Autor: INFO

  • Zarobljeni ukrajinski vojnik: Ukrajina komanda skriva gubitke

    Ukrajinska vojska je falsifikovala informacije o svojim pripadnicima koji su poginuli u borbama, označavajući ih kao dezertere ili kao nestale u akciji, tvrdi zarobljeni ukrajinski vojnik u video snimku koji je danas objavilo rusko Ministarstvo odbrane.

    “Situacija je bila teška i nismo mogli da sklonimo tela vojnika poginulih u borbi. Do sredine marta dobio sam naređenje od komandanta brigade da iskopam rov širok dva metra i dugačak 50 metara”, izjavio je ukrajinski ratni zarobljenik Nikita Lazarenko, objašnjavajući da je u tom rovu sahranjeno oko 50 njegovih saboraca, prenosi TAS S.

  • Vitalij Kličko: Šire moju lažnu izjavu o Srbiji, tražite audio ili video dokaz

    Vitalij Kličko: Šire moju lažnu izjavu o Srbiji, tražite audio ili video dokaz

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko demantovao je da je izjavio da će Ukrajinci biti oslobođeni od Rusije “kao što su Albanci oslobođeni od Srbije”.

    „Prijatelji, pojedini strtani internet mediji, uključujući ruske, počeli su da šire moj navodni ‘citat’ i vezi sa Srbijom i Albanijom. Ja to nisam rekao. I pre nego što prenesu takvu vrstu informacije i bilo šta citiraju, novinari bi trebalo da zatraže audio ili video dokaz takve ekskluzive“, poručio je Kličko na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici.

    PR menadžerka Vitalija Klička Katja Zinovjeva prethodno je za N1 kratko navela da će se uskoro oglasiti o, kako je napisala – pod znacima navoda – „izjavi“ Klička koju je objavio švajcarski portal.

    Švajcarski portal na albanskom jeziku „Le Canton27ch“ prethodno je objavio kako je Kličko u razgovoru sa njihovim novinarom, tokom Svetskog ekonoskog foruma u Davosu, navodno izrazio zadovoljstvo što je prvi put sreo jednog albanskog novinara, navodeći da je to dobra prilika da prenese poruku njemu i albanskom narodu.

    “Čuli smo i čitali da ste i vi Albanci, kao i mi Ukrajinci, ljudi mira, slobodoljubivi, ali i borci. Danas se borimo protiv ruskog režima koji pokušava da okupira Ukrajinu, kao vi koji ste nekada bili okupirani od Srbije”, preneo je taj portal navodnu izjavu gradonačelnika Kijeva.

    Iako je uz tekst objavljena fotografija novinara portala koji se rukuje sa Kličkom ispred jedne od zgrada u Davosu, snimak sporne izjave nije objavljen.

    Navodna izjava je izazvala oštre reakcije u Srbiji, a povodom nje se oglasila i Ambasada Ukrajine u Beogradu navodeći da Kličko nema nikakve veze, niti ovlašćenja da iznosi stav Ukrajine koji se tiče spoljne politike.

  • Nacrt budžeta BiH za 2022. godinu upućen Savjetu ministara

    Nacrt budžeta BiH za 2022. godinu upućen Savjetu ministara

    Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu u iznosu 1.073.600.000 KM danas je iz Ministarstva finansija i trezora upućen u proceduru usvajanja Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara.

    Nakon što je juče Savjet ministara usvojio Okvirni budžet za period 2022-2024. godina stvoreni su uslovi za usvajanje Nacrta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda istakao je da je ovo ministarstvo u najbržem mogućem roku u datim okolnostima završilo rad na Okvirnom budžetu i i ovogodišnjem budžetu.

    – Globalni okvir Fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022-2024. godina usvojen je 30. marta, te je uslijedio rad na dva obimna dokumenta na kojima počiva finansiranje institucija BiH i povrat javnog duga. Ministarstvo finansija i trezora BiH je u roku dva mjeseca završilo ovaj zahtjevan posao, te očekujemo da se dalje bez poteškoća nastavi dalja procedura usvajanja budžeta – rekao je Bevanda.

    Na osnovu Ustava i zakona Ministarstvo finansija i trezora je tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.

    Nakon što Savjet ministara usvoji Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu on se upućuje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH, koje utvrđuje prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, poslije čega ga upućuje na usvajanje Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Globalni fiskalni okvir u BiH zadao je okvire za budžet institucija BiH za 2022. godinu u iznosu 1.073.600.000 KM, od čega je od indirektnih poreza 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara.

