VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta je Milanović zapravo rekao? Nije rekao za Dodika da širi mržnju i još mnogo toga

    Šta je Milanović zapravo rekao? Nije rekao za Dodika da širi mržnju i još mnogo toga

    Nakon današnje konferencije za medije predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u medijima su se pojavile dvije verzije njegovih izjava.

    Kako su pojedini portali prenijeli vijest, Milanović je za Dodika i Putina poručio da šire mržnju, što nije tačno i očigledno je da im se potkrala greška.

    Milanović je za Putina rekao da vodi agresivnu politiku, ali da nije etnonacionalista.

    Pitanje novinara: Rekli ste da Putin nije etnonacionalista, da li je Dodik?

    “Nije ni on. Etnonacionalisti su ljudi koji šire etničku mržnju. Rekao sam da proslava Dana Republike Srpske jako loše izabran datum i to će ih proganjati kao tamna sjenka”, rekao je Milanović.

    Na pisanje medija da je Republiku Srpsku trebalo vojno uništiti, Milanović je govoreći o proslavi Dana Republike Srpske rekao sljedeće:

    “Mogli su to recimo, povezati sa nekim datumom u Dejtonu kada je Republika Srpska de fakto i de jure nastala. I ja to poštujem. Republika Srpska je trebala biti vojno uništena sredinom oktobra 1995. godine kada HVO, zato što joj je tako rečeno, nije ušla u Banjaluku”, rekao je Milanović.

    “Pupovac je nebitan i za njega ne glasa niko. Ali za ovog (Dodika) glasa stotine hiljada Srba. On nije bio ratni komandant. Nije organizovao logore, nije ubijao muslimane i Hrvate i ovo govorim kao predsjednik Hrvatske. S time Dodika ne mogu povezati i hvala Bogu na tome, a drugi su gori od njega. On je sagovornik i da, on nije šovinista”, rekao je Milanović i naglasio:

    “Trebam sagovornika, jedan od njih je i Bakir Izetbegović. Šta radi Izetbegović? On kupuje komade platna i čeka da prođe što više vremena da bi se Hrvati izmorili. Potkrada ih i laže im cijelo vrijeme”, rekao je Milanović.

    O Izetbegoviću je govorio kao o čovjeku sa kojim je postigao dogovor, a onda je on došao i rekao da nije na to pristao.

    “Onda navuče Plenkovića pa se nađe s njim. Onda kaže ko nas Bošnjake i Hrvate zavadi? Mi smo najbolji supsrat na svijetu, te Srbe, njih treba gurnuti. A vrijeme prolazi, a ja ne želim da se blamiram. Vrijeme prolazi, a izbori dolaze. Šta radi hrvatska diplomatija? Ništa, dopušta da se na silu proguraju zaključci koji su kao da ih je pisao Bakir Izetbegović kradljivac vremena”, rekao je Milanović.

    Ako neko iz Hrvatske bude glasao za sankcije Dodiku, za mene je izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Evropskom parlamentu, pa nećemo glasati za te sankcije. Trebam sagovornike! Izetbegović ih potkrada i ulazimo u izbornu godinu gdje se garantuje da će Hrvati biti pokradeni. Republika Srpska je to što jeste, unutar BiH. Ono što je za Hrvate vitalno su odnosi u Federaciji.

  • Borelj: Priština pokazuje više nespremnosti za nastavak dijaloga sa Beogradom

    Borelj: Priština pokazuje više nespremnosti za nastavak dijaloga sa Beogradom

    Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je u Briselu da će sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom nastaviti da radi na obnavljaju dijaloga Beograda i Prištine, ali da Kosovo pokazuje “više nespremnosti da učestvuje u tome”.

    Pozdravljam spremnost Srbije da učestvuje u dijalogu i želim da jasno stavim do znanja Kosovu da dijalog ne postoji samo radi Kosova, nego zato što je krucijalan za napredovanje na EU putu – rekao je Borelj na zajedničkoj pres-konferenciji sa premijerom Srbije Anom Brnabić, nakon sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Srbije.

    Na pitanje postoji li neki instrument EU da se Priština vrati za pregovarački sto, on je rekao da će sa Lajčakom nastaviti sa pripremama za obnavljanje dijaloga u Briselu, ali samo ako su obje strane spremne da se, ne samo dogovore o pozitivnim rezultatima, nego i da pokažu rezultate.

    On je dodao da će Lajčak sa predstavnikom SAD sljedeće sedmice ići na Kosovo kako bi se zalagao za obnavljanje dijaloga.

