VRBAS Media

Autor: INFO

  • Palmer: Ostalo je malo vremena za dogovor, vrlo je bitno da izbori budu na jesen

    Palmer: Ostalo je malo vremena za dogovor, vrlo je bitno da izbori budu na jesen

    Izborna reforma je ključna, a jake institucije su ključne za izlazak iz krize, kazao je nakon sastanka s kolegijima oba doma Parlamenta BiH američki izaslanik Matthew Palmer.

    On je kazao kako ova reforma nije sekundarna ili neko pomoćno sredstvo, da je ovaj proces ključan.

    “Želio bih biti jasan u vezi s ciljevima ovog procesa. Prvi je da se osigura legalitet izbornog procesa. Bitno je da se svaki glas čuje i da bude prebrojan te da građani to znaju”, izjavio je on.

    Drugo, ono što je veoma važno je da građani u ravnopravnoj utakmici imaju priliku da se kandidiraju, naglasio je.

    “Ovo podržava perspektivu Evropske unije i potpuno je u okviru Dejtonskog sporazuma, o državi s dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, kazao je Palmer.

    Dodao je kako Federacija BiH treba biti funkcionalna i biti u ravnoteži s Republikom Srpskom.

    “Važno je da se u institucionalnom okviru ocrtavaju prava građana prema Dejtonskom sporazumu. Za postizanje sporazuma ostalo je malo vremena. Vrlo je bitno da se izbori održe kako je planirano na jesen, a izmjene Izbornog zakona onda trebaju biti napravljene šest mjeseci prije izbornog procesa”, izjavio je.

    Palmer je naglasio kako će se sa svim delegacijama raditi kao s partnerima, da bi se došlo do dogovora.

    Nakon današnjih dešavanja u Sarajevu cijela svita seli u Neum, gdje su planirani višednevni pregovori.

  • DF: Dok traje Dodikov državni udar, ne možemo učestvovati u pregovorima kojima se udovoljava Čoviću

    DF: Dok traje Dodikov državni udar, ne možemo učestvovati u pregovorima kojima se udovoljava Čoviću

    Dženan Đonlagić, generalni sekretar Demokratske fronte (DF) i član državne Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, saopćio je kako ova politička stranka neće učestvovati u neumskim pregovorima.

    “Zahvaljujemo se na pozivu, ali Demokratska fronta, dok traje državni udar koji provodi Milorad Dodik, ne može učestvovati na pregovorima kojima se pokušava udovoljiti Draganu Čoviću”, kazao je on.

    Iz DF-a kažu i kako ovakav vid pregovora nije dobar.

    “Ne mislimo ni da je dobro razgovarati o ključnim državnim pitanjima po hotelima i restoranima, umjesto u institucijama države, ali svi su slobodni da se sastaju kako žele”, kazao je on.

    Danas je počela nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, nakon što su jučer u našu zemlju doputovali viši zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst.

    Ključni dio – pregovori s liderima političkih stranaka planirani su za ovaj vikend u Neumu.

  • Vučić: “Uložićemo najviše”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da će država u ekologiju uložiti više nego ikada.

    “Mi smo slušali ljude, čuli smo probleme sa kojima se se stvarno suočavaju. To smo razumeli i zato ćemo u ekologiju da uložimo najviše”, rekao je Vučić u videu objavljenom na njegovom Instagram profilu “avucic”.

    Takođe je istakao da su sredstva planirana za zaštitu životne sredine za 2022. godinu veća nego svih ovih godina zajedno.”To nećemo moći lako da rešimo ni u godinama koje dolaze, ali ćemo stvari da menjamo i popravljamo. I kanalizacije i prečistači otpadnih voda, dakle – čista voda, čistiji vazduh, da što više gasnih priključaka imamo, da industriju što je moguće više prikopčamo na gas i na najčistije energente, da pokušamo da zaštitimo naše velike gradove koliko je moguće, ali za to su potrebna ogromna ulaganja i to je ono što radimo i što ćemo da radimo”, zaključio je predsednik.

  • Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Analizu pod naslovom “Kraj svetskog poretka kakav poznajemo” objavio je CNN, navodeći da je ovo zbunjujuće vreme za Amerikance.

    S jedne strane pripadnici vlasti objašnjavaju zbog čega je došlo vreme za povlačenje za Avganistana, a sa druge uveravaju kako je vreme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Ukrajina nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Ovo je vreme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske van granica SAD, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i to kao saveznici.

    Era Amerike kao supersile je na testu širom sveta, navodi CNN.

    Istočna Evropa

    Čak 30 godina nakon raspada Sovjetskog saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika.

