VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: “Razgovor sa Putinom u sredu ili četvrtak”

    Vučić: “Razgovor sa Putinom u sredu ili četvrtak”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da će sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom razgovarati najverovatnije u sredu ili četvrtak.

    On je u razgovoru za TV Pink istakao da očekuje dobar razgovor i da postoje tri stvari koje su najvažnije kada je reč o gasnom aranžmanu.”Za nas su najvažnije količine, pod dva je cena, pod tri je sigurnost snabdevanja sa čim do sada nismo imali problema. Prva dva aspekta su ključna”, rekao je Vučić.

    Vučić, koji je ranije danas sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom otvorio Međunarodni sajam poljoprrivrede u Novom Sadu, kaže da je za Srbiju od suštinskog značaja prijateljstvo sa Mađarskom, kao i da nema razloga da dve zemlje brinu za hranu.

    Predsednik je rekao da će struja morati da poskupi, ali da to svakako neće biti “preko noći”, kao i da će se nadležni truditi da to i dalje bude niska cena, iako veća nego do sada.

    Vučić je rekao da je struja u Srbiji najjeftinija u Evropi, bila je ranije u Ukrajini, od kako je izbio rat više, nije, kao i u Gruziji.

    “Nema više niko u Evropi cenu kao u Srbiji. To je kod nas suštinski socijalna kategorija, što nije fer prema EPS-u, ali je tako”, rekao je Vučić.

    “Gledaćemo da držimo da cena i dalje bude izuzetno niska, ali će morati da se poveća u nekom trenutku”, dodao je predsednik.

    On je pojasnio da i kada se najavi povećanje cene struje, mora da prođe mesec dana ili dva, dok to ne odobri agencija, tako da svakako ne može da se desi “preko noći”.

    Dodao je da mora da se očuva finansijska stabilnost zemlje, ali i da mora mnogo da se ulaže u EPS, kako se ne bi kopalo 60.000-70.000 tona, već 90.000 tona uglja i kako bi sistem bio održiv.

    Ukazao je da moramo da radimo i na izgradnji nuklearnih elektrana, dodajući da je i danas razgovarao sa mađarskim partnerima o tome da Srbija “uđe” delom u mađarsku nuklearku Paks, da plati 1,8 milijardi za svoj deo.

    Oni bi, kaže, da “uđu” u hidroelektrane Ðerdap ili Bistricu, jer su im potrebna reverzibilni izvori.

    “Moramo da razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, najčrvšću poziciju imate tada. To su pitanja za razgovor, a da li će i šta neko od političara da kaže, ne sekiram se. Kada nemaju šta da kritikuju, pričaju o institucionalizaciji”, rekao je Vučić.

  • Ko će sve ući u trku za predsjednika Srpske

    Ko će sve ući u trku za predsjednika Srpske

    Prijavu za učešće na opštim izborima u BiH, zakazanim za 2. oktobar, predali su 91 politička stranka i 17 nezavisnih kandidata, čime je ozvaničena predizborna trka u Bosni i Hercegovini.

    Ono što je zanimljivo jeste da je od ovog broja čak 48 stranaka podnijelo prijavu da uđe u trku za predsjednika ili potpredsjednika Srpske.

    Ko će na kraju od njih, zaista, i imati svog kandidata, ostaje da se vidi, ali za sada je sigurno da u trku za predsjednika Srpske ulaze Jelena Trivić iz PDP, Radislav Jovičić iz DNS i Zoran Kalinić iz pokreta Naša priča Republika Srpska.

    I lider SNSD, Milorad Dodik, nedavno je izjavio da ta stranka planira imati svog kandidata u trci za predsjednika, a isto su ranije najavili i njegovi koalicioni partneri iz Ujedinjene Srpske, koji su takođe podnijeli prijavu za učešće u trci za predsjednika Srpske.

    Dogovor

    Ko će od te dvije partije na kraju odustati od trke za predsjednika Srpske znaće se uskoro, s obzirom na to da je na posljednjem sastanku koalicije vladajuće većine dogovoreno da idu sa jednim kandidatom iza kojeg će stati sve stranke.

