VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bitka za ključni grad – Rusi hoće punu kontrolu

    Bitka za ključni grad – Rusi hoće punu kontrolu

    Ukrajina se bori da zadrži kontrolu nad ključnim autoputem do grada Severodonjecka na prvoj liniji fronta, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane. Portparol Ministarstva odbrane Oleksandar Motuzjanik rekao je na brifingu da postoje alternativni putevi za snabdevanje ukrajinskih jedinica u Severodonjecku, koji je sa tri strane okružen ruskim snagama. Cilj Rusije je da potpuno opkoli ukrajinske jedinice u gradu, kao i u obližnjem Liščansku, dodao je on.

    Ruske snage pokušavaju da preuzmu kontrolu nad Severodonjeckom, Liščanskom i Rubižnom kako bi celu oblast Luganska stavile pod rusku okupaciju, saopštilo je ministarstvo.

    Lugansk čini polovinu istočnog regiona Donbasa, gde je Moskva preusmerila svoje ratne napore. Mnogi veruju da bi Putin mogao da dobije rat ako Rusija preuzme kontrolu nad Donbasom.

    “Vodi se intenzivna ofanziva na ključni grad”

    Ministarstvo odbrane je takođe saopštilo da ruske snage “sprovode intenzivnu ofanzivu” kako bi zauzele ključni grad Lajman u regionu Donjecka.

    Portparol ministarstva je rekao da su napori Rusije da “preuzme punu kontrolu” nad Lajmanom “propali”.

    Lajman je važno železničko čvorište i ako Rusi uspeju da konsoliduju kontrolu nad gradom, obližnji grad Slavjansk postaje podložniji artiljerijskim napadima – a ukrajinske trupe jugoistočno od Lajmana postaju sve u većoj opasnosti od opsade.

  • Dodik: BiH nije donijela odluku o integracijama u NATO

    Dodik: BiH nije donijela odluku o integracijama u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da su način na koji je predsjedavajući Predsjedništva Šefik Džaferović otišao u sjedište NATO-a bez saglasnosti sva tri člana, teze koje su samo stav njegove partije, poput one o NATO putu BiH, veća opasnost za BiH od bilo kakve retorike na koju se vole pozivati.

    “BiH nije donijela odluku o integracijama u NATO, nije zauzela stav o situaciji u Ukrajini, o uticaju bilo koje treće države na BiH. Sve što je Džaferović danas izgovorio stav je muslimanskog političkog kruga”, napisao je Dodik na “Twitteru”.

    On je dodao da je šteta što generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg učestvuje u devastaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, u čije se očuvanje kunu, znajući da Džaferović u Briselu ne govori u ime BiH.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sastao se danas u sjedištu NATO-a u Briselu sa generalnim sekretarom Alijanse Jensom Stoltenbergom.

  • Nema poskupljenja električne energije u Srpskoj

    Nema poskupljenja električne energije u Srpskoj

    Nema poskupljenja električne energije u Republici Srpskoj u ovoj godini. Ovo su nakon sastanka u Banjaluci potvrdili direktor Elektrokrajine Dragan Čavić i ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

    Troškovi održavanja mreže zbog poskupljenja materijala su povećani, ali to za sada, kažu neće uticati na cijenu struje.

    Ističu da je Elektrokrajina u posljednje tri godine uspješno završila restukturiranje i reorganizaciju preduzeća, napravila uštede, ostvarila dobit i postigla likvidnost da sve svoje obaveze na vrijeme izvršava.

    Podsjetili su da je kod nas struja najjeftinija i da je Srpska energetski nezavisna što je značajno u vremenu svjetske ekonomske krize.

  • Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana

    Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana

    Prilikom pregovora s BiH o njenom eventualnom ulasku u EU, Hrvatska treba da insistira na sedam ključnih stvari, od kojih je jedna konstitutivnost Hrvata, druga – treći entitet, a treća pitanje gradnje energetskih objekata na rijeci Drini i slivu u Neretve.

    Navodi se ovo u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji je proteklih nekoliko dana izazvao pravu buru u javnosti, a pogotovo u Srbiji, a u kojem se govori o “zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihovog ulaska u EU”.