    Vladimiru Putinu naročito smetaa post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 85.000 američkih vojnika u stanje vojne pripravnosti, kako bi odvratila Rusiju i uverila članice NATO u odlučnost Amerike.

    Zapadna Evropa

    Američkom uticaju je potrebna potpora. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupela pretnju Rusije koja je glavni snabdevač Nemačke prirodnim plinom.

    Azija

    Azija testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vreme prisvaja svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD sa Japanom premestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vežbe.

    Bliski Istok

    Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazdušnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

    Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao da ubrza svoj put prema nuklearnom oružju.

    Uloga Amerike
    Počelo je: “Suhoji” prebačeni u Belorusiju VIDEO

    Sve gore navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugerišu da protivnici SAD-a osećaju slabost i vide prostor za napredak.

    “Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu trenutku kad u inostranstvu postoji opšte raširena percepcija da Vašington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovinii 20. veka”, piše CNN-ov analitičar Stvien Kolinson.

    “Usprkos uveravanjima Džoa Bajdena da se ‘Amerika vratila’, haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u poslednjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli da kalkulišu s tezom da bi Vašington iz političkig razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza”, dodaje Kolinson.

    Faktor zvani Putin
    “Bodež u srcu Rusije”

    Ruski predsednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja – od Ukrajine preko Sirije do Azije.

    Iako niko sa sigurnošću ne zna šta tačno Putin želi. Ali, Fiona Hil, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Belu kuću, za New York Times piše kako zna tačno šta Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: “Putin želi da iseli Sjedinjene Države iz Evrope”.

    Džil Dougerti, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, je saglasna. “Rusija želi da ponovo odigra završetak Hladnog rata”. U tome Putinu pomažu ruski državni mediji, koji formiraju stavove ruske javnosti.

    Putin oseća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin “veruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju napolju”.

    Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno da odgovori, jer će taj odgovor odjeknuti svetom.

    Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi da zapreti “celom sistemu Ujedinjenih nacija i ugrozi argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svetskog rata – nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razmeri”.

    Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije

    Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope.

    Kako za CNN Business piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Severni Tok 2, koji u Nemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

    Za razliku od ostalih zapadnih demokratija, Nemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvek se nećka o uključivanju Severnog Toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

    “S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podele, Severni Tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a”, piše Kristine Berzina.

  • Fijasko američke mornarice – brod ne može da odbrani ni sebe

    Fijasko američke mornarice – brod ne može da odbrani ni sebe

    Najskuplji ratni brod američke mornarice nosač aviona Džerald R. Ford još nije pokazao da se može efikasno odbraniti od projektila.

    To stoji u novom izveštaju Pentagona za testiranje.

    Nosač aviona je vredan 13 milijardi dolara.

    ‘Šareni’ učinci presretača projektila, radara i sistema za distribuciju podataka na testiranom brodu ograničili su sposobnost uništavanja modela nadolazećeg oružja, iako su senzorski sistemi “na zadovoljavajući način detektovalii, pratili i pogađali ciljeve”, prema izveštaju koji je Blumberg njuz, kako se navodi, dobio pre njegove objave, prenosi Telegraf.

    Prema izveštaju na pet stranica, nosač koji je izgradila kompanija Hantington ingals indastriz još uvek je opterećen “niskom ili nepoznatom pouzdanošću” svojih sistema za lansiranje i povratak aviona.

    A nedavni šok-testovi za procenu ranjivosti ključnih sistema “utvrdili su više nedostataka u dizajnu, koji prethodno nisu otkriveni”, navela je Pentagonova kancelarija za testiranje.

    U izveštaju se navodi da je mornarica već identifikovala nekoliko mogućnosti za poboljšanje nove klase nosača aviona po pitanju “podvodnih pretnji”.

    ‘Opada rizik’

    Nedostaci koji uporno ‘iskaču’ potkopavaju nade mornarice da će uspeti Džerald R. Ford da prikaže kao prvi u novoj klasi nosača na nuklearni pogon koji mogu povećati američku moć na globalnom nivou i koji su borbeno sposobniji, pouzdaniji i ekonomski pristupačniji od klase Nimic, koju bi trebalo da zamene.

    Najnovija procena znači i nova pitanja za službenike Pentagona i zastupnike o tome u kojoj će meri mornarica pokazati poboljšanja pre nego što Ford bude raspoređen sredinom septembra na svoju prvu patrolu sa avionima i pratećim plovilima.

