VRBAS Media

Autor: INFO

  • Njemačka ekonomija zbog korone u velikom padu

    Njemačka ekonomija zbog korone u velikom padu

    Njemačka ekonomija je u četvrtom tromjesečju 2021. godine zbog postroženih mjera suzbijanja četvrtog vala pandemije koronavirusa doživjela veliki pad. Mjere su pogodile finalnu potrošnju, pokazale su u petak prve procjene federalne statističke agencije Destatisa.

    Najveća evropska ekonomija smanjila se u četvrtom tromjesečju za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su aktivnosti porasle 1,7 posto. Aktivnosti su na kraju prošle godine zaostajale 1,5 posto za pretpandmijskim nivoom, izračunao je Destatis.

    Ekonomija s oporavila u ljetnom tromjesečju, unatoč pojačanim problemima u lancima snabdijevanja, ali oporavak je na kraju godine zaustavio četvrti val korone, koji je prisilio vladu da ponovo postroži mjere.

    Mjere su posebno teško pogodile finalnu potrošnju, koja je smanjena u periodu od oktobra do decembra, dok je državna potrošnja ponovo porasla, odražavajući kontinuiranu podršku vlade kompanijama i građanima, piše agencija dpa.
    Smanjena su i ulaganja u građevinskom sektoru.

    Na godišnjem nivou aktivnosti su u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu porasle 1,4 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u periodu od jula do septembra.

    Destatis je ujedno blago povisio procjenu rasta u cijeloj 2021. godini, s 2,7 na 2,8 posto.

  • Vulin o planiranom atentatu: Zvicer ima političkog šefa i pokušaće da se osvetiti Vučiću

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da Radoje Zvicer, vođa organizovane kriminalne grupe koja je namjeravala da ubije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nije sam nego da ima političkog šefa i pokušaće da se osveti Vučiću zbog razbijanja narko-klana.

    Vulin je rekao za RTS da taj politički šef nije u Srbiji, već da je “dio struktura vlasti” nekih Srbiji bliskih država i da je on “čovjek koji već decenijama rukovodi sličnim ljudima kao što je Zvicer”.

    On je istakao da ne bi bilo korektno da izlazi sa imenima prije nego što bude podignuta optužnica, ali da je više nego jasno da “ljudi kao što je Zvicer nisu ni nastali niti postali bez aktivnog učešća politike i bez uloge u sprovođenju odgovarajuće politike”.

    Vulin je naglasio da je Vučić stub političke stabilnosti Srbije, a time i Balkana, pa bi njegovom eliminacijom nastali haos i sukobi na Balkanu, što Srbiji ne odgovara.

    On je rekao da postoje osnovane pretpostavke gdje se nalaze Zvicer i njegovi najbliži saradnici, navodeći da je riječ o ljudima koji raspolažu neshvatljivim količinama novca.

    Prema njegovim riječima, za njih stotine miliona evra ništa ne znače, jer to mogu da nadoknade iz jednog transporta kokaina, a spremni su da taj novac upotrijebe za smrt onih koji su učinili da se njihov klan raspadne.

    Govoreći o policijskoj akciji u Velikom Trnovcu kod Bujanovca, gdje je juče zaplijenjeno 300 kilograma marihuane i uhapšeno pet osoba, Vulin je rekao da je riječ o mafiji iz Albanije.

    – Ima i državljana Severne Makedonije, ali oni su baš banda sa prostora Albanije. Ova marihuana je išla iz Albanije, pa je trebalo da se prebaci preko Severne Makedonije u Srbiju, pa da odatle kamionima uđe u Tursku – objasnio je Vulin, navodeći da u Turskoj kilogram marihuane košta između šest i osam hiljada evra.

    On je napomenuo da je prije nešto više od godinu dana ta ista krijumčarska grupa “pala” u Aranđelovcu sa 670 kilograma marihuane.

    Vulin je rekao da iz raznih političkih razloga niko nije smio da ulazi u Veliki Trnovac, koji je “čisto šiptarska sredina, poznata po određenim nezakonitim radnjama” i ovo je prva pljenidba u tom mjestu poslije više decenija, jer se to “uvijek tumačilo kao da izaziva određene međunacionalne sukobe”.

    – Ako neko švercuje marihuanu, ako se bavi takvim stvarima, on će biti pronađen i kažnjen – istakao je Vulin.

  • Dodik: Za most u naselju Česma obezbijeđeno pet miliona KM

    Dodik: Za most u naselju Česma obezbijeđeno pet miliona KM

    Republika Srpska obezbijedila je pet miliona KM za izgradnju mosta preko Vrbasa u banjalučkom naselju Česma, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je danas posjetio lokaciju na kojoj je planirana gradnja.

