VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srbija i ove godine pretekla Hrvatsku

    Srbija i ove godine pretekla Hrvatsku

    Prema podacima sajta Global Firepower, Srbija je i ove godine pretekla Hrvatsku u svojevrsnoj regionalnoj trci u naoružanju.

    A da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj istoriji, kupovinu 12 polovnih višenamjenskih vojnih aviona “rafal” iz Francuske za milijardu evra, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021, njeno zaostajanje za Srbijom bilo bi de fakto i veće, piše Večernji list.

    Stranica Global Firepower svake godine još od 2006. objavljuje godišnji izveštaj i rang listu 140 nacionalnih oružanih snaga. I svake godine se s velikom pažnjom ta rang lista prati u zemljama bivše Jugoslavije, gde je, iz razumljivih razloga, vojno odmeravanje i dalje aktuelno.

    Premao podacima za 2022. Srbija je, kao i godinu dana pre, po jačini vojske ispred Hrvatske. Srbija je u 2022. rangirana na 61. mesto od 140 zemalja, a Hrvatska je korak iza, na 62. Prošle godine je Srbija bila na istom, 61. a Hrvatska na 63. mestu, podseća list.

    Premda Global Firepower svoj indeks snage i vojne moći računa na osnovu više od 50 faktora, ima tu i nelogičnosti, a i pogrešnih podataka, piše Večernji. Na primer, za Hrvatsku stoji da joj je godišnji vojni budžet jači od 2 milijarde američkih dolara, a vojni budžet Srbije da je dvostruko manji, tek nešto više od milijardu dolara. To je, naravno, potpuno pogrešan podatak, jer je hrvatski vojni budžet s uvećanjem za prvu ratu otplate „rafala“ sada u rangu 1,1 milijardu dolara, dok će budžet Srbije u 2022. dostići oko 1,35 milijardi dolara.

    Svejedno, s obzirom da se ova lista stvara iz godine u godinu, ipak se može uzeti kao donekle relevantna. Činjenica je da se u poslednjih nekoliko godina Srbija intenzivno naoružava i diže godišnje svoj vojni budžet i po 40-ak posto. Poređenja radi, još 2017. Hrvatska se nalazila na 68. mestu, a Srbija na 89. Dakle, veliki skok Srbije na ovoj vojnoj listi za samo pet godina, jer se probila s 89. na 61. mesto, nije iznenađenje, s obzirom da je u međuvremenu Srbija modernizovala celu eskadrilu od 12 MIG-ova 29, nabavila 20-ak tenkova T-72, novi protivavionski raketni sustav Pancir S-1, potom borbene helikoptere MI-35, te novi protivoklopni raketni sustav Kornet, sve iz Rusije. Iz Kine joj stiže kopija PVO sistema velikog dometa FK-3 (kopija ruskog S-300), a već su stigle kineske borbene bespilotne letelice, a dolaze slične iz Turske.

    Da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj istoriji, kupovinu 12 polovnih višenamenskih vojnih aviona „rafal“ iz Francuske za milijardu evra, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021, njeno zaostajanje za Srbijom bilo bi de fakto i veće.

    Od zemalja bivše državne zajednice, nakon Srbije i Hrvatske sledeća po vojnoj moći je Slovenija, na 86. mestu, BiH je na 123, Sjeverna Makedonija na 134. Pritom, Crne Gore uopšte nema na ovoj listi, premda ima vojsku. Susedna Mađarska je na 56. mestu, Austrija na 58, Slovačka na 60. Dosta jaku vojsku ima Rumunija, koja je na 38. mestu, Norveška na 33, Grčka na 27.

    Izrael je 18. na svetskoj rang listi, Nemačka tek 16., Turska 13. Italija je bolje rangirana, na 11. mestu. Deseto mesto drži Brazil, Pakistan je na devetom, Velika Briotanija na osmom, a najbolje plasirana evropska i EU zemlja je Francuska na 7. mestu.

    To je, naravno, dosta čudan izbor, s obzirom da je Francuska i nuklearna sila, a poseduje i nuklearni nosač aviona, te nuklearne podmornice. No, na rang listi Global Firepowera od nje su jači, Južna Koreja i Japan, koji su na 6. i 5. mestu. Indija je na 4, a u samom vrhu su trećeplasirana Kina, drugoplasirana Rusija i još uvijek najmoćnija vojna sila na svetu SAD na prvom mjestu.

  • Sukob u Kijevu

    Sukob u Kijevu

    U Kijevu je nakon protesta izbila tuča između okupljenih i policije. Nezvanično, ima i poginulih.