  • Zdravstvene ustanove u Srpskoj duguju milijardu maraka, najviše za poreze

    Zdravstvene ustanove u Srpskoj duguju milijardu maraka, najviše za poreze

    Ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, po posljednjim podacima, iznose oko milijardu konvertibilnih maraka, a među najvećim obavezama su porezi i doprinosi.

    Samo je bolnički sektor Republike Srpske, odnosno Univerzitetsko klinički centar i devet opštih bolnica, na kraju novembra prošle godine dugovao Poreskoj upravi oko 272,9 miliona konvertibilnih maraka.

    Upravo su bolnice na tabeli najvećih dužnika u samom vrhu, odnosno one su najveći poreski dužnici. Među najvećim poreskim dužnicima na dug bolnica se odnosi više od 28 odsto.

    Bitno je napomenuti da su poreske obaveze iz ranijeg perioda i da trenutno bolnice isplaćuju plate u bruto iznosu.

    Poreska uprava RS najviše potražuje od Univerzitetskog kliničkog centra Banjaluka i to 94,8 miliona maraka, zaključno sa novembrom prošle godine.

    – Od marta 2017. godine i dolaska prof. dr Vlade Đajića na mjesto generalnog direktora, UKC Republike Srpske redovno izmiruje svoje obaveze prema Poreskoj upravi Republike Srpske, kao i prema dobavljačima, te redovno isplaćuje plate sa doprinosima – kažu u UKC RS za Srpskainfo.

    Dug od 94,8 miliona KM, kako kažu, odnosi se na nastale neizmirene poreske obaveze iz ranijeg perioda zaključno sa februarom 2017. godine, a obuhvata doprinose, poreze na lična primanja i ostale naknade.

    U bolnici “Sveti Vračevi” Bijeljina za Srpskainfo potvrđuju da je, zaključno sa novembrom prošle godine, njihov dug prema Poreskoj upravi iznosio oko 17,1 milion KM.

    – Ovaj dug se odnosi na period od 2013. do 2019. godine i obuhvata dug po osnovu poreza i doprinosa za lični dohodak, dug po osnovu reprograma, te kamate i troškove prinudne naplate.

    Bijeljinska bolnica je u 2020. i 2021. godini uspela da isplati sva tekuća dugovanja prema Poreskoj upravi i prvi put da pozitivno posluje nakon perioda od 10 godina – kažu u ovoj bolnici za Srpskainfo.

    U opštoj bolnici u Gradiški za Srpskainfo potvrdili su da na kraju 11. meseca prošle godine imaju dug od 16,5 miliona KM prema Poreskoj upravi RS.

    Slobodanka Petković, finansijski direktor u ovoj bolnici, kaže da se dug odnosi na prvih osam meseci 2013, pa na period od aprila 2014. do kraja te godine, zatim juni, avgust i decembar 2015. godine, na sve mesece 2016. godine izuzev marta, dva poslednja meseca u 2017. godini, te na celu 2018. i 2019. godinu.

    – Dug je nastao po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na plate radnika za navedene periode, a zbog nedostatka sredstava za isplatu bruto plate – kaže Petkovićeva.

    Njihove kolege iz zvorničke bolnice duguju 3,08 miliona KM po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa.

    Za Srpskainfo kažu da se dug odnosi na reprogramirane obaveze po osnovu poreza i doprinosa za 6, 7. i 8. mesec 2013. godine, zatim na obaveze za neuplaćene poreze i doprinose za 9,10,11. i 12. mesec 2016. godine. Imaju obaveze za 9,10,11, i 12. mjesec 2019. godine, te na kamate koje je Poreska uprava obračunala po osnovu neuplaćenog poreza i doprinosa.

    – Obaveze po osnovu poreza i doprinosa iz 2016. i 2019. godine su nastale zbog tadašnjeg modela – načina plaćanja pruženih zdravstvenih usluga od strane Fonda, što je imalo za posljedicu i manje doznake novčanih sredstava od Fonda zdravstvenog osiguranja RS prema svim bolnicama u Republici Srpskoj, pa i JZU Bolnici Zvornik. Zato nismo u tom trenutku imali dovoljno novca da uplatimo poreze i doprinose – navode u zvorničkoj bolnici.

    Uredbom Vlade Republike Srpske i promjenom modela plaćanja od strane Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za pružene zdravstvene usluge, od januara 2020. godine stekli su se, kako tvrde, uslovi za redovnu uplatu poreza i doprinosa.