    Na zvaničnoj stranici Centralne izborne komisije vidljivo je da su mogućnost da uđu u trku za predsjednika Srpske, pored navedenih stranaka, ostavili i NDP, SPS, SDS, Demos, Prva SDS, Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj, Demokratski centar RS Igor Davidović, Srpska napredna stranka RS – FBiH, Srpski narodni pokret, Ekološka partija RS, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića, Seljačka stranka, Srpska napredna stranka FBiH, kao i do sada nepoznate stranke poput Novo doba, Re-Balans, Krug i Stranka život.

    Narodni poslanik Nebojša Vukanović potvrdio je da su podnijeli prijavu za učešće u trci za predsjednika Srpske, ali da ne planira da ima svog kandidata.

    – Prijavu smo podnijeli jer smo imali tu mogućnost, ali ne planiramo da kandidujemo nikoga na tu funkciju. Jasno je da ćemo podržati Jelenu Trivić – istakao je Vukanović za Srpskainfo.

    Nesloga

    Politikolog Darko Kuzmanović ističe da veliki broj prijava za funkciju predsjednika Srpske pokazuje ogroman stepen nesloge među opozicijom.

    – Može se postaviti pitanje da li opozicija uopšte ima ikakvu šansu da u ovoj situaciji, sa ovolikim brojem stranaka koje su ostavile mogućnost da kandiduju nekoga na tu funkciju, pobijedi na izborima – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    S druge strane, kako dodaje on, ovoliki broj kandidata je pokazatelj ogromne količine sujete i ličnog egoizma koji ispoljavaju i kandidati i političke partije.

    Da je svima prioritetan opšti interes, kako ističe Kuzmanović, što partije i kandidati konstantno predstavljaju, stranke bi se dogovorile.

    – Određene stavove, koji im se i ne podudaraju, oni bi prevazišli i ustremili se ka ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je smjena vlasti. Međutim, do takve situacije nije došlo. Kada imamo veliki broj kandidata, naravno, takva situacija najviše odgovara SNSD, koji ima ogromne šanse da izađe kao pobjednik narednih izbora – smatra Kuzmanović.

    Nezrelost
    Ukoliko do toga dođe, ističe on, krivci će biti opozicione političke partije i kandidati koji nisu bili u stanju da pregovaraju. Kuzmanović kaže da su se opozicioni političari u velikoj mjeri ponašali nezrelo u političkom smislu.

    – Ono što sam i ranije predlagao, a da bi se stalo u kraj ovakvoj situaciji, jer je bilo jasno da kandidati i političari neće biti u stanju da prevaziđu svoje sujete, jedino rješenje bilo bi uvođenje dvokružnog izbornog sistema. Time bi se napokon stalo u kraj ovakvim praksama i situacijama – uvjeren je Kuzmanović.

    On kaže da dvokružnim izbornim sistemima u prvom krugu može biti i 50 kandidata za funkciju predsjednika, ali u drugi izborni krug prolaze samo dva najbolja.

    – U toj situaciji kandidati imaju i veći legitimitet, a s druge strane, veći je demokratski potencijal samih izbora. Dvokružni izborni sistem bi s jedne strane eliminisao marginalne političke figure u trci za inokosne funkcije, a s druge strane donio i druge razne benefite kada su u pitanju izbori – zaključuje Kuzmanović.

  • Litvanija bez gasa, nafte i struje iz Rusije

    Litvanija bez gasa, nafte i struje iz Rusije

    Ministarstvo energetike Litvanije saopštilo je da ta država neće uvoziti struju iz Rusije.

    Ministar energetike Dajnjus Krejvis izjavio je da je to važna prekretnica ne samo na putu Litvanije ka energetskoj nezavisnosti, već i izraz solidarnosti sa Ukrajinom, prenosi litvanski portal Delfi.

    “Ne možemo dozvoliti da se našim novcem finansira ruska vojna mašina”, rekao je Krejvis.