    Kako se navodi u ovom dokumentu, a u dijelu koji se odnosi na BiH, HAZU sugeriše rukovodstvu Hrvatske da posebnu pažnju obrati na razgraničenje u Malostonskom zalivu (Pelješki most) – ostrva Veli i Mali školj te Ponta Klek. Istakli su kako je ponovo neophodno aktuelizovati i potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora o zaštiti prava Hrvata, a što podrazumijeva neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom.

    Zatraženo je i da se, kako su istakli, prizna “prava i oslobodilačka uloga Hrvatske i Hrvata u uspostavi i odbrani BiH”, ali i da se prestane s lažnim optuživanjem Hrvata pred sudovima, obezbijedi ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno treći entitet, a što, prema mišljenju hrvatskih akademika, podrazumijeva sva prava koja iz toga proizlaze – ravnopravnost hrvatskog jezika i sloboda djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

    Kao najveći izazov označena je borba za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, uz opasku kako je hitno potrebno spriječiti “nasilno utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava”.

    • Treba im obezbijediti savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamenta BiH, tako i FBiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna prebivališta na istorijskom hrvatskom etničkom prostoru – navodi se u ovom dokumentu dostavljenom na adresu hrvatskog predsjednika i premijera.

    Hrvatski akademici su na kraju poručili i kako tokom ovih pregovora sa BiH treba insistirati na smanjenju “negativnih uticaja” u slučajevima gradnje strateških energetskih objekata od strane Srpske – HE “Foča, “Buk Bijela”, “Vikoč”, “Paunci”, “Sutjeska”, “Mrsovo” i “HE na Drini”, jer, kako smatraju, njihova gradnja dovodi u pitanje zaštitu sliva “HE Dubrovnik”, sliva Neretve i “HE Čapljina” na Neretvi.

    Prema riječima pomoćnika ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milana Baštinca, stav hrvatskih akademika, a posebno u dijelu koji se tiče izgradnje novih hidroelektrana, iznenadio ga je i zatekao.

    • Nije mi jasno kakve veze ima gradnja “HE na Drini” ili “Mrsovo” sa Hrvatskom. Da su to učinili iz Crne Gore, pa hajde, shvatio bih nekako. Nevjerovatno, nemam komentara – istakao je Baštinac poručujući da bi hrvatskoj akademskoj zajednici bilo bolje da se bavi problemom “Trgovska gora”.

    “Mit o Jasenovcu”

    Kada je riječ o Srbiji, hrvatski akademici smatraju da je vlastima u Beogradu evropski put potrebno usloviti “odricanjem velikosrpske propagande, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu”. Na spisku je i pitanje granice na Dunavu koja je, prema mišljenju hrvatskih akademika, pogrešno određena. Na kraju su konstatovali kako postoji i “potreba definisanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj”. Kada je u pitanju Crna Gora, oni smatraju da treba tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, ali i plaćanje ratne štete.

  • U ponedjeljak zvanična objava

    U ponedjeljak zvanična objava

    Predsjedništvo SDS-a na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak izaći će sa imenima kandidata za funkciju člana Predsjedištva BiH, kojeg na kraju treba da potvrdi Glavni odbor.

    Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a je potvrdio da je sjednica zakazana za ponedjeljak te da će se na njoj odlučiti i kada će biti održana sjednica Glavnog odbora.

    On je za “Nezavisne novine” rekao da je okvirno planirano da sjednica Glavnog odbora na kojoj će biti riječi o kandidatima pa i onima za inokosne funkcije bude održana 5. juna, ali da je moguće da bude i nekog drugog datuma

    Nezvanično, u ovom trenutku i kako stvari stoje, Predsjedništvo BiH predložiće Glavnom odboru stranke dva imena i to Milana Miličevića, načelnika opštine Teslić i predsjednika Glavnog odbora te Mirka Šarovića, predsjednika SDS-a.

    “Ta dva imena su u igri. U slučaju da postignu dogovor njih dvojica među sobom moguće da Predsjedništvo SDS-a predloži samo jedno ime na potvrđivanje ali to je malo vjerovatno. U ovom trenutku nema trećeg imena”, rekao je izvor banjalučkog dnevnika.