    U izveštaju, koji sadrži i “kontrolisane neklasifikovane” informacije i koji je prosleđen mornarici, utvrđeno je kako je u ovom trenutku moguća “samo ograničena procena” učinka borbenog sistema. Navodi se da Nikolas Gertin, novi šef kancelarije za testiranje, planira da pošalje Kongresu privremen izveštaj o sposobnostima samoodbrane nosača do 30. septembra.

    Zapovedništvo mornaričkih sistema na moru u saopštenju je pozdravilo što je dobilo priliku da pregleda izveštaj i da svoje komentare na nacrt procene. “Uopšteno”, navodi se, nedavna testiranja nosača nakon isporuke “ukazuju da opada rizik uticaja pouzdanosti sistema na ispunjavanje misije”.

    Nalaženje odgovora na pitanja koja izazivaju zabrinutost u vezi s odbrambenim sistemima nosača, s njegovim dvopojasnim radarom, usaglašavanjem podataka i drugim naprednim sposobnostima, postaje još hitnije budući da Kina povećava svoje flote patrolnih brodova, fregata, krstarica i konvencionalnih podmornica s naprednim protivbrodskim krstarećim projektilima.

    Kvarovi artiljerijskog sistema

    Tri dosadašnja mornarička testiranja sistema samoodbrane nosača aviona na specijalizovanom brodu dizajniranom za procenu tih performansi, “nisu prikladni za procenu sposobnosti borbenog sistema protiv nadzvučnih protivbrodskih krstarećih projektila i podzvučnih manevarskih projektila, a nisu planirani budući testovi protiv pretnji, koji bi mogli da pružie dodatne podatke”, navodi kancelarija za testiranje.

    Deo brodskog artiljerijskog sistema, navela je kancelarija za testiranje, imao je brojne kvarove vezane za pouzdanost, koji su u nekoliko slučajeva sprečili sistem da izvrši misiju.

    Nakon niza dodatnih evaluacija i uvežbavanja Fordovih vazdušnih snaga, plan je da nosač krene u više operacija s većim brojem saveznika do kraja leta, rekao je novinarima kontraadmiral Džejms Dauni, izvršni oficir programa mornarice za nosače aviona.

    Dauni kaže kako je mornarica sigurna u borbene sisteme broda, testovi na moru su provedeni i procenjeni i dodeljen je sertifikat što se tiče područja borbenih sistema.

    Kancelarija za testiranje, navela je da nosač aviona Ford, verovatno neće postići svoj cilj u odnosu na broj naleta koje može izvesti u od 24 sata, zaključivši da je “temeljen na nerealnim pretpostavkama”.

    Ne radi ni elektromagnetski katapult

    Takođe je rečeno da je tokom 8.157 poletanja i povrataka aviona tokom prošle godine, novi elektromagnetski sistem katapulta na nosaču, koji je izradio Dženeral atomiks, pokazao pouzdanost na 272 lansiranja, odnosno znatno ispod potrebnih 4.166.

    Takođe, njegov sistem za zaustavljanje aviona nakon sletanja, pokazao je stopu pouzdanosti na 41 sletanju, što je “znatno ispod zahteva od 16.500”, navela je kancelarija za testiranje.

    Zapovedništvo mornaričkih sistema na moru izjavilo je da je tokom Fordovog nedavnog boravka na moru, nosač aviona dovršio sva potrebna testiranja, obavio posao pre plana, poboljšao pouzdanost sistema za nove tehnologije, a služio je kao platforma za sprovođenje kvalifikovanja pilota na nosaču aviona na Istočnoj obali za više od 400 novokvalifikovanih i prekvalifikovanih pilota.

    Više od 8.100 operacija lansiranja i sletanja, saopštilo je zapovedništvo, ističu sve veće sposobnosti Forda i pružaju sve veće poverenje u to da će potpuno obučena posada Forda i vazdušne snage na njemu postići potrebnu stopu proizvodnje letova.

  • Ukrajinski general predvidio datum ruskog napada i poručio: Spremni smo ih rasturiti golim rukama

    Ukrajinski general predvidio datum ruskog napada i poručio: Spremni smo ih rasturiti golim rukama

    Ruski tenkovi i vojnici mogli bi biti udaljeni samo nekoliko sedmica od prelaska ukrajinske granice i izazivanja sveopšteg sukoba u Evropi, tvrdi jedan od najviših kijevskih generala.

    Generalpukovnik Alexander Pavljuk rekao je da bi upad mogao biti izveden u danima nakon Zimskih olimpijskih igara, koje bi se trebale održati u Pekingu sljedećeg mjeseca. Istakao je da je 20. februar “datum koji nas brine”. Dodao je da bi ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno želio da izbjegne da uvrijedi Kinu tako što će zasjeniti igre ratom.
    Osim toga, taj datum označava kraj planiranih rusko-bjeloruskih zajedničkih vojnih vježbi na granici s Ukrajinom.