    Potrebe Litvanije za gasom podmiruje LNG terminal u Klajpedi, gde gas stiže iz Sjedinjenih Država, a kada je reč o struji, Litvanija će se oslanjati na proizvodnju i uvoz iz zemalja EU preko Švedske, Letonije i Poljske.

    Litvanija je početkom aprila prestala da uvozi gas iz Rusije, prenosi B92

  • Grlić Radman: ‘Nije normalno’ da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike

    Grlić Radman: ‘Nije normalno’ da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike

    Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da se “teško može” promijeniti Izborni zakon u BiH prije izbora na jesen, ali smatra da se do izbora treba usaglasiti način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.

    Grlić Radman je rekao da “nije normalno” da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike i da je BiH potreban “demokratski zakon koji će odražavati multinacionalnu prirodu BiH” pošto su Hrvati “žrtve” postojećeg Izbornog zakona.

    Nakon sastanka lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, Grlić Radman je rekao da je po prvi put u istoriji BiH u fokusu EU.

    “Niko se nije bavio BiH, niko nije zapravo razumio pitanje kompleksnog sistema BiH. Niko nije razumio multinacionalnu narav BiH. Nije dovoljno osvješćivan loš položaj hrvatskog naroda u BiH u ranijim vladama”, rekao je Grlić Radman novinarima u centrali HDZ-a.

    On smatra da se posjeta Mišela BiH može nazvati “istorijskim činom” jer je predsjednik Evropskog savjeta pokazao spremnost, zainteresovanost da se razgovara o BiH, koja u “EU i NATO ne može ući disfunkcionalna” i da će na njenom putu biti ključna reforma Izbornog zakona.

    Grlić Radman je rekao da Srbija mora da slijedi zajedničku spoljnu politiku EU i uvede sankcije Rusiji, dodajući da “među nekim članicama Unije vlada raspoloženje da se suspenduju pregovori sa Srbijom”.

    “To bi bilo loše za stabilnost zapadnog Balkana”, ocijenio je Grlić Radman.

  • Štrbac o slučaju “Oluja”: Očekujem potvrdu optužnice protiv hrvatskih oficira

    Štrbac o slučaju “Oluja”: Očekujem potvrdu optužnice protiv hrvatskih oficira

    Predsjednik Dokumentaciono informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je da očekuje da će Vanraspravno vijeće potvrditi optužnicu protiv četiri oficira hrvatske vojske koji se terete za ubistvo srpskih civila prilikom napada na izbjegličku kolonu u akciji “Oluja” 1995. godine i da će im se suditi u odsustvu.

    Javnost je obaviještena da sud nije potvrdio optužnicu, a to mora da uradi prije nego što dođe do suđenja. Sud ju je vratio na doradu, ali zbog javnosti, moram reći zbog čega. Ovo je jedna od boljih optužnica koje sam do sad vidio po tome kako je obrazložena, sve je potkrepljeno sa personalnim i materijalnim dokazima, a vanraspravno vijeće je vratilo zato što je zahtjevalo da se u istrazi saslušaju i optuženi, što je nemoguće, jer Hrvatska neće da sarađuje – izjavio je Štrbac.

    On je naveo da očekuje da će Vanraspravno vijeće potvrditi optužnicu i da će doći do suđenja u odsustvu.

    Do sada je suđeno samo jednom pripadniku hrvatskih oružanih snaga za zločin nad Srbima izvršen 1991. godine, a suđenje se održalo nešto prije 2011, izjavio je predsjednik Veritasa za Tanjug.

    – Mi smo naivno očekivali da će Hrvati procesuirati svoje oficire, pilote za zločine nad Srbima, a njima to nije padalo na pamet – naveo je on i dodao da je Hrvatska sve do 2012. godine osporavala čak i to da su avioni hrvatskih snaga prešli u vazdušni prostor BiH, a kamoli da su počinili zločine na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti.

    On je izjavio da je pred srpskim sudom podignuta optužnica po komandnoj odgovornosti, a među optuženima su dva komandanta vazdušnih baza i dva komandanta eskadrila koji su po komandnoj liniji morali da odrede pravac dejstvovanja, što obezvređuje navode hrvatske strane da je bilo planirano da se unište oklopna vozila, a ne da se ubijaju civili.

