115.000 KM.

    “Kako je planirano predviđena je zamjena ispucalih stepeništa, sanacioni radovi na rasponskoj konstrukciji, rampama i drugim dijelovima pasarele”, poručuju iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.
    Iz Odjeljenja su rekli da će sanacione mjere produžiti vijek betonskoj konstrukciji, saopštili su iz Gradske uprave.
    Podsjećamo, prethodno je zbog oštećenja izazvanih zemljotresom na teren izašla Urbanističko-građevinska inspekcija, koja je izvršila nadzor i angažovala vještaka građevinske struke kako bi se utvrdilo stanje i predvidjele potrebne sanacione mjere.

  • Smeće ide u zaborav! Od zapuštenog dijela naselja u Banjaluci prave multifunkcionalni park

    Smeće ide u zaborav! Od zapuštenog dijela naselja u Banjaluci prave multifunkcionalni park

    Udruženje građana “Zeleni Lauš” pokrenulo je inicijativu da se na dijelu zemljišta kod Čenića groblja na Laušu, koje je zapušteno i na kojem se odlaže smeće, napravi multifunkcionalni park, povodom čega je grad pokrenuo javnu nabavku za izradu dokumenta prostornog uređenja te izmjenu dijela Regulacionog plana “Lauš 3”.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne” iz Odjeljenja za prostorno uređenje te ističu da su kao najpovoljnijeg ponuđača, za nosioca izrade, odabrali Privredno društvo “Routing” iz Banjaluke.

    “S njima je potpisan ugovor čiji su sastavni dio i programski elementi zasnovani na inicijativi grupe građana naselja Lauš, a oni su dostavili i projekat za izgradnju multifunkcionalnog parka na ovom lokalitetu”, rekli su iz Odjeljenja.

    Dijana Zrnić, predsjednica Udruženja građana “Zeleni Lauš”, navodi da je ova lokacija veoma blizu centra grada, ali da je zapuštena.

    “Najstrašnije je to što se tu odlaže razni otpad u gluvo doba noći. Uz sve to je neosvijetljeno, djeca ne smiju sama proći, a tu je i groblje”, rekla je Zrnićeva. Zbog toga je, kako ističe, potrebno urediti ovo zemljište, koje se prostire na 43.000 metara kvadratnih površine.

    “Mi smo izradili idejno rješenje i sve to izgleda fenomenalno: sa jezerom, trim stazama, amfiteatrom na otvorenom te kinom na otvorenom. To je ozbiljan i veliki projekat”, rekla je Zrnićeva. Kako kaže, potrebno je naporno raditi na ovom projektu te dodaje da ne znaju koliko će sve to trajati i na kakve će probleme nailaziti.

    “Što se tiče sadnje u budućem parku, mi smo već dobili podršku ‘zelenih’, odnosno šumara i udruženja koja se bave ekologijom”, kazala je Zrnićeva.

    Iz nadležnog odjeljenja navode da će se tokom izrade predmetnog plana voditi računa o javnom interesu i kroz javni uvid, javnu raspravu, uključiti građane i stručnu javnost u proces planiranja.

    “U toku izrade ovog regulacionog plana inicijativa za izgradnju multifunkcionalnog parka na Laušu, a koju je uputilo Udruženje ‘Zeleni Lauš’, biće uzeta u obzir. Idejno rješenje koje su dostavili biće inkorporirano u buduće plansko rješenje u mjeri u kojoj to bude moguće”, rekli su iz resornog odjeljenja.

    Inicijativa za izgradnju ovog parka, koju je pokrenulo Udruženje “Zeleni Lauš”, prvobitno je usvojena na sjednici Skupštine grada u septembru 2020. godine, no, prema riječima Zrnićeve, tada nije izvršena predložena izmjena Regulacionog plana.

    “Inicijativa je ponovo predstavljena 31. avgusta gradonačelniku Drašku Stanivukoviću, i on ju je podržao”, rekla je Zrnićeva.

  • Pobijedio koronu! Patrijarh zahvalio Bogu i svima koji su se molili za njegovo ozdravljenje

    Pobijedio koronu! Patrijarh zahvalio Bogu i svima koji su se molili za njegovo ozdravljenje

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije zahvalio je Bogu i svima koji su se molili za njegovo ozdravljenje od virusa korona, poželjevši svima koji su inficirani da ozdrave.

    “Blagodarim Bogu i Svetiteljima Njegovim na molitvenom posredovanju koje me je oporavilo od infekcije virusom korona. Blagodarim ocima, braći i sestrama u Hristu koji su se molili za zdravlje svih nas i starali za naš brz oporavak”, napisao je patrijarh Porfirije na “Instagramu”.
    On je poželio da Gospod ozdravi sve koji boluju “i ukrepi sve koji ih liječe”.
    “Neka svima podari mir i radost u Duhu Svetom – da se tako okrepljeni saberemo u hramu Svetog Save na dan njegovog sveštenog spomena, 27. januara kako bismo toržestveno proslavili našeg Prvog Arhiepiskopa i Prosvetitelja. Blagoslov Božiji neka bude sa svima vama”, naveo je patrijarh Porfirije.
    Iz Srpske pravoslavne crkve 11. januara saopšteno je da je patrijarh Porfirije dobio pozitivan test na virus korona.