  • Bivši banjalučki muftija Kozlić osumnjičen za zloupotrebe teške 1,5 miliona KM

    Bivši banjalučki muftija Kozlić osumnjičen za zloupotrebe teške 1,5 miliona KM

    Banjalučka policija podnijela je Okružnom javnom tužilaštvu izvještaj protiv Almira Hodžića iz Čelinca i Osmana Kozlića iz Banje Luke zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba položaja odgovornog lica, te Muhedina Spahića iz Zenice zbog sumnje da je počinio krivično djelo zaključenje štetnog ugovora.

    Kozlić je ranije bio banjalučki muftija. Nakon te funkcije .Osman ef. Kozlić imenovan je za muftiju Islamske zajednice Bošnjaka u Evropi sa sjedištem u Njemačkoj

    Osumnjičeni su da su navedena krivična djela počinili u toku 2016. godine obavljajući poslove predstavnika i odgovornih lica u Islamskoj vjerskoj organizaciji u Banjoj Luci.

    – Medžlisu IZ Banja Luka pričinili su materijalnu štetu u iznosu od oko 1.500.000 КM – saopćeno je iz policije.

  • Nehamer: Putin spreman da omogući izvoz iz Ukrajine

    Nehamer: Putin spreman da omogući izvoz iz Ukrajine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman je da omogući izvoz iz Ukrajine preko morskih luka, saopštio je danas poslije podne austrijski kancelar Karl Nehamer.

    Nehamer je, nakon telefonskog razgovora sa Putinom, na pres konferenciji u Beču, rekao da najprije moraju da se uspostave bezbjednosni uslovi u ukrajinskim lukama.

    Kazao je da je važno da se omogući izvoz preko luka, jer je transport žitarica težak drumskim putem.

    Nehamer je naglasio da će se tek vidjeti da li se radi samo o praznim riječima, ili iskrenoj spremnosti, koja će se vidjeti tek ako se izvoz preko luka zaista omogući.

    Takođe, naveo je da je Putin spreman na pregovore sa Ukrajinom o razmjeni zarobljenika.

    Isto tako, prenio je, Putin je obećao da će omogućiti pristup predstavnicima Međunarodnog Crvenog krsta ratnim zarobljenicima, ali i da je tražio da to učini i Ukrajina.

    Nehamer je kazao da je Austrija zemlja koja vodi politiku aktivne neutralnosti, koja s tim u vezi, razgovara sa svim stranama, ali istovremeno zna i da imenuje agresora.

    “Mi smo na strani Ukrajine, a Ruska Federacija je jasno odgovorna za ovaj rat. Međutim važno je da se kroz razgovor pruži doprinos obustavi oružanih sukoba”, objasnio je austrijski kancelar.

    On je ukazao da je današnji telefonski razgovor bio nastavak razgovora od prije mesec i po, kada je boravio u Moskvi.

    Nehamer je istakao da je u razgovoru Putina jasno konfrontirao sa “ludilom rata” i kazao da je razgovor bio intenzivan i ozbiljan, a trajao je 45 minuta.

    Prenio je da je Putinu poručio da se više ne može govoriti o ratu sa lokalnim posljedicama, već o izazivanju dramatične krize koja može da destabilizuje svjetski mir.

    Podsjetio je da rat u Ukrajini ugrožava snabdijevanje namirnicama u Africi, Pakistanu i drugim dijelovima svijeta, kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

    Dodao je, međutim, da Putin ima svoj narativ i da govori da je Evropa sama kriza što je sankcijama izazvala tešku situaciju na energetskom tržištu.

    “On pravda rat, ali to što govori ne odgovara situaciji i događajima. Rekao je da nije ispoštovan proces iz Minska, da je zapad zloupotrijebio povjerenje Rusije. Ja sam mu odgovorio da su to pitanja o kojima je trebalo pregovarati i da to sve ne može opravdati rat”, rekao je Nehamer.

    Nehamer je istakao da UN imaju važnu ulogu u postizanju mira u Ukrajini, a da Austrija, kao neutralna zemlja želi da podrži svjetsku organizaciju.

    Na pitanje novinara da li je bilo riječi o gasu, Nehamer je prenio da je ponovo Putin, sam od sebe, rekao da će sve obaveze u vezi isporuke biti ispoštovane.