    Pavljuk, koji je služio u sovjetskim oružanim snagama u posljednjim godinama postojanja SSSR-a, rekao je da je uvjeren u sposobnost svojih trupa da se bore protiv Rusije, uprkos njenim većim vojnim sposobnostima.

    “Imamo oko pola miliona ljudi koji su prošli rat u ovoj zemlji, u kojem su izgubili nekoga ili nešto”, objasnio je on.

    “Pola miliona onih koji su izgubili rođake, domove ili prijatelje, a spremni su da golim rukama rasture Ruse”, rekao je.

    “Ako naša obavještajna služba uspije predvidjeti smjer glavnog ruskog udarca, nakon prvih velikih gubitaka neće ići dalje”, prognozirao je te dodao da Putin shvata da bi se njegova vojska poslije velikih gubitaka mogla zaustaviti sama.

    “U ovom slučaju ne možete vjerovati intuiciji. Radi se o hladnoj računici”, smatra Pavljuk.

    Ukrajinski i zapadni zvaničnici već mjesecima upozoravaju da strahuju od neposredne invazije Rusije i ukazivali su na kretanje njenih trupa u blizini granice s Ukrajinom, gdje se, kako se navodi, okupilo više od 100.000 ruskih vojnika. Kremlj je u više navrata negirao da ima bilo kakve agresivne namjere, insistirajući na tome da jednostavno pokreće snage unutar svoje teritorije, i pozivao je na sigurnosne sporazume s NATO-om, vojnim blokom predvođenim SAD-om.

    Međutim, uprkos Pavljukovom upozorenju, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je građanima u televizijskom obraćanju da rizik od invazije nije porastao. “Sada je više pompe oko toga”, dodao je.

    Sekretar kijevskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Aleksej Danilov u ponedjeljak je također nastojao da umanji značaj prijetnje, nazivajući je “panikom” izazvanom iz “geopolitičkih i domaćih” razloga na Zapadu.

    “Stavljanje ruskih trupa nije tako brzo kao što neki tvrde”, rekao je on.

  • Filmske scene u Banjaluci: Mortus pijan fiatom gazio sve pred sobom

    Filmske scene u Banjaluci: Mortus pijan fiatom gazio sve pred sobom

    Filmske scene odigrale su se sinoć u Banjaluci kada je pijani vozač iz pravca Lauša prema centru vozio suprotnom trakom i tako oštetio više vozila te udario u kružni tok gdje je polomio saobraćajni znak.

    Kako “Nezavisne” saznaju, na sreću niko nije povrijeđen, a pijani vozač koji je bježao od policije uhapšen je u centru gdje je identifikovan i u pitanju je Radojica M. (27) iz Banjaluke.

    Policija je utvrdila da je karambol na cesti počinio ovaj nesavjesni vozač vozeći fiat sa 3.02 promila alkohola u organizmu.

    Očevici kažu da je prava sreća da niko nije povrijeđen jer je fiat “gazio sve po redu”, te da je bježeći od policije prošao sredinom kružnog toka prema centru.

    Takođe navode da je automobil na kraju ostavio nasred ceste ali je ubrzo uhapšen.

    Vozač je, kako nam je potvrđeno, trenutno u policijskoj stanici a policija će ga ispitati kada se otrijezni budući da je bio stanju teškog pijanstva.

    “Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka, 25.01.2022. godine, oko 23,00 časova, identifikovali su i lišili slobode lice inicijala M.R. iz Banjaluke jer je navedeni, iste večeri u Banjaluci, izazvao tri saobraćajne nezgode nakon čega je pobjegao sa lica mjesta”, navode iz PU Banjaluka.

    Dodaju da je kontrolom utvrđeno da je u saobraćajnim nezgodama učestvovao sa putničkim automobilom marke fiat.

    On će biti sankcionisan zbog počinjenih prekršaja iz oblasti Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

  • Dodik: Komšić sa uzurpiranog mjesta ruši Ustav BiH i povjerenje

    Dodik: Komšić sa uzurpiranog mjesta ruši Ustav BiH i povjerenje

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da obraćanje Željka Komšića Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope nije usaglašeno na Predsjedništvu BiH i ono ne odražava stav BiH, već lični politički stav čovjeka koji je uzurpirao i mjesto na kojem se nalazi.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Komšićevo obraćanje parlamentu Savjeta Evrope, Dodik je naglasio da ono sadrži niz neistina, paušalnih ocjena i netačnih kvalifikacija, te da je u funkciji zbunjivanja evropske i svjetske javnosti.