    – Od 1. januara 2020. do danas, po osnovu isplaćenih plata i zarada radnicima, JZU Bolnica Zvornik nema duga po osnovu poreza i doprinosa. Napominjemo i to da naša ustanova ima najmanji dug po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa prema Poreskoj Upravi Republike Srpske u odnosu na druge bolnice u Republici Srpskoj – kažu u zvorničkoj bolnici.

    Pitanje dugovanja javnih zdravstvenih ustanova tretira i Program ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu.

    – Strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske je da u narednom periodu obezbijedi izmirenje dospjelih neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda, te uvede JZU u trezorski sistem poslovanja – navodi se u Programu.

    Da bi strateško opredjeljenje Vlade u vezi sa javnim zdravstvenim ustanovama bilo realizovano, potrebno je da se ispune dva preduslova. Kako kažu u Vladi RS, potrebno je prvo definisati model za izmirenje dospjelih neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Zatim, obezbijediti novac potreban za izmirenje ovih obaveza. Nije poznato dokle se stiglo sa definisanjem modela izmiranje izuzetno velikih obaveza.

    Premijer RS Radovan Višković potvrdio je da je predviđeno da u narednom periodu javne zdravstvene ustanove i Fond zdravstvenog osiguranja budu uvedeni u trezorski sistem poslovanja.

    – Prije toga je potrebno definisati i sprovesti mjere koje će zaustaviti dalji rast obaveza u svakoj zdravstvenoj ustanovi pojedinačno, te definisati i model za izmirenje neizmirenih obaveza svake zdravstvene ustanove pojedinačno, kako se problem neizmirenih obaveza ne bi prenio na budžete opština i gradova ili budžet Republike – objasnio je Višković.

  • Palmer i Ajhorst ponovo u BiH: Kreće nova runda pregovora o izmjeni Izbornog zakona

    Direktor pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst i viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Metju Palmer boraviće od danas do 30. januara u BiH, najavljeno je iz Delegacije EU u BiH.

    Zajednička posjeta dio je kontinuiranih napora EU i SAD u BiH, sa fokusom na ustavnu i izbornu reformu potrebnu kako bi zemlja napravila odlučujući iskorak na svom putu ka EU, eliminisala diskriminaciju i ojačala demokratska građanska prava navodi se u saopštenju.

    Tokom posjete sastaće se sa Interresornom radnom grupom, Zajedničkim kolegijumom oba doma Parlamentarne skupštine BiH, predstavnicima civilnog društva, kao i sa liderima političkih stranaka u BiH.

    Predstavnici medija su pozvani na izjave za novinare, koje će biti upriličene nakon sastanka Ajhorstove i Palmera sa Zajedničkim kolegijumom, koji će biti održan sutra sa početkom u 9.00 časova u Parlamentarnoj skupštini BiH.

  • “Srpska može da postane nova kriptodestinacija”

    “Srpska može da postane nova kriptodestinacija”

    Donošenjem zakona kojim bi bila uređena oblast kriptovaluta, elektronske imovine i “rudarenja”, bila bi obezbijeđena pravna sigurnost svih kriptoaktera, ali i poslao dobar signal, kako domaćim tako i inostranim investitorima da nastave sa ulaganjem u ovaj relativno novi i vjerovatno najbrže rastući privredni sektor Srpske.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” izvršni direktor prve kriptomjenjačnice u BiH – “Balkan kriptoeksčejndž” Boris Majstorović, komentarišući najavu Vlade Srpske da će uskoro svjetlo dana ugledati nacrt prijedloga ovog zakona, a kojim će biti precizirana “pravila igre”.

    “Ova oblast je je velika razvojna šansa Srpske, a pogotovo kada je u pitanju “rudarenje”. Procjene govore da trenutno imamo između 5.000 do 10.000 ljudi koji se time bave u BiH. Ali, u posljednje vrijeme sve je više i krupnijih igrača koji pokazuju interesovanje da dođu te zakupljuju i opremaju čak čitave hale. Radi se o investitorima iz Austrije, Švajcarske, Njemačke i Italije. Odlučuju se na taj korak, jer je kod nas niska stopa poreza, ali i cijena struje. Kada bude usvojen ovaj zakon, vjerujem da će nivo ovih investicija, a pogotovo inostranih, biti znatno uvećan, mislim da imamo sve predispozicije da od Srpske napravimo novu kriptodestinaciju u svijetu”, istakao je Majstorović.