  • Džonson preuzeo potpunu odgovornost za kršenje lokdauna: “Zgrožen sam”

    Džonson preuzeo potpunu odgovornost za kršenje lokdauna: “Zgrožen sam”

    Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da preuzima odgovornost za kršenje epidemioloških pravila u svom kabinetu.

    “Preuzimam punu odgovornost za sve što se desilo na moje oči. Zgrožen sam nekim ponašanjem”, rekao je Džonson u parlamentu nakon objavljivanja izvještaja o zabavama u Dauning stritu tokom zabrane okupljanja.

    U izvještaju se navodi da odgovornost za kulturu ponašanja koja je dovela do kršenja pravila u kabinetu premijera Borisa Džonsona moraju da snose oni na najvišoj funkciji.

    Džonson je korigovao i prethodnu izjavu pred parlamentom da su pravila poštovana svo vrijeme dodajući da nije znao da su na tim skupovima članovi njegovog kabineta prekršili pravila.

    “Nije utvrđeno da je moje prisustvo u tim trenucima, kratko kao što je bilo, bilo izvan pravila. Ali jasno je da to nije bio slučaj za neke skupove sa kojih sam otišao i druge zabave kad čak nisam ni bio u zgradi”, rekao je britanski premijer, prenosi Rojters.

    Džonson je ponovo uputio izvinjenje zbog prisustva na zabavi povodom njegovog rođendana u junu 2020. godine zbog čega mu je izrečena novčana kazna.

  • Putin potpisao dekret o državljanstvu za žitelje Hersona i Zaporožja

    Putin potpisao dekret o državljanstvu za žitelje Hersona i Zaporožja

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas dekret kojim se pojednostavljuje proces izdavanja ruskog državljanstva žiteljima ukrajinskih oblasti Hersona i Zaporožja koje su pod kontrolom ruskih snaga.

    Dekret je u skladu sa šemom koja postoji od 2019. godine koja važi za stanovnike oblasti ukrajinskih regiona Lugansk i Donjeck, prenosi Rojters.

  • Džaferović održao sastanak sa Stoltenbergom, NATO najavio jačanje odbrambenih kapaciteta BiH

    Džaferović održao sastanak sa Stoltenbergom, NATO najavio jačanje odbrambenih kapaciteta BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović održao je danas u Briselu sastanak s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom s kojim je razgovarao o NATO putu BiH, ali i ruskom utjecaju u državi.

    Na početku konferencije za medije, Stoltenberg se zahvalio Džaferoviću na posjeti te je rekao kako je NATO posvećen saradnji s BiH.

    “Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni euroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog utjecaja u regiji”, rekao je Stoltenberg.

    Naglasio je kako će NATO učiniti više da stane uz partnere što uključuje i razvoj novih odbrambenih kapaciteta i kooperaciju u cyber sigurnosti i borbi protiv terorizma.
    “Razgovarali smo o ulozi NATO-a u ALTHEA-i i nastavit ćemo podržavati ovu EU operaciju kao i Oružane snage BiH kao jednu od najjačih multietničkih instiucija. One su vitalne za stabilnost države i moraju biti očuvane”, poručio je Stoltenberg.

    S druge strane, Džaferović je naglasio kako se BiH davno opredijelila za put prema NATO savezu.

    “Hvala vam što imamo priliku da razgovaramo o odnosima BiH i NATO-a. Današnji sastanak je bio jako konstruktivan i na tragu je onoga što želi BiH i NATO. BiH je aspirant za članstvo u NATO savez. Mi smo se 2005. godine opredijelili za to. Tokom 2009. podnijeli smo zahtjev za ANP i nalazimo se i dalje u tom statusu. Nažalost, postoje problemi i snage koje osporavaju NATO put”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    Naglasio je kako je NATO zaustavio rat i očuvao mir u BiH.