    Komentarišući ocjenu predsjednika Hrvatske da Srbija krši obaveze u procesu pridruživanja EU, Štrbac je izjavio da Hrvatska dugo traži da Srbija stavi van snage zakon o ratnim zločinima i da su odnosi između Srbije i Hrvatske ionako na veoma niskom nivou zadnjih godina, pogotovo od 2011. godine kada je susjedna zemlja donijela zakon o ništavnosti svih odluka pravosudnih organa počev od SFRJ do Republike Srbije.

    U prvoj optužnici koju je sprsko Tužilaštva za ratne zločine podiglo za zločine počinjene u vojno policisjkoj akciji “Oluja” dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske na Brionima 31. jula 1995. godine, navode se detalji odluke o akciji i njenom izvršenju za koje se ovom optužnicom terete četiri visoka oficira Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva

    Optužnica je podignuta protiv Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Željka Jelenića i Danijela Borovića.

  • Rusija tvrdi da je uništila veliku količinu oružja koje je Ukrajini isporučeno sa Zapada

    Rusija tvrdi da je uništila veliku količinu oružja koje je Ukrajini isporučeno sa Zapada

    Ruska vojska saopštila je danas da je uništila veliku količinu isporučenog naoružanja sa Zapada u ukrajinskom regionu Žitomir, zapadno od Kijeva, korištenjem krstarećih raketa “kalibar” ispaljenim sa mora.

    Ministarstvo odbrane Rusije navodi da je u napadu uništena “velika količina oružja i vojne opreme isporučene iz SAD-a i evropskih zemalja”, koja je bila namijenjena ukrajinskim trupama u istočnom regionu Donbas, gdje se vode najveće borbe.

    U saopštenju ruskog Ministarstva odbrane dodaje se da su rakete pogodile i skladište goriva nedaleko od Odese i da su oborena dva ukrajinska borbena aviona “Su-25” i 14 dronova.

    Pored toga, pogođen je i veći broj komandnih položaja, navodi se u saopštenju.

  • Stiglo 108 prijava stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na izborima 2022.

    Stiglo 108 prijava stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na izborima 2022.

    U skladu sa Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine, jučer u 16 sati je istekao rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2022. godine, koji će se održati u nedjelju, 2. oktobra.

    U propisanom roku Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine predato je 108 prijava političkih subjekata. Prijavu za ovjeru za učešće na Općim izborima 2022. godine podnijela je 91 politička stranka i 17 neovisnih kandidata.

    Preliminarni pregled podnešenih prijava objavljen je na web stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba.

    Na osnovu Odluke o uvođenju prekovremenog rada, rada u neradne dane i noćnog rada koju je usvojila Centralna izborna komisija BiH, ovaj vikend je radni za sve uposlene u Sekretarijatu Cerntralne izborne komisije BiH i pristupilo se vrlo obimnoj i zahtjevnoj provjeri potpisa podrške birača političkim subjektima za učešće na Općim izborima 2022. godine.

    Centralna izborna komisija BiH će u skladu sa propisanim rokovima izvršiti provjere i ovjeriti prijave onih političkih subjekata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, nakon čega se stiču uslovi za podnošenje prijava za ovjeru koalicija ili listi neovisnih kandidata. Odnosno, rok za podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata je od 6. do 14. juna 2022. godine do 16 sati.

  • Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović je zajednički kandidat Trojke, ali i šire opozicije, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Ovo je potvrđeno na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu.

    On će nastupiti kao zajednički kandidat Trojke koju čine SDP, Narod i pravda i Naša stranka, a podršku će mu, kako je dogovoreno, pružiti i NES i SBB.

    Kako je rečeno na današnjem predstavljanju, njega će podržati ukupno sedam stranaka.

    Među onima koji ga podržavaju je i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Tu je i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Damir Marjanović koji je suosnivač stranke – Za nove generacije.