    Preduzetnici koji traže poreske olakšice pokušali su da uđu u zgradu Vrhovne rade, demonstranti su prošetali centralnim ulicama grada.

    Među njihovim zahtevima je i usvajanje predloga zakona o pojednostavljenom sistemu korišćenja kasa i druge olakšice u Poreskom zakoniku.

    Nakon šetnje demonstranti su se vratili pred zgradu Rade i nastavili proteste. Inicijativna grupa demonstranata pokušala je nakon toga da uđe u zgradu parlamenta.

    Zbog toga je došlo do tuče, a policija je upotrebila suzavac i privela nekoliko učesnika mitinga, uključujući organizatore koji su se sa bine obraćali okupljenima.

    Policija je potom potisnula preduzetnike dalje od zgrade Rade, ali su sukobi nastavljeni.

    Tokom sukoba, demonstranti su palili dimne bombe i baklje.

    Prema još nepotvrđenim vestima, jedan demonstrant je poginuo prilikom sukoba sa snagama reda.

  • Razgovarao sa Novalićem: Višković predložio zajedničku sjednicu vlada Srpske i FBiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković predložio je danas premijeru Federacije BiH /FBiH/ Fadilu Novaliću održavanje zajedničke sjednice vlada Srpske i FBiH.

    Polazeći od aktuelne političko-ekonomske situacije u BiH, Višković smatra da bi na zajedničkoj sjednici dvije vlade trebalo da se razmatraju pitanja koja su od značaja za obje strane, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.
    Višković je predložio da zajednička sjednica vlada Srpske i FBiH bude održana u periodu između 1. i 5. februara, a mjesto i termin održavanja, kao i dnevni red bili bi naknadno dogovoreni.

  • Novaković Bursać o izjavama člana Predsjedništva BiH: Zloupotreba ovlaštenja i kukavičluk Komšića

    Novaković Bursać o izjavama člana Predsjedništva BiH: Zloupotreba ovlaštenja i kukavičluk Komšića

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u govoru pred Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope iznio svoj uskostranački politički stav, a ne stav dogovoren sa druga dva člana Predsjedništva, zloupotrebljavajući mogućnost govora u ime BiH i kršeći čak i Ustav BiH.

    “Danas je politička javnost usmjerena na rad Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope bila svjedok uzurpacije i zloupotrebe ovlaštenja zastupanja pred međunarodnom zajednicom Predsjedništva BiH od strane Željka Komšića, ali i spremnosti jednog takozvanog političara da širi potpune neistine, kako o našoj prošlosti, tako i o sadašnjosti”, rekla je Bursaćeva Srni.

    Ona ističe da je svima već odavno jasno da je Komšić navikao na uzurpacije različitih pozicija, ali da je za širu javnost novost prezentovani kukavičluk izraženih dimenzija, koji postaje sve izraženija determinanta ovog eksponenta nezrele i nerealne politike.

    “Naime, kada je nakon izdeklamovanog pripremljenog govora, zasnovanog na ličnim, odnosno bošnjačko-političkim stavovima, trebao da odgovara na pitanja poslanika, naivno se izgubila internet-konekcija u Sarajevu, pa time i mogućnost da Komšić iskorači u svijet realnih pitanja i odgovora”, napomenula je Bursaćeva.

    Ona je istakla da je Komšić jedan od izraženijih rušilaca institucija BiH na šta ukazuje i činjenica da je u govoru pred Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope iznio svoj uskostranački politički stav, a ne stav dogovoren sa druga dva člana Predsjedništva, kako to zahtijeva Pravilnik o radu Predsjedništva.

    “Na osnovu ovakvog protivustavanog djelovanja eksponenata bošnjačke politike i njihovog insistiranja na sprovođenju unitarnog političkog programa, koji nije zasnovan na istorijskim činjenicama, ustavnoj strukturi i političkoj stvarnosti, već je isključivo usmeren na sprovođenje strategije unitarne i tzv. građanske države, postaje svima jasno ko u stvari narušava odnose u BiH, udaljava nas od suštinskog unutrašnjeg dogovora, pa čak i od implementacije grupe presuda Evropskog suda za ljudska prava”, istakla je Bursaćeva.

  • Šarović ponovo zamjera srpskom članu Predsjedništva: Zbog Dodika strada cijeli jedan narod

    Šarović ponovo zamjera srpskom članu Predsjedništva: Zbog Dodika strada cijeli jedan narod

    Ovo je rezultat neodgovorne politike i mi smo na to upozoravali. Pomoć Republici Srpskoj od strane EU je veoma značajna i mi smo zahvalni na tome.