    “BiH je država u kojoj je NATO uradio mnoge važne stvari. Zaustavio je rat, uspostavio mir, predano s bh. vlastima radio na implementaciji Dejtona. NATO je garant Dejtona, mira i stabilnosti u BiH i zahvaljujem se na tome. Uvjeren sam da će NATO savez i dalje nastaviti štititi mir i stabilnost u državi”, rekao je Džaferović.

    Poručio je kako je u BiH nažalost prisutan ruski utjecaj.

    “U BiH nažalost postoji ruski utjecaj i mi se na to moramo odnositi na adekvatan način. Postoje otvorene prijetnje iz Rusije, to radi ruski ambasador. Molim vas da na samitu u Madridu date snažnu podršku NATO putu BiH i da se referirate na obaveze koje ima NATO savez prema Dejtonu. Molim da se ojača NATO štab u Sarajevu. Hvala vam na podršci koju dajete OSBiH i želim da naši kontakti budu sve češći i snažniji. Da saradnja bude što snažnija i da OSBiH budu što je moguće prilagođene standardima NATO saveza”, zaključio je Džaferović.

    O zahtjevima Milanovića

    Tokom konferencije, Stoltenberg se osvrnuo i na izjave Zorana Milanovića i svojevrsno uslovljavanje ulaska u NATO Švedske i Finske promjenama izbornog zakona u BiH.

    “Što se tiče razgovora s Milanovićem, on je bio konstruktivan. On je izrazio zabrinutost vezano za situaciju u BiH, ali razgovarali smo i o potencijalnom članstvu Finske i Švedske. Reći ću da sam uvjeren da ćemo pronaći rješenje i da će oni postati članice saveza. Svi saveznici se slažu da su vrata NATO-a otvorena i da Finska i Švedska zrele zemlje koje ispunjavaju standarde NATO-a”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    Džaferović je poručio kako je izborni zakon isključivo pitanje BiH.

    “Izborni zakon je pitanje BiH i mi ćemo odlučivati o tom pitanju u skladu sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Učinili smo mnogo napora da implementiramo te odluke i cijeli svijet zna, kao i EU i SAD zbog čega ti pregovori do sada nisu uspjeli i gdje leži odgovornost za to. Želim da napomenem da je za nas neprihvatljivo da se uslovljava bilo čiji NATO put izmjenama izbornog zakona u BiH”, ističe Džaferović.


    Predsjedavajući Predsjedništva se osvrnuo i na posljednje izjave Milorada Dodika.

    “Dodik i svi trebaju znati da nema nikakvog, a kamoli mirnog razlaza u BiH i da nema ni teritorijalnih ni etničkih podjela unutar BiH. Postoji Dejton sa 27 godina mukotrpno građenih reformi. Najbolje za sve u BiH jeste da se striktno pridržavamo svega onoga što imamo na snazi. Nije moguće da bilo ko unilateralnom akcijom promijeni važeća rješenja”, jasan je Džaferović.

    Na kraju konferencije za medije, Stoltenberg je rekao kako NATO prati situaciju u BiH, a naročito zapaljivu retoriku koja dolazi iz RS-a

    “Mi pažljivo pratimo dešavanja u BiH. Nastavljamo s našim štabom u Sarajevu sarađivati. Dugoročno smo opredijeljeni za to i pružamo podršku kako bismo osigurali mir i stabilnost. Pratimo retoriku podjela i zapaljive poruke koje dolaze iz RS-a i zato sada razmatramo kako možemo ojačati praktičnu podršku, uključujući izgradnju odbrambenih kapaciteta i kako da osnažimo naše prisustvo i sarađujemo u oblasti naoružanja”, zaključio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

  • Zaharova: Prerano govoriti o reakciji Moskve na učlanjivanje Finske i Švedske

    Zaharova: Prerano govoriti o reakciji Moskve na učlanjivanje Finske i Švedske

    Prerano je da se govori o konkretnim kontramjerama Rusije na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je podsjetila da je Rusija isticala u više navrata da pristupanje Finske, koja se ranije pridržavala politike nepristupanja i Švedske NATO-u neće proći bez odgovora mjerama političke, ekonomske i vojno-tehničke prirode radi osiguravanja ruske bezbjednosti.

    “Prerano je da se govori o specifičnim mjerama i njihovom konkretnom sadržaju”, naglasila je Zaharova.