    “Međutim, rekao sam mu da ćemo Gaspromovo skladište gasa u Hajdahu preuzeti, ukoliko ga ruska kompanija ne bude koristila, i da ćemo ga staviti drugima na raspolaganje”, upozorio je Nehamer.

    On je rekao da pred telefonski razgovor sa Putinom nije bilo usaglašavanja sa partnerima iz EU, jer svi zastupaju isti stav, ali je najavio da će o ishodu informisati evropske partnere.

    Razgovoru sa Putinom prethodili su telefonske konferencije sa predsjednikom i premijerom Ukrajine, predsjednikom Međunarodnog Crvenog krsta, generalnim sekretarom UN i predsjednikom Turske.

  • Darku Elezu jedinstvena kazna zatvora od 20 godina

    Sud BiH objedinio je Darku Elezu kazne koje su mu izrekli ovaj i sud u Istočnom Sarajevu, te mu izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora.

    Sud BiH otpremio je presudu kojom su objedinjene kazne izrečene presudama ovog suda od 10. novembra prošle godine i tadašnjeg Osnovnog suda Srpsko Sarajevo, odnosno Okružnog suda Srpsko Sarajevo od 13. aprila 2004. godine, saopšteno je iz Suda BiH.

    Eleza je Sud BiH, na osnovu sporazuma o priznanju krivice, osudio na 15 godina zatvora zbog teških krivičnih djela počinjenih u okviru organizovane kriminalne grupe, poznatog kao predmet “Lutka”.

    Optužnica u predmetu “Lutka” teretila ga je za organizovani kriminal u vezi sa više teških krivičnih djela među kojima su teška ubistva, pokušaj ubistva, pljačke transporta novca i druga krivična djela počinjena od 2005. do 2009. godine.

    Sud u Istočnom Sarajevu 2004. godine osudio je Eleza na pet godina i osam mjeseci zbog ubistva.

    Elez se trenutno nalazi na izdržavanju kazne u zatvoru u Vojkovićima, gdje čeka odluku po ličnom zahtjevu da bude izručen Srbiji kako bi tamo izdržavao kaznu.

  • Šarović o odluci Ustavnog suda

    Šarović o odluci Ustavnog suda

    Komentarišući Odluku Ustavnog suda BiH da ukine odredbe Deklaracije Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti i zaključke u vezi Informacije o prenosu nadležnosti, predsjednik SDS Mirko Šarović ocijenio je da Ustavni sud dvostrukim aršinima radi sam protiv sebe i donosi odluke koje nisu u skladu sa Ustavom BiH.

    Vlast je i računala da će Ustavni sud BiH poništiti zaključke i da se samo poigrala sa biračima. Tačno je da naši poslanici nisu glasali za Deklaraciju i zaključke jer smo znali da namjera nije iskrena, da se vlast poigrava biračima i da upravo računaju na Ustavni sud BiH. Međutim, uvijek ćemo braniti pravo Narodne skupštine i njene većine, ma ko u njoj bio, da imaju pravo na deklarativan politički stav i kreiranje političkih ciljeva, istakao je Šarović.

    Predsjednik SDS mišljenja je da Ustavni sud BiH uopšte nije mogao razmatrati osporene akte i da je apelaciju 15 poslanika Predstavničkog doma morao odbaciti bez ulaženja u meritum.

    Ustavni sud BiH po slovu Ustava BiH nadležan je da razmatra usklađenost opštih akata sa Ustavom BiH, a to su ustavi entiteta i zakoni. Podsjetiću vas, kada je Mladen Bosić 2016. godine podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Ustavni sud BiH se proglasio nenadležnim jer ne odlučuje o pojedinačnim pravnim aktima. Svojim dvostrukim aršinima u istoj situaciji, Ustavni sud BiH je potvrdio da je politički a ne pravni sud, i da se bavi lovom na vještice – ističe Šarović.

    Predsjednik SDS smatra i da Republika Srpska mora insistirati na donošenju Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi strane sudije bile zamijenjene domaćim jer je to za Srpsku najvažniji prioritet.

    – Ono što je bitno, to od BiH traži i Evropska komisija koja nam je jasno rekla – sa stranim sudijama nema evropskog puta. To je kapital koji režim u Republici Srpskoj nažalost ne zna da iskoristi – zaključio je Šarović.

  • U Sarajevu uhapšen profesor zbog uznemiravanja učenica

    U Sarajevu uhapšen profesor zbog uznemiravanja učenica

    U Sarajevu je u četvrtak uhapšen profesor jedne srednje škole zbog sumnje da je uznemiravao maloljetne učenice.