    Nadamo se ipak da do sankcija Republici Srpskoj neće doći jer bi se time kažnjavao jedan narod u BiH što je suprotno EU vrijednostima”, istakao je predsjednik SDS Mirko Šarović, komentarišući saopštenje grupe EU parlamentaraca koje se pojavilo u javnosti.

    “Krivce za krizu, ali i njeno rješenje treba tražiti u njenim uzrocima tj. u vladajućoj trojnoj koaliciji SNSD-SDA-HDZ koja je pored loše ekonomske situacije odgovorna i za političku krizu”, poručio je Šarović.

    On kaže da je narodu potreban bolji životni standard i jača ekonomija, a ne lažni patriotizam i visok stepen korupcije koji je doveo do masovnog odlaska mladih i stručnih ljudi i njihovih porodica.

    “Kada ostanemo bez inteligencije i struke postaćemo “tamni vilajet”. To znači da neće imati ko da nas liječi a našu djecu neće imati ko da uči i to je naša stvarnost. Sebično je i politički neodgovorno ne razmišljati o posljedicama koje može da trpi jedan narod i građani u Republici Srpskoj. SDS je odgovorna politička organizacija i nikada nećemo dozvoliti da interes pojedinaca bude iznad interesa našeg naroda i naših građana”, zaključio je Šarović.

  • Inicijativa da se građansko vaspitanje uči u školama

    Inicijativa da se građansko vaspitanje uči u školama

    Banjaluka planira da slijedi dobar primjer iz regiona, te da u narednom periodu razmotri ideju o pokretanju inicijative o uvođenju „građanskog vaspitanja“ u banjalučke osnovne i srednje škole, saopšteno je iz Gradske uprave.

    “Banjaluka će slijediti primjer Zagreba i podnijeti sličnu inicijativu nadležnom ministarstvu, a i sam ću dati svoj lični angažman u realizaciji ove ideje. Ovo je svakako i prilika da pozovem gradonačelnika Zagreba u posjetu i da razgovaramo kako o ovoj, tako i o drugim važnim temama, jer mi simbolizujemo promjene u najvećim gradovima u našim zemljama”, poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Po uzoru na Zagreb, koji od ovog polugodišta pokreće pilot projekat kako bi školarcima pružio mogućnost da se edukuju o društvenoj zajednici, demokratiji i drugim značajnim društvenim temama, a i da se kroz ovakve projekte aktivnije uključe u demokratske procese, Banja Luka je opredijeljena da sličnu priču pokrene i na svojoj teritoriji.

    Gradonačelnik je rekao da ova inicijativa doprinosi dodatnom osnaživanju projekta „Ja građanin“, te podizanju svijesti građana o demokratiji i ljudskim pravima, ali i učešću građana, prije svega mladih u odlučivanju, radu Gradske uprave i svih javnih institucija, kao i o izborima za Savjete mjesnih zajednica i važnosti učešća građana u istim.

  • Ultimativno je jasno: Rat je počeo

    Ultimativno je jasno: Rat je počeo

    Svi pokušavaju da shvate koji je sledeći potez Putina kada je reč o Ukrajini. Četiri zemlje povukle su osoblje ambasada iz Kijeva pošto su tenzije na vrhuncu.

    Ali rat je u stvari možda već počeo, navodi se u analizi BBC-ja.

    Kolumnista britanskog javnog servisa Džonatan Markus ističe da svim svetskim medijima dominiraju naslovi o sve većoj mogućnosti otvorenog sukoba, postavljaju se i sva moguća pitanja, a najvažnije je – hoće li Rusija napasti?

    Ili, ako se ruski predsednik nameračio za taj napad, može li diplomatija da spase stvar? “Ali, mi ne možemo ući u glavu Vladimira Putina”, piše Markus, pa postavlja sledeće, logično pitanje, kako ćemo znati da je rat uopšte počeo?

    Kao odgovor na to pitanje ponudio je i nekoliko odgovora.

    Tenkovi, raketiranje

    Najpre, masovna invazija tenkova na teritoriju Ukrajine, ili raketiranje ukrajinskih pozicija svakako bi bilo najlogičniji odgovor. Prvi bi alarm upalili Ukrajinci, ali vojni sateliti Zapadne alijanse morali bi i pre toga da detektuju neko pomeranje ruske vojske u tom pravcu.

    Ali da bismo na pravi način došli do odgovora na pitanje kako ćemo znati da je počeo rat morali bi da sagledamo celokupan konflikt između Rusije i Ukrajine, ali i to šta sve Putin ima na raspolaganju i šta od svega toga koristi. Onda imamo odgovor na to pitanje – rat je možda već počeo.