    Iz Trojke su ranije saopštili da će građani prvi put imati priliku da izaberu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji okuplja, kako su ocijenili, nikad snažniji i raznovrsniji blok stranaka, ujedinjenih u želji da građanima i građankama Bosne i Hercegovine donesu promjene, stabilnost, nadu i napredak.

    “Bosna i Hercegovina će kandidaturom i izvjesnom pobjedom kandidata ujedinjene opozicije dobiti novi zamah i novu, svježu perspektivu. Podrška zajedničkom kandidatu zasniva se na transparentnoj saradnji, jasnoj viziji i uvažavanju glasa građana. Do kraja sedmice odluke će se formalizirati na sjednicama organa političkih stranaka”, najavili su ranije.
    Bećirović je bio kandidat SDP-a i na izborima 2018. godine kada je imao i podršku A-SDA, a zauzeo je drugu poziciju sa 194.688 glasova.

    Već sada je jasno da će se ključna borba na ovoj poziciji voditi između Bećirovića i kandidata SDA, vjerovovatno Bakira Izetbegovića.

    Bećirović je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i delegate u Domu naroda Parlamenta BiH. Rođen je 1975. godine u Tuzli i univerzitetski je profesor istorije.

  • Izetbegović: Pregovori o Izbornom zakonu poslije izbora

    Izetbegović: Pregovori o Izbornom zakonu poslije izbora

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Sarajevu da je zvaničnicima BiH ponuđena “mapa puta” koja predviđa da se o Izbornom zakonu BiH pregovara na jesen nakon izbora i formiranja koalicija.

    Izetbegović je rekao da EU i Mišel vraćaju fokus na evropski put BiH.

    “Spreman je da radi na agendi koja će spustiti ljestvicu sa 14 prioriteta i ići na nešto manje ambiciozno, što će nam omogućiti dobijanje kandidatskog statusa i pokretanje tog procesa”, rekao je Izetbegović novinarima nakon sastanka na kojem je bio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

    On je istakao da su evropski predstavnici napravili grešku što BiH nisu snažno podržali prema članstvu u EU, umjesto što su postavljali više zahtjeve.

    Govoreći o Izbornom zakonu, on je rekao da je predložena “mapa puta”.

    “Prvo ove teme koje su u ovom času neophodne BiH. Dakle, deblokade, stabilizacija prilika u BiH, bolja saradnja, evropski put prije sjednice Savjeta EU koja je krajem juna. Oni će nas pozvati, vjerovatno će oni doći u Sarajevo ili ćemo otići u Brisel. Zatim za jesen nakon izbora i nakon formiranja koalicija ove naše teške teme – Izborni zakon, državna imovina”, istakao je Izetbegović.

    On je naglasio da je rekao Mišelu da moraju svi prisustvovati i da se ne ide na redukovani format.

    “Shvatili su da su i tu napravili grešku jer redukovani format Izetbegović-Čović nikad nije imao šanse, što je otvaralo mogućnost za spekulacije. Ovaj put ima da svi prisustvuju”, smatra Izetbegović.

    Na pitanje da li je Mišel postavljao neke uslove, Izetbegović je odgovorio da je njegov pristup bio “vrlo mekan”.

    “Njega su zanimali detalji. Htio je da od glavnih aktera iz prve ruke lično ispita neke stvari”, rekao je Izetbegović.

  • Vulin: Od Moskve su opasniji prijatelji koji su nas bombardovali

    Vulin: Od Moskve su opasniji prijatelji koji su nas bombardovali

    Komentarišući izjavu bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Kurta Volkera da Beograd mora da izvuče zaključke iz sukoba u Ukrajini i da je Moskva “veoma opasan prijatelj”, ministar unutrašnjih poslova i lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin rekao je da su “ipak, opasniji prijatelji koji su nas bombardovali”.

    “Nije nam rekao kakve zaključke treba da izvučemo iz NATO agresije na Srbiju, bombardovanja Republike Srpske i ponovljenih zahteva da priznamo takozvano Kosovo kao državu. Koliko li su samo to opasni prijatelji? Biće da su, ipak, opasniji prijatelji koji su nas bombardovali”, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije i predsjednik Pokreta socijalista.