    Smatra da bi zakonsko regulisanje ove oblasti mnogo značilo i za kriptomjenjačnice i berze, ali bi sigurno uticalo i na smanjenje crnog tržišta.

    “Pretpostavljam da će ovo zakonsko rješenje biti slično onom iz Srbije. Na ovaj način biće definisano šta je to digitalna imovina, kako se ona čuva, ko je za šta nadležan, a vjerujem da će biti regulisano i “rudarenje” te izdavanje novih tokena putem blokčejn tehnologije”, istakao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptovalute nikada nisu pretendovale da postanu zvanično sredstvo plaćanja u nekoj državi, već predstavljaju alternativni i sve popularniji oblik novca.

    Navodi da su ove procese u svijetu usporavali iz bankarskog i finansijskog sektora, koji je do sada u svojim rukama držao najveći dio novčanog kolača jedne zemlje. Osvrćući se na njihove kritike kako se “rudarenjem” troše ogromne količine električne energije i zagađuje okolina, Majstorović kaže da se radi o zlonamjernim izjavama da bi bio usporen čitav ovaj proces.

    “Da li to znači da treba da zatvorimo i dio fabrika, jer troše električnu energiju. Mislim da ne treba. Treba da se razvijamo, a kriptovalute su dobra prilika”, smatra Majstorović.

    Kada je u pitanju trgovina kriptovalutama, navodi da ova firma trenutno ima oko 11.000 korisnika i godišnji promet od oko 21 milion maraka. Prema njegovim riječima, u samim začecima ovom trgovinom bavili su se isključivo oni koji su imali određeno informatičko obrazovanje, ali u posljednje vrijeme se i to promijenilo.

    “To nisu više samo informatičari. Različiti su profili, od doktora, radnika, bankara, pa do domaćica”, naveo je Majstorović, dodajući da se građani najčešće, čak u 59 odsto slučajeva, odlučuju za kupovinu bitkoina i eteruma, trenutno najpopularnijih digitalnih valuta na tržištu.

    Digitalni novčanik
    Prema riječima Majstorovića, firma u kojoj radi prije par mjeseci je pokrenula i aplikaciju “lova.ba”.

    “Veliki broj naših korisnika drži svoj kriptonovac na našoj platformi te smo stoga odlučili da napravimo i digitalne novčanike na mobilnim telefonima, a s kojima će se moći obavljati plaćanje računa, robe i usluga u bilo kom trenutku”, rekao je Majstorović.

  • Zajednička sjednica vlada Srbije i Srpske sredinom februara

     Polovinom februara trebala bi biti održana zajednička sjednica vlada Srbije i Republike Srpske, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    O kojim sve oblicima saradnje i projektima bi trebalo da bude riječi, još nije poznato.

    Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da bi zajednička sjednica trebala biti održana u Beogradu.

    “Na zajedničkoj sjednici će se pričati o aktuelnim projektima koje imamo sa Republikom Srbijom. Što se tiče naše nadležnosti i našeg ministarstva, osnovni prioriteti o kojima ćemo razgovarati je i gradnja autoputa, posebno sa osvrtom na dionicu Bijeljina – Rača gdje će Srbija najvećim dijelom finansirati taj projekat. Druga tema je Aerodrom u Trebinju”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine.

    Istakao je nadu da će do sjednice dvije vlade biti usvojen i zoning plan za ovaj projekat.

    “Ovo je ono što je po nekoj našoj dinamici bilo naglašeno i na prethodnom sastanku i nadam se da ćemo definisati nastavak radova na ovim projektima”, pojasnio je Ćorić, dok nekolicina ministara iz Vlade Srpske, s kojim smo razgovarali, nisu imali detalje o predstojećoj sjednici sa kolegama iz Srbije.

    Podsjetimo, nakon nedavno održanog sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i  srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, rečeno je da je u Beogradu dogovoreno održavanje velikog samita Srbije i Srpske, odnosno dvije vlade i predsjednika.

    “Razgovaraćemo o svim elementima naše saradnje, svim oblastima. Ministar sa ministrom, a kasnije i zajedno na jednom zajedničkom sastanku, gdje ćemo razgovarati o tome kako pospješiti određene aktivnosti”, rekao je tada Dodik.

    Posjećanja radi, vlade Srpske i Srbije zasjedale su više puta, te su dogovarani zajednički projekti, a jedna od sjednica održana je u maju prošle godine u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu.

  • SDA odbija Čubrilovićev poziv, Čović još razmišlja

    SDA odbija Čubrilovićev poziv, Čović još razmišlja

    Poziv Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, na dijalog s predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda, po svemu sudeći, neće naići na pozitivan odgovor, barem kada su u pitanju politički predstavnici iz Sarajeva.