    “Sam Dejtonski sporazum je rat u BiH okvalifikovao kao tragičan sukob, a Komšić je zaboravio da pomene da su sve anekse sporazuma potpisale i Republika Srpska i FBiH. Konstitutivnost naroda, protiv koje se Komšić konstantno zalaže, dio je Ustava BiH i tako će ostati sve dok se u BiH ne dogovorimo drugačije”, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH ocijenio je da ovakvi izleti člana Predsjedništva, kojima je Komšić sklon, dodatno urušavaju i Ustav BiH, ali i povjerenje koje je na minimumu u proteklih 26 godina.

  • Čović: Stavljeno nam je na znanje da dogovor za Izborni zakon treba biti samo naš

    Čović: Stavljeno nam je na znanje da dogovor za Izborni zakon treba biti samo naš

    Predsjednik HDZ-a BiH i dopresjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović obratio se medijima nakon sastanaka kolegija oba parlamentarna doma s izaslanicima Evropske unije i SAD-a, Angelinom Eichhorst i Matthewom Palmerom.

    Čović je kazao kako je na sastanku naznačeno šta bi trebalo napraviti da bi realiziralao dogovor iz Mostara, presude Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i, kako je kazao, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.

    “Nadam se da imamo dovoljno uvjerenja da možemo to napraviti. Stavljeno nam je na znanje da to treba biti naš dogovor, da međunarodni predstavnici su tu samo kao podrška”, izjavio je Čović.

    Čović je pozvao i medije da u narednim danima stvore pozitivnu klimu te doprinesu postizanju dogovora.

    “Ako bismo dobili dogovor o Izbornom zakonu aktivirali bismo i evropski put Bosne i Hercegovine, koji dugo niko ne spominje”, izjavio je on.

  • Okončan sastanak talibana i zapadnih zvaničnika u Oslu, vladari Afganistana obećali promjene

    Predstavnici vlade Afganistana koju čine talibanski zvaničnici okončali su sinoć trodnevne sastanke u Norveškoj gdje su se između ostalog sastali s norveškim, ali i brojnim zapadnim zvaničnicima te predstavnicima civilnog društva.

    Delegacija talibana u Norveškoj je boravila od petka, a u međuvremenu zvaničnici su se sastali s diplomatama iz SAD-a, Evropske unije, Norveške te predstavnicima afganistanskog civilnog društva.

    Afganistansku delegaciju predvodio je ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi, a na konferenciji za medije nakon sastanka izjavio je kako je zadovoljan rezultatima sastanka i činjenicom da su talibani po prvi put nakon preuzimanja vlasti posjetili jednu od zapadnih zemalja.

    “Da, zadovoljni smo rezultatima sastanka. Činjenica je da je Norveška dogovorila da dođemo ovdje i dijelimo pozornicu s predstavnicima međunarodne zajednice. To je veliki napredak”, rekao je Muttaqi.
    S druge strane, ministrica vanjskih poslova Norveške Anniken Huitfeldt izjavila je kako su talibani tokom sastanka pokazali želju za promjenama.

    “Prvi put otkako su prošle godine preuzeli vlast, vidimo da su talibani pristali na temeljitu političku raspravu s afganistanskim aktivistkinjama i liderima civilnog društva”, rekla je ministrica.

    Prije nego što su talibani napustili Norvešku, talibanska delegacija izdala je zajedničko saopćenje s predstavnicima afganistanskog civilnog društva. U saopćenju se navodi kako je jedino rješenje za probleme u Afganistanu saradnja vlasti i građana.

    “Svi Afganistanci moraju raditi zajedno na poboljšanju političkih, ekonomskih i sigurnosnih rezultata u zemlji”, navodi se.

    Između ostalog, tokom sastanka u Oslu, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice iznio je tri zahtjeva prema talibanima.

    Između ostalog, od talibana se traži da u Afganistanu uvedu potpunu ravnopravnost između zaposlenih žena i muškaraca, da osiguraju srednjoškolsku nastavu za djevojke te da osiguraju rad i djelovanje Norveškog vijeća za izbjeglice u Afganistanu.

    “Dobili smo jasna i obavezujuća obećanja od talibana da će djevojčice od marta imati pristup obrazovanju na svim nivoima. Također, predstavnici talibana su obećali da će zaštiti manjine u Afganistanu”, rekao je predsjednik Norveškog vijeća za izbjeglice Jan Egeland.