    Dodik je pozvao Gradsku upravu Banjaluka da riješi imovinsko-pravne odnose i izda građevinsku dozvolu kako bi što prije počeli radovi, budući da je novac srpeman.

    – Most je veoma važan da bi se uspostavila normalna saobraćajna komunikacija sa centrom grada iz ovog naselja u kojem živi više od 6.000 stanovnika – rekao je Dodik novinarima.

    Most preko Vrbasa u naselju Česma uništen je u poplavama 2014. godine.

    Lokaciju na kojoj je planirana gradnja mosta danas je sa Dodikom posjetio i vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Davor Kostrešević.

  • Fond PIO saopštio: Postepena promjena uslova za starosnu penziju u Srpskoj

    Fond PIO saopštio: Postepena promjena uslova za starosnu penziju u Srpskoj

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da svi osiguranici koji u 2022. godini navrše 40 godina penzijskog staža imaju pravo na starosnu penziju sa napunjenih 59 godina, a žena osiguranik sa 35 godina staža osiguranja ima pravo na starosnu penziju kad navrši 57 godina.

    “Prema Zakonu o PIO, koji je u primjeni od 2012. godine, u prelaznom periodu do 2025. godine, uslovi za ostvarivanje prava se postepeno mijenjaju, tako da se početka ove godine granica navršenih godina života povećava za četiri mjeseca”, saopšteno je iz Fonda PIO.

    Iz Fonda su napomenuli da, u skladu sa Zakonom o radu, osiguranici koji ispune jedan od ovih uslova mogu da nastave da rade do navršenih 65 godina.

    “Navedeni uslovi se ne odnose na pripadnike policije koji, prema propisima, imaju pravo na starosnu penziju kada navrše 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života”, navedeno je u saopštenju.

    Postepeno povećanje starosne granice na nivou jedne godine za četiri mjeseca, u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju, prema Zakonu, završava se zaključno sa 2025. godinom, kada će pravo na starosnu penziju ostvariti osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, a osiguranik žena sa navršenih 35 godina staža osiguranja i napunjenih 58 godina.

    Iz Fonda su ukazali da su u zemljama okruženja slični uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u pogledu postepenog povećanja dobne granice, dok je u pojedinim razvijenim evropskim državama starosna granica povećana na 67 godina, uz određeni prelazni period i postepeno povećanje navršenih godina života za dva do četiri mjeseca na godišnjem nivou.

  • Da Trapisti postanu turistička destinacija: Raspisan tender za obnovu starog mosta

    U namjeri da naselje Trapisti dobije novi izgled i postane turistička destinacija, Grad Banja Luka obnoviće stari most u ovom dijelu Banjaluke.

    Tender za izbor izvođača ovog posla, procijenjene vrijednosti 150.000 KM – raspisan je ovih dana, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako je i ranije najavljeno, Grad će tokom ove godine rekonstruisati most, a kako bi ovaj dio Banjaluke oživio – u planu je i uređenje prostora gdje je nekada bila prva hidroelektrana na Balkanu.

    Na taj način nostalgični Banjalučani, ali i turisti moći će da se vrate u period kada su Trapisti bili najrazvijeniji.

  • Najveća uređena zelena površina u gradu: Izabrana idejna rješenja za novi gradski par

    Za idejno rješenje novog gradskog parka, kao najveće uređene zelene površine u gradu koja će da pruži različite sadržaje potrebne našim sugrađanima, dodjeljene su dvije druge i dvije treće nagrade, saopšteno je iz Gradske uprave.

    S obzirom na to da nijedan prijavljeni rad u cjelosti nije odgovorio programskim zadacima konkursa, Komisija je odlučila da se dodijele dvije jednako vrijedne druge nagrade u novčanom iznosu od po 7.500 evra autorskom timu iz Srbije kojeg čine: Fedor Jurić, dipl.inž.arh, Ognjen Graovac, dipl.inž.arh. i Luka Bunčić, dipl.inž.arh, te autorskom timu iz Banjaluke u sastavu: Nikolina Hassam Dorsen, Srđan Lakić i Andrea Janičić. Dvije jednako vrijedne treće nagrade u iznosu od po 3.750 evra dodjeljuju se autorskom timu iz Italije i timu iz Srbije.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je kako će najveći gradski park dati novi izgled Banjaluci.

    “Jedno od idejnih rješenja, ali ne i konačno, koje nam je privuklo najviše pažnje i koje ćemo kombinovati sa još tehničkih i vizuelnih elemenata iz drugih idejnih rješenja koja su nam pristigla. Cilj nam je da ove godine započnemo radove na ovom projektu u iznosu od preko milion KM, a ukupna vrijednost projekta iznosiće preko 10 miliona KM. Sve ovo će Banjaluci dati novi izgled i trajni pečat”, rekao je gradonačelnik.