    Prema njenim riječima, kontramjere Rusije zavisiće od uslova članstva Finske i Švedske u Alijansi, uključujući razmještanje infrastrukture NATO-a i članica tog saveza na njihovim teritorijama, uključujući ofanzivno oružje.

    Finska i Švedska su zvanično predale zahtjev za članstvo 18. maja, podsjeća TASS.

    Učlanjivanju dvije zemlje usprotivio se predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, tvrdeći da Ankara neće podržati takav korak dok Finska i Švedska ne definišu svoj stav u vezi sa terorističkim organizacijama, uključujući Radničku partiju Kurdistana, za koju turske vlasti tvrde da je jedna od njih.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je 16. maja na reakciju Moskve na proširivanje infrastrukture Alijanse na teritorije Finske i Švedske.

  • “Njegovo kameleonsko ponašanje može dovesti do humanitarne katastrofe”

    “Njegovo kameleonsko ponašanje može dovesti do humanitarne katastrofe”

    Povodom današnjeg performansa gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića ispred Tužilaštva Republike Srpske, radnici Univerzitetskog kliničkog centar Republike Srpske, jednoglasno su poručili da kiseonik za najugroženije pacijente znači život.

    Odgovorno tvrdimo da životi naših pacijenata, kojima je bila neophodna kiseonička podrška, nikada nisu bili u opasnosti zbog kvaliteta kiseonika. Kvalitet kiseonika je bio vrhunski, i mnogo više nego medicinski zadovoljavajući, kao što je to ekspertnim analizama utvrdila i nezavisna laboratorija kompanije Linde – ističu zdravstveni radnici.

    Dodaju da je živote njihovih pacijenata ugrožavao aktuelni gradonačelnik.

     – Samo mi znamo šta smo proživljavali tih dana zajedno sa našim pacijentima i njihovim porodicama. Da nismo sačuvali zdrav razum i prisebnost i razgovarali sa njima dok su prolazili kroz agoniju, imali bismo masovno umiranje na našim odjelima i klinikama, a sve to zahvaljujući neodgovornom i sebičnom ponašanju dotičnog – kazali su ovi radnici.

    Naglašavaju da je gradonačelnik Banjaluke širenjem dezinformacija o ispravnosti kiseonika unio strah i paniku među pacijente, njihove porodice i najmilije.

    Očita želja mu je bila da pokuša da uruši povjerenje stanovnika Republike Srpske u zdravstveni sistem i na taj način diskredituje zdravstvene radnike. Svojim postupcima umalo je doveo do još jedne tragedije poput smrti „12 beba“ i izgradnje još jednog spomenika, što je monstruozno. U tome na svu sreću nije uspio – ošto ističu oni.

    Kako kažu, vjeruju da je tada ipak počinio zločin nad stanovnicima Republike Srpske jer su mnogi od njih na osnovu takvih njegovih neistina izbjegavali bolničko liječenje, odgađali javljanje ljekaru što je izazvalo mnogo teži oblik bolesti, a za neke u konačnici i smrt.

    – Interesantno je da kada god mu ponestane medijske eksponiranosti uporno pokušava da revitalizuje takozvanu aferu kiseonik. To je još jedan od dokaza da dotični nije dorastao funkciji koju obavlja. Tužno je da je mladi aktuelni gradonačelnik zbog sopstvenog političkog marketinga spreman da unese kolektivnu paniku i strah u sopstveni narod – poručili su radnici Univerzitetskog kliničog centra.

    Kažu da je njegovo kameleonsko ponašanje i svaštarenje istovremeno izigravajući ljekara, gradskog arhitektu i komunalnog policajca, moglo dovesti do humanitarne katastrofe, a suštinski predstavljaju paravan za njegovo neznanje, nezrelost i neobrazovanost.

    – Mi vjerujemo u Republiku Srpsku i rad njenih institucija, mi radimo, stvaramo i gradimo. Nismo zaposleni u putujućem cirkusu, već ozbiljno radimo za dobrobit i zdravlje naroda, što ćemo nastaviti i u budućnosti – poručuju zdravstveni radnici.