    Kako nezvanično saznajemo prosvjetni radnik, inače stariji muškarac, se sumnjiči da je učenicama slao poruke neprimjerenog sadržaja sa seksualnom konotacijom.

    Hapšenje je izvršeno po nalogu Tužilaštva BiH, a naredbi Suda BiH.

    “U skladu sa naredbom Suda BiH, izvršeno je izuzimanje određene dokumentacije i elektronskih uređaja, u svrhu prikupljanja dokaza, a osoba koja je lišena slobode bit će predata postupajućem tužitelju koji će ispitati osumnjičenog i donijeti odluku o daljim aktivnostima”, naveli su.

    Aktivnosti su poduzete u okviru predmeta koji se odnosi na kazneno djelo iz članka 29. Zakona o ravnopravnosti spolova, a odnosi se na neprimjereno ponašanje i uznemiravanje učenica od strane prosvjetnog djelatnika.

    Iz Tužilaštva BiH su naveli da zbog zaštite identiteta i integriteta oštećenih koje su malodobne osobe, postupajuće institucije nisu u mogućnosti dati više informacija ili detalja.

  • Drama u Inđiji

    Drama u Inđiji

    Juče se u Inđiji u Srbiji odvijala prava drama u jednom lokalnom kafiću. Naime, na društvenim mrežama je objavljen video ovog nemilog događaja.

    Vidi se kako muškarac sa kačketom prilazi kafiću u puca u pravcu D. K.. Međutim, Z. R. i njegov prijatelj su brzo reagovali te je muškarac s kačketom promašio i pobjegao.

    Međutim, tu nije kraj drame. Z. R. se vratio i bacio ručnu bombu u kafić, javljaju srpski mediji.

    Ranjeni čovjek se sa povredama vrata sam javio u Dom zdravlja “Inđija”.

    Policija je zadržala do 48 sati Z. R. (1980) iz okoline Rume, osumnjičenog da je sinoć u jednom ugostiteljskom objektu u Inđiji hicem iz pištolja ranio četrdesetdvogodišnjeg muškarca, a potom u lokal bacio bombu.

    Četrdesetdvogodišnjaku je pomoć ukazana u Domu zdravlja u Inđiji, a potom je prevezen u Kliničko-bolnički centar Vojvodina, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede.

    Osim četrdesetdvogodišnjaka, niko od zaposlenih niti gostiju nije povrijeđen.

    Z.R. će, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična djela pokušaj ubistva, izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, uz krivičnu prjavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Sremskoj Mitrovici, navedeno je u saopštenju policije.

  • Plenković: Srbija pravi korake unazad

    Plenković: Srbija pravi korake unazad

    Hrvatska će zaštiti četvoricu visokih hrvatskih oficira protiv kojih je srpsko tužilaštvo podiglo optužnicu za raketiranje srpskih civila u izbjegličkoj koloni, avgusta 1995. na Petrovačkoj cesti, poručio je premijer Andrej Plenković i dodao da “ovakvim potezima Srbija pravi korake unazad u izgradnji pomirenja”.

    Plenković je u otvorenom dijelu sjednice Vlade rekao da to “nikako nije dobro za odnose i da stvara polarizovanu atmosferu” koju će, kako je rekao, kao odgovorna vlada znati da riješi.

    Vlada će, kazao je, nastaviti politiku normalizacije odnosa.

    Plenković je objasnio da je sjednica vlade kasnila, zbog sastanka s optuženim pilotima, kojima je poslao poruku “da će Hrvatska znati da iskoristi mehanizme koji su joj na raspolaganju”.

    “Nemamo u ovom trenutku konkretnih dokumenata ni zamolnicu za pravnu pomoć. Kao što sam već rekao, za nas je cijeli Domovinski rat, a posebno operacija Oluja i Bljesak, dio oslobodilačkih napora za zaštitu naših teritorija i nikada nije bilo komandi usmjerenih protiv civilnih ciljeva”, tvrdi Plenković.

    Vlada će, kazao je, kao što je postupala i ranije, iskoristiti sve mehanizme da zaštiti pilote i dignitet Domovinskog rata i tako uputi jasnu poruku o vjednostima.

    Plenković je, između ostalog, govorio i o odluci Rusije da protjera pet hrvatskih diplomata i dodao da će vlada razmotriti ovaj slučaj i preduzeti dalje poteze.