    Podsjećanja radi, Čubrilović je uputio poziv Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku SDA, i Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH, da se, kao dva glavna lidera druga dva konstitutivna naroda, obrate na sjednici Narodne skupštine RS, koja bi trebalo da bude zakazana početkom februara, a na kojoj bi trebalo da se govori o najkrupnijim političkim pitanjima u BiH.

    Istovremeno, pozivu za dijalog pridružio se i Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, koji je svom federalnom kolegi Fadilu Novaliću predložio da dvije vlade održe zajedničku sjednicu.

    “Polazeći od aktuelne političko-ekonomske situacije u BiH, predsjednik Višković smatra da bi na zajedničkoj sjednici dvije vlade trebalo da se razmatraju pitanja koja su od značaja za obje strane. Premijer Višković predložio je premijeru Vlade FBiH da zajednička sjednica bude održana između 1. i 5. februara, a mjesto i termin održavanja, kao i dnevni red bili bi naknadno dogovoreni”, saopšteno je iz Vlade RS.

    Sudeći prema prvim reakcijama, u SDA su Čubrilovićev poziv već gotovo pa odbili, dok je Čović najavio konsultacije među hrvatskim strankama u vezi s tim da li da prihvati poziv.

    Naime, u SDA kažu da je mjesto za razgovor parlament BiH, a ne NS RS, te su poručili da je prvo potrebno osposobiti rad Predstavničkog doma BiH.

    Adil Osmanović, potpredsjednik SDA, je za federalne medije izjavio da bi prije dolaska u NS RS trebalo povući zakone koje je taj parlament donio, a koje smatra protivustavnim.

    “Tek onda se da razgovarati i o obraćanju u NS RS”, rekao je Osmanović.

    Očekuje se i reakcija federalne vlade o pozivu na zajedničku sjednicu, koju do zaključivanja ovog broja nismo dobili.

    S druge, pak, strane, Čović je rekao da je uvijek spreman na razgovore.

    “U komunikaciji smo s predstavnicima RS i našim prijateljima s kojima surađujemo uopće na razini BiH. Vidjet ćemo što je cilj razgovora i obraćanja i onda o tome zauzeti stajalište. Meni je kazano da smo pozvani kolega Izetbegović i ja iz FBiH, da li kao predsjednici stranaka ili kao predstavnici u Domu naroda ne znam, to ćemo još raspraviti. Osobno nemam ništa protiv da razgovaramo na svakoj lokaciji u BiH, u svakoj instituciji BiH, kako bismo vratili povjerenje u institucije BiH i kako bismo omogućili da one profunkcioniraju”, rekao je Čović na pres-konferenciji u Mostaru.

    Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine RS, kaže za “Nezavisne novine” da uvijek podržava dijalog.

    “Ja sam iz medija saznao da je predsjednik Čubrilović uputio taj poziv. Mi kao Predsjedništvo ili Kolegij nismo razgovarali na tu temu, tako da nemam detalje, ali u svakom slučaju uvijek ću podržati dijalog i razgovor koji nam je u BiH svima potreban”, rekao je Petković. On kaže da bi na Čubrilovićevom mjestu radije organizovao skup ili okrugli sto kojem bi prisustvovali šefovi stranaka, ali da treba iskorisiti svaki poziv na razgovor.

    Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NS RS, je izjavio da nije održan ni Kolegijum NS RS, te da je poziv potpuno nelogičan.

    “Apsurdan, nelogičan, neozbiljan potez Čubrilovića, ali svakome ko prati političku situaciju je jasno da to nije njegova ideja”, rekao je Crnadak, optuživši Čubrilovića da ovo radi na nagovor Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • U UKC-u Srpske otvoren šesti sprat za kovid pacijente

    U UKC-u Srpske otvoren šesti sprat za kovid pacijente

    Zbog povećanog prijema pacijenata na bolničko liječenje, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske otvoren je šesti sprat za kovid pozitivne pacijente.

    Trenutno je u UKC-u hospitalizovano 326 pacijenata, od kojih je 29 na respiratoru.

    Dnevno se u Urgentni centar javi i do 200 pacijenata, a na bolničkom liječenju u prosjeku ostane 50.

    Ljekari zato očekuju popunjavanje kapaciteta šestog sprata već danas.