    Vojni pritisak
    Praktično Rusija je odavno okupirala Krim, koji je bio deo Ukrajine i pruža ogromnu podršku pobunjenicima u regionu Donbasa.

    Tada se već dogodio oružani sukob, a sporadično pucanje odjekuje i sada tim regionom, iako obe strane kažu da se zalažu za mirno rešenje sukoba.

    Pretnja silom

    Istovremeno, postoji i kontinuirana pretnja Rusije da će na granicu s Ukrajinom dovesti ogroman broj vojnika i velike količine opreme.

    Borbene formacije ruske vojske koje su postavljene oko Ukrajine su “izuzetne”, a to uključuje i razmeštanje ruskih trupa i u Belorusiji, koja se takođe graniči s Ukrajinom i koja Moskvi omogućava još jedan put da “uskoči” u Kijev.

    Iako Moskva kaže da je reč samo o rutinskoj vežbi, ono što su Rusi poslali u belorusiju sve je samo ne obična vojna vežba, smatra autor teksta.

    Navodi se i da je na društvene mreže postavljen ogroman broj video-snimaka koji pokazuju upravo ruske trupe koje se kreću ka Belorusiji i Ukrajini.

    Stvaranje narativa
    Rusija ima još jedno oružje – stvaranje narativa “nije tu Ukrajina žrtva, mi smo”.

    To je navedeno i dokumentovano u nizu spisa koje su predate vrhu NATO, zbog čega ta Alijansa hitno želi da napravi novu sferu uticaja.

    Rusija s jedne strane naširoko priča o kontroli naoružanja, učestvuje na samitima, ali svi znaju da od toga nema ništa i NATO to zna.

    Ali ruski narativ ima još jedan smisao, ne samo taj šta Rusi misle, nego šta misle svi ljudi na svetu kada čitaju vesti o Ukrajini I Rusiji.

    A po svim nezavisnim analizama, Rusija se sprema za rat, bez obzirana to šta kaže Kremlj.

    Subverzija
    Postoji tu još jedno oružje na raspolaganju – sajbernapadi. Dokaz: Nedavno su hakovani sajtovi svih ukrajinskih ministarstava.

    Ali ne postoji nijedan dokaz koji vodi do Moskve, za sada. Ipak, brojni analitičari smatraju da je taj “sajberelement” i te kako važna karika u sukobu Ukrajine i Rusije.

    Ali mutna je linija između rata i mira
    Kada je Rusija zauzela Krim 2014. čuli smo razne čudne izraze kao što su “siva zona”, “hibridni rat”, sve samo da se nekako sve to ne oceni kao vojna invazija.

    Ali nema sumnje ko je ikako uzeo Krim, i to na na klasičan, starinski vojni način, piše BBC.

    Sve je to stavljeno u “sivu zonu konflikta” – zamagljivanje one jasne granice između rata i mira.

    S tim da Zapad to tako ne gleda. Rusija, s druge strane, ima sopstvenu sofisticiranu doktrinu, u okviru koje rat i mir vidi kao kontinuitet u okviru kog se primenjuju različite strategije, nekada pojedinačno, nekada spojeno, ali uvek imaju isti cilje.

    I zato je ultimativno jasno da je rat već počeo, zaključuje se u tekstu.

  • U BiH 2.539 novozaraženih koronavirusom, preminulo 50 osoba

    U BiH 2.539 novozaraženih koronavirusom, preminulo 50 osoba

    U Bosni i Hercegovini je registrovano 2.539 osoba pozitivnih na koronavirus, od 5.703 obrađena testa. Preminulo je 50 osoba, podaci su entitetskih ustanova za javno zdravstvo i Vlade Brčko distrikta.

    Poređenja radi, jučer, 24. januara, u Bosni i Hercegovini je registrovano 1.010 osoba pozitivnih na koronavirus, od 2.294 obrađena testa. Preminulo je 35 osoba.

    Federacija BiH

    U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 4.310 uzoraka, od čega su 1.802 pozitivna na koronavirus. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

    Do sada su testirana ukupno 1.134.263 uzorka, a koronavirus je potvrđen kod 219.725 osoba.

    U protekla 24 sata u Federaciji BiH prijavljena su 24 smrtna ishoda i to u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Zeničko-dobojskom, Posavskom, Srednjobosanskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

    Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 7.889.

    Republika Srpska

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, izvršeno je testiranje 1.131 laboratorijskog uzorka, a koronavirus potvrđen je kod 584 osobe.

    Radi se o 253 muškarca i 331 ženi, od kojih je 71 mlađe, 329 srednje i 184 starije životne dobi.