    Za izradu projekta budućeg parka iskoristiće se elementi iz izabranih rješenja koji odgovaraju traženim zadacima postavljenim konkursom, a kao osnova će biti korišteno predstavljeno rješenje, s obzirom na to da nijedan konkursni rad nije ponudio sve planirane sadržaje u parku, poput: jezera, amfiteatra, zelene oaze, prostora za piknik i izletišta, pogled na Vrbas uz plažu i slično.

    Dakle, simbiozom izabranih idejnih rješenja dobićemo budući najveći gradski park.

    Inače, na Međunarodni opšti javni konkurs za izradu idejnog pejzažno urbanističko-arhitektonskog rješenja parka uz Bulevar srpske vojske u Banjoj Luci pristigao je 31 rad.

    Gradonačelnik je pozvao i građane da putem društvenih mreža grada iznesu svoja mišljenja o elementima koji bi trebalo da se nađu na području novog gradskog parka, te o detaljima koje je potrebno unaprijediti.

    “Iako su izgradnju parka podržali brojni građani i stručna javnost, odbijen je prijedlog izrade regulacionog plana za ovo područje. Postojeći regulacioni plan dozvoljava jedan dio radnji, ali ne sve one koje su planirani na toj lokaciji. Ipak, gradska administracija nastaviće da istrajava na izgradnji najvećeg gradskog parka. Podsjećamo, provođenju konkursa prethodilo je istraživanje javnosti, kroz anonimnu anketu, u kojoj smo kroz niz pitanja dobiti objektivno mišljenje građana o potrebama koje treba da zadovolji budući park kao i o nedostacima koji su prisutni u društvenoj sceni Grada Banjaluka i njenog okruženja”, istakli su u Gradskoj upravi.

    Koncept simbioze nagrađenih konkursnih rješenja ponudiće park kao sinhronizovanu mješavinu sadržaja i namjena koje će stvoriti nove prostorne vrijednosti i privući mnogobrojne korisnike.

  • Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Mađarski premijer Viktor Orban otkrio je danas o čemu će biti reči u razgovorima s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sledeće nedelje.

    On je najavio da će nastojati da isposluje veće isporuke ruskog gasa od količine predviđene novim mađarsko-ruskim dugoročnim sporazumom, prenosi Rojters.

    “Želeo bih da se poveća količina gasa za isporuke Mađarskoj od nivoa dogovorenog u rusko-mađarskom gasnom ugovoru”, rekao je Orban za mađarski državni radio.

  • Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Napetost između Ukrajine i Rusije raste već mesecima otkako je Kremlj počeo da gomila vojnike u blizini ukrajinskih granica.

    To se posebno intenziviralo u poslednje vreme, a svetski mediji objavljuju satelitske snimke na kojima se vide ruske trupe i oprema.

    Rusija je negirala bilo kakvu mogućnost invazije, međutim nagomilavanje trupa je zabeleženo na satelitskim snimcima u bazama koje okružuju severnu, istočnu i južnu granicu Ukrajine.

    Iz američke kompanije Maksar teknolodžis naveli su kako su ovog i prošlog meseca zabeležili snimke visoke rezolucije na kojima se vidi mnoštvo novih raspoređivanja na Krimu, kao i u nekoliko područja za obuku u zapadnoj Rusiji, duž periferije ukrajinske granice.

    Jedno od tih područja je i grad Jelnija, na severozapadu Smolenske oblasti u Rusiji, udaljen 260 kilometara od Ukrajine. Ovde je smeštena vojna stanica, a svega 35 kilometara od ukrajinske granice nalazi se i vojno skladište u kojem je smešteno oko 20.000 ruskih vojnika.

    Navodno je u blizini granice Ukrajine stalno smešteno oko 100.000 ruskih vojnika, koji su opremljeni raznim naoružanjem, tenkovima i sa snažnim vazdušnim snagama.

    Jedna ukrajinska procena koju je preneo CNN kaže da je tamo oko 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i vazdušnih snaga.

    Jedna od ruta potencijalne ruske invazije definitivno dolazi i sa mora, a Rusi snage nagomilavaju i tako da Ukrajini priđu preko Belorusije.

    Nekoliko hiljada vojnika se nalazi u Belorusiji na zajedničkoj vojnoj vežbi, a glavni grad Ukrajine Kijev je na udaljen samo 150 kilometara.

    U pomorskim vežbama Rusije učestvuje 140 brodova i pomoćnih plovila, 60 aviona i 10.000 ljudi.

    Prošlo je i i šest brodova ruske mornarice sposobnih za iskrcavanje glavnih borbenih tenkova, osoblja i oklopnog vozila.