    “Sad već imamo pacijente sa dosta teškim obostranim upalama pluća. To su pacijenati koji zahtijevaju kiseoničku podršku i agresivnije liječenje. Ima i dosta starijih pacijenata koji imaju i druge bolesti, pa uz to i kovid pozitivan test i oni ostaju u bolnici”, navela je Dijana Marić, specijalista interne medicine u Urgentnom centru UKC-a Republike Srpske.

  • Ledeni talas prekrio Balkan, u Crnoj Gori izmjerena rekordno niska temperatura

    Ledeni talas prekrio Balkan, u Crnoj Gori izmjerena rekordno niska temperatura

    U Crnoj Gori je jutros izmjerena rekordno niska temperatura od -33,2 stepena celzija u mjestu Kosanica u opštini Pljevlja.

    Ovo je potvrdio Dušan Pavićević, šef Meteo centra Televizije Vijesti.
    Do sada najniža zabilježena temperatura bila je 1985. godine u Rožajama, kada je živa na termometru pala na -32 stepena celzija.

    Veoma niske temperature jutros su zabilježene i u drugim zemljama našeg regiona. Tako je u Srbiji najhladnije bilo u Sjenici, gdje je zabilježeno -24 stepena, dok je u Hrvatskoj u Sinju bilo -11.

    Brojni gradovi u BiH jutros su registrovali “debele minuse”, a u Sarajevu je izmjereno -17 stepeni.

    Sutra će u BiH prije podne biti pretežno oblačno vrijeme na istoku, sjeveru i u centralnim područjima Bosne. Slab snijeg može padati u istočnim i sjeveroistočnim područjima. U ostatku Bosne i u Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

    Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom će biti između -8 i -3, na jugu zemlje do 1. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -1 i 4, na jugu zemlje do 9 stepeni.

  • Od 1. februara nova pravila za putovanja unutar Evropske unije

    Od 1. februara nova pravila za putovanja unutar Evropske unije

    Ministri zemalja Evropske unije su dogovorili da mjere protiv širenja zaraze trebaju biti primjenjivane uzimajući u obzir zdravstveni status pojedinca, a ne epidemiološku situaciju u regiji iz koje dolazi.

    Nova pravila vrijedit će od 1. februara, a istog dana na snagu će stupiti i akt kojim se trajanje potvrda o vakcinaciji za potrebe putovanja unutar EU određuje na devet mjeseci (270 dana).

    Izuzetak su “tamno crvene” oblasti, u kojima je visok nivo cirkulacije virusa.

    To znači da će ključna odrednica za putovanje biti digitalni covid-certifikat putnika, odnosno potvrda da je vakcinisan, da ima negativan test ili da je preležao bolest.

    Putnici koji imaju digitalni covid-certifikat ne bi trebali biti izlagani dodatnim ograničenjima slobodnog kretanja, prenosi Al Jazeera.

    “To će znatno pojednostaviti pravila koja se primjenjuju i putnicima pružiti dodatnu jasnoću i predvidivost”, navodi se u saopćenju Vijeća EU.

    Važeća EU covid-potvrda uključuje:

    Potvrdu o vakcinaciji za vakcinu odobrenu na evropskoj razini ako je prošlo najmanje 14 dana i ne više od 270 dana od posljednje doze primarne serije vakcinacije ili ako je osoba primila booster dozu. Države članice EU također mogu prihvatiti potvrde o vakcinaciji za vakcine koja su odobrila nacionalna tijela ili WHO.
    Negativan rezultat PCR testa dobiven najviše 72 sata prije putovanja ili negativan brzi antigenski test dobiven ne više od 24 sata prije putovanja.

    Potvrdu o oporavku od korone koja pokazuje da nije prošlo više od 180 dana od datuma prvog pozitivnog rezultata testa

    Od osoba koje ne posjeduju EU covid-potvrdu moglo bi se zahtijevati da se podvrgnu testiranju prije ili najkasnije 24 sata nakon dolaska. Putnici s osnovnom funkcijom ili potrebama, prekogranični putnici i djeca mlađa od 12 godina trebali bi biti izuzeti od ovog zahtjeva.

    Evropska komesarka za zdravstvo Stella Kyriakides i komesar za pravdu Didier Reynders pozvali su članice da primjene zajednička pravila, istakavši da su jasnoća i predvidivost za građane EU-a ključni za sigurno putovanje.

    “Bliska koordinacija na nivou EU je bila od suštinske važnosti, ne samo za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, nego posebno da bi se osigurala jasnoća i sigurnost za ljude koji putuju unutar EU”, navodi se u zajedničkom saopćenju komesara.