  • SDA i DF poslali “naredbodavno pismo” parlamentu Srpske: “Bez ikakvog političkog i pravnog značaja”

    Poslanici SDA i DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH uputili su pismo kolegama u Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojem od njih naredbodavno zahtijevaju da stave van snage pojedine zaključke usvojene 10. decembra prošle godine na posebnoj sjednici republičkog parlamenta.

    U pismu koje je potpisalo 13 poslanika, a koje je naslovljeno kao Zahtjev za stavljanje van snage zaključaka u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, poslanici ove dvije stranke su po ko zna koji put pokazali političku nadmenost. Naši sagovornici kažu da poslanici stranaka Bakira Izetbegovića i Željka Komšića svojim potezima svjesno produbljuju političku krizu u BiH za koju svakako snose najveću odgovornost.

    U spornom dopisu, poslanici SDA i DF-a sebe nazivaju legitimnim predstavnicima i zaštitnicima interesa države BiH, a nadmenost pokazuju time što zahtijevaju od NSRS da u hitnom postupku preduzmu sve zakonske mjere i stave van snage zaključke u vezi s prenosom nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja. U protivnom, navode dalje, ovaj spor u BiH moraće da se rješava pred forumima prisilne jurisdikcije, a to se može još uvijek spriječiti tako što ćete postupiti po ovom zahtjevu hitno u okviru posebne sjednice.

    Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Snježana Novaković-Bursać kaže da je pismo koje je uputila grupa poslanika u suštini bez ikakvog političkog i pravnog značaja.

    “Međutim, ton i dijelovi sadržaja tog pisma kojim oni nešto zahtijevaju od Narodne skupštine Republike Srpske vrlo dobro ilustruju kako političko Sarajevo vidi odnose u BiH između različitih nivoa vlasti, dajući nekakav nadređeni položaj jednog zakonodavnog tijela u odnosu na drugo što nema uporište ni u Ustavu, ni u realnim odnosima”, kaže Novaković-Bursać za “Glas”.

    Prema njenim riječima, SDA-DF-ovsko pozivanje na “mirno rješenje spora” imalo bi smisla da se umjesto zazivanja foruma prisilne jurisdikcije počnu pozivati na Ustav i jasnu podjelu nadležnosti za koju se predstavnici Srpske u kontinuitetu zalažu.

    “Kako im to nije na umu pismo ostaje kao još jedan jalov pokušaj da sopstvenoj javnosti prikažu da nešto rade”, kaže Novaković-Bursać.

    Predsjednik Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS Perica Bundalo kaže za naš list da upada u oči da se poslanici Parlamenta BiH na jedan neuobičajen i neprimjeren način obraćaju republičkom parlamentu, jer kako kaže, impliciraju nadređenost Parlamenta BiH u odnosu na Narodnu skupštinu.

    “Posebno iritira to što naglašavaju da njihov dopis predstavlja akt visokog prioriteta koji zaslužuje promptno postupanje, jer time praktično sebi daju ulogu naredbodavca i nekoga ko može da izda nalog parlamentu Srpske šta da radi, što je neumjesno”, kaže Bundalo.

    On dodaje da navode o mirnom rješenju spora doživljava kao svojevrsnu prijetnju, a ne kao relaksiranje političke situacije.

    “U suštini, takvo ponašanje i takav odnos prema Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja drsko i bezobrazno produbljivanje krize”, zaključuje Bundalo, piše Glas Srpske.

  • Čekajući VSTS Srpske reformišemo VSTS BiH

    Čekajući VSTS Srpske reformišemo VSTS BiH

    Za 3. februar zakazana je nova sjednica Predstavničkog doma BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda je prijedlog Savjeta ministara za izmjene i dopune Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    Izmjene zakona su iz Savjeta ministara izašle krajem prošle godine, a parlamenarcima je predloženo da ih razmatraju po skraćenom postupku, što znači da se svi parlamentarni rokovi za donošenje zakona skraćuju za pola.

    Sve to se dešava u trenutku kada se očekuje da Vlada Republike Srpske Narodnoj skupštini predloži zakon kojim bi bio formiran VSTS Srpske.

    Gledano hronološki, NSRS je zaključke o vraćanju nadležnosti usvojila 10. decembra 2021, a Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS BiH je u protokol Parlamenta BiH iz Savjeta ministar stigao 29. decembra. Imajući to u vidu, poslanike iz RS u PS BiH pitali smo da li uopšte treba razgovarati o izmjenama zakona na nivou BiH.

    Predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u PS BiH, Nenad Stevandić, kaže da je bespredmetno 3. februara raspravljati o zakonu na nivou BiH ako Srpska prije toga usvoji svoj zakon.

    – Ali, ukoliko bi se otvorili neki pregovori, mogućnost razumijevanja situacije, pod uslovom da to ne ugrožava funkcionisanje Srpske, onda bi mogli da razgovaramo. To je hipotetička stvar koju još nismo raspravili na koaliciji i upravo to očekujemo ovih dana – kaže Stevandić za Srpskainfo.

    Mira Pekić, zamjenica predsjednika Kluba poslanika SDS-PDP-DNS, smatra da ovo pokazuje da je vlast na nivou BiH izgubila kompas.

    – Nevjerovatno je da istovremeno imamo izmjene i dopune u PS BiH, a sa druge strane imamo najavu novog zakona u Narodnoj skupštini. Bilo kakve izmjene na nivou BiH su vjerovatno pokušaj da se nešto uradi po pitanju 14 prioriteta EU za BiH, pod pritiskom EU i međunarodne zajednice prema vladajućim partijama. Kao i u slučaju Zakona o javnim nabavkama i Zakona o sukobu interesa. Vjerujem da izmjene Zakona o VSTS BiH nisu usaglašene i da se radi o pokušaju kozmetičkih izmjena – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Lider DNS i poslanik u Predstavničkom domu BiH, Nenad Nešić, smatra da je ovakva situacija kontradiktorna.

    – Imamo namjeru osnivanja VSTS na nivou Srpske i povlačenja sa nivoa BiH, odnosno ograničavanje pravosuđa BiH da ne može djelovati na prostoru RS, a onda imamo prijedlog Savjeta ministara BiH na čijem čelu se nalazi SNSD kadar o zakonu na nivou BiH. Mene zanima šta je ono što je stvarno, što je istina: Da li ćemo vratiti nadležnost na nivo RS, ili ćemo jačati VSTS na nivou BiH, što znači da je sve ono bila predstava za javnost i predizborna igra? Molio bih gospodu iz SNSD da javnosti odgovore na to pitanje – kaže Nešić.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u PS BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da, sve dok je stav Narodne skupštine takav kakav jeste, nema razgovora ni o čemu.

    – Dok god je na snazi zaključak Narodne skupštine mi nećemo mijenjati svoje ponašanje ni prema jednom zakonskom prijedlogu. To je moj odgovor na to pitanje – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

    Zaključak NSRS glasi da nema uslova za učešće srpskih predstavnika u radu institucija BiH, dok je na snazi nametnuti Inkov zakon, osim u situaciji kada je neophodno da se spriječi donošenje odluka štetnih po interese Srpske.

    Najavljena je i nova sjednica parlamenta Srpske na kojoj bi se poslanici izjasnili o eventualnom povratku u institucije BiH, nakon molbe predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

  • Slovenija ukinula obavezu izdavanja računa

    Slovenija ukinula obavezu izdavanja računa

    U Sloveniji je na snagu stupila izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost koja, između ostalog, donosi ukidanje dostave papirnih računa.

    Prodavac roba i usluga će račun dati kupcu samo na izričit zahtjev.

    Davaoci roba i usluga do sada su svojim kupcima morali da daju račune u papirnom obliku ili u elektroničkom obliku, ako je kupac pristao.

    Od sada to više nije potrebno, porezni obveznik mora kupcu predati račun u papirnom obliku samo na njegov zahtjev, stoji u izmjeni zakona.

    To ne znači da se račun ne mora izdati.

    “Poreski obveznik će i dalje morati izdati račun i on će biti registrovan, ali se neće predate”, naveo ministar finansija Andrej Sircelj u Saboru prošlog novembra, izvještava RTV Slovenije.

    Prodavac tako novom kupcu govori iznos koji treba da plati, izdani račun je poreski ovjeren, ali ga ne daje kupcu u papirnom obliku.

    Što se tiče potrošača, zabrinuti su zbog novosti, posebno sa gledišta zaštite potrošača, jer zakonska regulativa ne reguliše pitanje šta se događa ako potrošač ne zatraži račun, objašnjava Matjaž Jakin.

    “Treba li prodavac da pita potrošača, ili mu na neki drugi način predaračun? Ovdje je rupa i može se dogoditi da potrošač ni na koji način ne dobije račun. Kada potrošači imaju račun, puno je lakše iskoristiti svoj račun prava, kao što je garacija. Zapravo, potrošaču je bez računa teško dokazati šta je gdje kupio i koja je cijena, rekao je Jakin za Radio Slovenije, prenosi Bankar.me.

    Istovremeno sa stupanjem na snagu ovih izmjena, ne važi više odredba Zakona o poreznom ovjeravanju računa, kojom se utvrđuje novčana kazna za kupca robe, odnosno primaoca usluge koji ne preuzme i ne zadrži račun odmah po izlasku iz poslovnog prostora.