    U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su 24 smrtna slučaja.

    Radi se o 15 muškaraca i devet žena starije životne dobi od kojih je pet osoba iz Banje Luke, po tri osobe iz Dervente i Laktaša, po dvije osobe iz Bosanske Gradiške i Srpca i po jedna osoba iz Doboja, Bosanske Dubice, Prijedora, Modriče, Bosanskog Novog, Petrovca, Teslića, Trebinja i Trnova.

    Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 104.153 slučaja virusa, a preminule su ukupno 5.762 osobe kod kojih je potvrđen test na koronu. Testirane su ukupno 395.484 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 790. Na respiratoru je 56 osoba. Jučer je naknadno prijavljen jedan smrtni slučaj koji se desio u prethodnom periodu.

    Brčko distrikt BiH

    U Brčko distriktu BiH danas su registrovana 153 nova slučaja zaraze koronavirusom nakon urađena 262 testa. Dvije osobe su preminule, a 14 ih se oporavilo.

  • Crnadak o pozivu Izetbegoviću i Čoviću: Ponižavanje Narodne skupštine RS-a

    Crnadak o pozivu Izetbegoviću i Čoviću: Ponižavanje Narodne skupštine RS-a

    Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, komentirao je poziv Nedeljeka Čubrilovića upućen Bakiru Izetbegoviću I Draganu Čoviću da se obrate na sjednici tog tijela.

    Crnadak je rekao da posebna sjednica NSRS-a nije zakazana, niti najavljena, niti su šefovi Klubova poslanika bar usmeno obavješteni o mogućem održavanju, a predsjednik NSRS, Nedeljko Čubrilović, uputio je pozivno pismo Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću da prisustvuju i obrate se.
    “Čubrilović poziva goste, a poslanici nisu obavješteni o održavanju sjednice, što je još jedno ponižavanje Narodne skupštine od strane predsjednika”, rekao je Crnadak.

    Dodao je da nije održan ni Kolegij NSRS-a, te da je poziv potpuno nelogičan.

    Pored toga što je Čubrilović, kako je naveo, imao tu čast da prije poslanika Narodne skupštine Republike Srpske na sjednicu pozove Izetbegovića i Čovića, “apsurdno je da njihove stranke od 28 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH imaju tek 13 predstavnika, što znači ni polovinu političkog života u FBiH”, rekao je Crnadak.

    “Osim toga, Čovićev HDZ u NSRS nema ni poslanika. Apsurdan, nelogičan, neozbiljan potez Čubrilovića, ali svakome ko prati političku situaciju je jasno da to nije njegova ideja, jer se predsjednik NSRS-a, zbog čuvanja svoje pozicije, odavno pretvorio u običnog Dodikovog poslušnika, ujedno unižavajući poziciju koju čuva”, istakao je Crnadak.

  • Čović: Nema trgovine s hrvatskim interesima, pregovori u Neumu će trajati do postizanja dogovora

    Čović: Nema trgovine s hrvatskim interesima, pregovori u Neumu će trajati do postizanja dogovora

    Lider HDZ-a Dragan Čović susreo se danas u Mostaru s ministrom prometa i komunikacija u Vladi RH Olegom Butkovićem, a na konferenciji za medije bilo je govora i o aktuelnim političkim pitanjima u našoj zemlji.

    Čović je na pitanje novinara da li će trgovati “Domom naroda da bi se bi osigurao izbor u Predsjedništvo”, kazao da nema trgovine hrvatskim nacionalnim interesima i legitimnim predstavljanjem.

    Jednakim tempom treba pregovarati i provesti sve odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu, izjavio je on te kazao da će pregovori u Neumu ovaj put trajati sve do postizanja dogovora.

    Ponovio je da je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda crvena crta kod svih pregovora.
    “Naš prijedlog provodi sve presude”, izjavio je Čović.

    Za poziv iz Narodne skupštine Republike Srpske, koji je upućen njemu i Bakiru Izetbegoviću, da se obrate na narednom zasjedanju ovog parlamenta, kazao je da će vidjeti s partnerima kakva je ideja te će se tek tada očitovati.

    “Nemam ništa protiv da razgovaramo u bilo kojoj instituciji u BiH da bismo vratili povjerenje u institucije”, kazao je Čović.

    Butković je kazao kako su se u mandatu “ove” vlade desili brojni projekti između dviju zemalja, a da je preostao još most “Gradiška”.

    “Tu smo pokazali jednu zrelost, da dvije susjedne države mogu realizovati velike projekte. Mostovi su uvijek povezivali ljude”, izjavio je Butković.