  • Pregovori počeli od ranoga jutra, očekuje se “Neumski sporazum”

    Pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva koji će usmjeriti političku budućnost Bosne i Hercegovine započeli su jutros u 8 sati u Neumu.

    Prema posljednjim informacijama kojima Fena raspolaže, u hotel na jugu naše zemlje još jučer su stigli predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, američki i europski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, austrijski diplomata Johann Sattler, predstavnici OESS-a, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić uime stranke Narod i pravda.

    Predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv u Neum.

    Stavovi bosanskohercegovačkih političkih predstavnika do sada su bili dijametralno suprotstavljeni, a teško je reći može li medijacija međunarodnih predstavnika približiti stavove na posljednjim pregovorima u sada već izbornoj godini.

    Oči i uši domaće, ali i međunarodne javnosti usmjerene su u Neum gdje se u nedjelju očekuje odgovor na pitanje može li ovaj grad ponuditi politički i izborni sporazum.

    Cijeli događaj odvija se iza zatvorenih vrata, potpuno zatvoren za javnost i nepristupačan novinarima. Iz međunarodne zajednice poručili su kako će rezultate pregovora otkriti po završetku, i to priopćenjem za javnost.

  • “Globalna kapija” odgovor na kineski “Pojas i put”

    Ukoliko se obistine najave iz Evropske unije, najambiciozniji i najveći infrastrukturni projekat u istoriji čovječanstva “Pojas i put”, a iza kojeg stoji Kina, na zapadnom Balkanu mogao bi dobiti konkurenciju s obzirom na to da EU u zemlje u razvoju kroz svoj projekat “Globalna kapija” do 2027. godine planira ulaganje od oko 300 milijardi evra.

    Ovaj ambiciozni projekat “Globalna kapija” krajem prošle godine u Briselu je predstavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ističući da EU u ovom trenutku zanimaju investicije u Afriku, zapadni Balkan te Ukrajinu, Bjelorusiju, Gruziju, Jermeniju, Azerbejdžan, Moldaviju…

    Za infrastrukturne projekte na ovim teritorijama iz postojećeg fonda za održivi razvoj ići će 135 milijardi evra investicija, 18 milijardi evra će biti plasirano putem grantova predviđenih programom EU za spoljnu saradnju i 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj.

    “Državi su neophodni pouzdani partneri i u izradi održivih projekata. EU je željela da pokaže kako drugačiji, demokratski pristup može biti uspješan u sprovođenju projekata koji su usmjereni na rješavanje pitanja klimatskih promjena, održivog razvoja i globalne zdravstvene bezbjednosti”, rekla je Fon der Lajenova predstavljajući projekat istovremeno ističući da projekti koji se budu finansirali moraju biti vrlo kvalitetni, transparentni i dobro vođeni i da moraju da donesu opipljive rezultate za zemlje koje u njima učestvuju.

    Za razliku od EU, koja tek razmatra mogućnosti i pravi planove investiranja, kineski projekat “Pojas i put” već godinama se realizuje u svijetu, a samim tim i u zemljama zapadnog Balkana. U kineskoj inicijativi za sada učestvuje gotovo 70 zemalja u koje je investirano gotovo 200 milijardi dolara sa planom da se u narednim godinama u zemlje i njihovu infrastrukturu uloži nekoliko puta više.

    Ono što bi mogla biti prepreka evropskom projektu “Globalna kapija” jeste to što, za razliku od kineske inicijative “Pojas i put”, još nema jasno definisan način finansiranja i što će, kako stvari sada stoje, insistirati na ispunjenju određenih standarda o kojima, posebno zemlje u razvoju baš i ne vode računa, jer njima treba novac sad i odmah, a koji pod vrlo često nejasnim okolnostima dobijaju upravo od kineskih partnera.

    “Bosna i Hercegovina kroz evropski projekat dobiće znatno više sredstava, a što se tiče konkurencije, ona je na tržištu zdrava stvar, ali činjenica je da EU ovdje ulaže daleko više novca nego bilo koji drugi faktor”, rekao je Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH i bivši ambasador BiH u Briselu. Odgovarajući na pitanje da li je EU zakasnila s obzirom na to da se kroz inicijativu “Pojas i put” u BiH, ali i zemljama regiona uveliko gradi infrastruktura, Topčagić ističe da se već godinama i evropskim sredstvima grade ti infrastrukturni projekti, što je promovisano kroz inicijativu Berlinskog procesa kroz koji smo dobili ozbiljna sredstva.

    Ulaganja “Globalne kapije”
    135 milijardi evra investicije iz postojećih fondova 18 milijardi evra grantovi predviđeni programom EU za spoljnu saradnju 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj