VRBAS Media

Autor: INFO

  • Odmazda zbog sankcija ili zaštita interesa BiH

    Odmazda zbog sankcija ili zaštita interesa BiH

    Da li je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za Bosnu i Hercegovinu i kakve veze ima prijateljstvo sa trgovinom – tema je o kojoj se raspravlja u javnosti nakon što se član Predsjedništva, Milorad Dodik, pozvao na vitalni nacionalni interes kako bi blokirao navedeni sporazum.

    Ovaj Dodikov potez mnogi su u javnosti protumačili kao vid odmazde, jer mu je Velika Britanija ranije uvela sankcije, navodeći da trgovina i saradnja ne bi trebali da se dovode u pitanje zbog ličnih obračuna.

    Dodik je u srijedu, nakon sjednice Predsjedništva BiH, rekao da je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za BiH i da se zbog toga pozvao na vitalni nacionalni interes.

    – Imam osjećaj da u podređen položaj stavlja BiH i u tom pogledu, pošto je to drugi put na odlučivanju, glasao sam protiv i potegao vitalni nacionalni interes – rekao je Dodik.

    “Politička glupost”
    On je poručio da će to pitanje biti upućeno Narodnoj skupštini Republike Srpske i da vjeruje kako će ga parlament odbaciti.

    Dodik tvrdi da Republika Srpska ne doživljava Veliku Britaniju kao prijatelja, “jer postoje opravdane sumnje da ponuđeni sporazum ne tretira ravnopravno subjekte u sporazumu”.

    Poslanica PDP u parlamentu Srpske, Jelena Trivić, ističe da još ne zna da li će glasati za odbacivanje navedenog sporazuma jer nisu stigli materijali u Narodnu skupštinu RS, pa ne zna šta je sporno u navedenom sporazumu.

    – Nemamo još materijale; kada stignu mogu komentarisati. Trgovina nema veze s prijateljstvom. Pogrešno je ako Dodik smatra da cijela Republika Srpska treba da trpi zbog njegove političke gluposti. Pogrešno je i što funkciju srpskog člana Predsjedništva, a i Narodnu skupštinu Srpske, koristi za lične obračune – istakla je Trivićeva za Srpskainfo.

    Poslanik NPS u parlamentu Srpske i lider te stranke, Darko Banjac, ističe da će podržati Dodikov veto, jer vjeruje da je imao dobar razlog zašto želi onemogućiti navedeni sporazum.

    – Što se tiče Velike Britanije ne vjerujem da imamo neke posebne trgovačke veze s tom zemljom. Velika Britanija nije nikada nikome dobro donijela; to je poznata kolonijalna zemlja, koja je crpila resurse iz svojih kolonija. Pogledajte kako su prošle kolonije koje su bile pod vlašću Velike Britanije – navodi Banjac za Srpskainfo.

    “Nisu prijatelji”
    Podsjeća da je Engleska predložila rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je Rusija zaustavila.

    Mislim da to nikada ne treba da zaboravimo. Nama Englezi nisu prijatelji. To je jedna od zemalja koja ovdje predvodi kršenje Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno da ću podržati Dodikov veto – kategoričan je Banjac.

    Šef Kluba poslanika DNS u parlamentu Srpske, Duško Ivić, nije mogao precizirati kako će poslanici njegove stranke glasati u Narodnoj skupštini RS.

    Istakao je da prvo moraju vidjeti Dodikovo obrazloženje u materijalima koji stignu u Narodnu skupštinu RS, pa će se prema tome odrediti.

    Cirkus
    Ivić dodaje da Dodikova međunarodna politika odavno ide u pogrešnom smijeru, te da se očito to nastavlja.

    – Dodik ima osjećaj da je predsjednik države sa 50-60 miliona stanovnika, a ne da je samo član Predsjedništva iz jednog od dva entiteta unutar BiH, tačnije Republike Srpske, koja trenutno možda broji 800.000 stanovnika – ističe Ivić za Srpskainfo.

    Dodaje da je Dodikova međunarodna politika katastrofalna po Srpsku, njene interese, ali i po njene građane.

    – Taj njegov cirkus se nastavlja. Ranije je najavljivao uvođenje sankcija Njemačkoj, a sad želi i Velikoj Britaniji. Tačno je da politika Velike Britanije nije uvijek bila naklonjena interesima građana Srpske, ali ni ovo što radi Dodik nije u interesu građana Republike Srpske – poručuje Ivić.

  • “Dodik se ponaša kao drvosječa”

    Svijet se ne smije BiH. To više nije moguće jer mi je CIK danas saopštio da su mogli već dodijeliti sve poslove zato što smo zajedničkim snagama utvrdili budžet, istakao je Kristijan Šmit.

    Zahvaljujem se i Savjetu ministara i ministru Bevandi da smo, nakon što smo zajednički, jednu za drugom donijeli odgovarajuće odluke, oni su pokušali, ja sam je kompletirao, tako da smo dobili situaciju da stvari teku svojim tokom. Mogle su to i prije pola godine – rekao je Šmit.

    Smatra da se ne mora govoriti da je debakl to što je on morao nametnuti odluku.

    Trebali bismo biti zahvalni ako se stvari zajednički mogu odvijati i uraditi. Ja ne utvrđujem zašto je ovaj, onaj ili onaj nešto uradio ili nije. Jednostavno, dobro je da će se izbori održati. Svi znamo da to se ne podrazumijeva samo po sebi, a sada imamo, u pravom trenutku 2. oktobra imamo izbore, sada samo još trebamo birati one koji žele da budu na izborima i koje želimo birati. Ja bih više volio da nisam morao djelovati, da se nisam morao umiješati, ali uz svo poštivanje onih koji se brinu o tome, u ovoj zemlji su ljudi jednostavno svi tako nervozni. Jednostavno, hajde da svako radi svoj posao i vidite, tada stvari funkcionišu. Dakle to nije ništa spektakularno, ali to je recept kojeg sam ja evo donio. Kako stvari funkcionišu, to je na osnovu mog vlastitog iskustva iz Njemačke – rekao je.

    O HNS
    O tvrdnjama HNS da je poništio suverenitet države Šmit kaže:

    – Ne znam šta ko kaže i ne želim da znam jer svakome bih preporučio da onaj ko se brine za suverenitet države BiH, neka da svoj doprinos da se taj suverenitet stvarno i implementira. Funkcionalnoj državi nije potrebna međunarodna zajednica, a ova zemlja želi u EU. Ja ću svakako sa najvećim uzdržavanjem koristiti ove mogućnosti, ali iskreno rečeno mislim da je tužno da smo uopšte došli dotle u ovoj zemlji da moramo tako nešto da uradimo. Dakle moguće je donijeti odluke, samo se mora dogovoriti. Demokratija znači svađa i rasprava. Naravno to je ispravno i uredu i različita mišljenja, ali demokratija ne znači da se jednostavno ljudi svađaju, da se zakače za to o čemu se svađaju, a da ne donesu onda odluku nikakvu i onda se traži krivac kazao je te dodao – rekao ke Šmit.

    Dodaje da je potreban drugi put, i da postoji drugi put.

    – Nama je potrebno okruženje, politička klima u BiH se mora promijeniti. Niko neće dati nešto ili izgubiti nešto ako kaže evo ja ću malo popustiti, hajde da nađemo neko zajedničko rješenje. Ali ovdje je uvijek nekako ta ideja ako ja ne dobijem 100 odsto od onog što tražim, onda su svi oni drugi tamo, oni zli koji su nešto dobili. Ne. Dakle jako puno ima nepotrebnih rečenica i riječi koje ljude uopšte ne zanimaju. Ljudi se bave svađama i raspravama, a ljudi ovdje žele jednostavno da normalno žive, da mogu da zarađuju za svoj život, a ne da slušaju političare kako govore da nešto nisu uspjeli i zbog čega nešto nisu uspjeli.

    Pojašnjava da novac ne bi bio potpuno obezbijeđen.

    – Morate gledati sitno štampani dio teksta. Ja sam juče ujutru kako sa Ministarstvom finansija razgovarao, potrudio sam se da u utorak nakon donošenja odluke razgovaram sa Ministarstvom finansija. Nažalost rukovodstvo nije imalo vremena da dođe, međutim ljudi koji rade tu su došli i predstavnici CIK su bili tu i dio po dio smo jednostavno odradili i razgovarali. I onda sam morao da ustanovim da nećemo postići brzinu koja nam je potrebna. 19. maja je Vlada ove zemlje trebala da obezbijedi finansiranje izbora u visini od 12,5 miliona KM. Ona to nije učinila. Ja sam dao rok do 6. juna. Slučajno, upravo 6. juna se to onda i dogodilo, ali nije bilo dovoljno i nije bilo potpuno, nisu bila sva sredstva. Ja respektujem da je to bio ispravni put, ali mogu vam reći i šta je nedostajalo. Nedostajala su oko tri miliona KM – pojasnio je.

    Finansiranje izbora
    Šmit naglašava da je finansiranje izbora obaveza upisana u zakon i odnosi se na Vladu.

    – Nešto drugo je da je ovdje razgovarano o tom pitanju u Neumu, u Sarajevu i da bi se trebalo razgovarati o tom pitanju. Mi i dalje moramo voditi računa o tome da ne dođe ni do kakve diskriminacije konstitutivnih naroda i Ostalih. Bilo je prijedloga. U tom smislu još uvijek ima presuda sudskih koje nisu provedene, bilo da je to Sejdić-Finci ili Ljubić. Naravno da to nisu slučajevi na koje smijemo zaboraviti. U tom smislu ja svakako kažem mora se diskutirati o tim stvarima. Ali jedna stvar ne može. Ne naći zajednički jezik, a onda psovati i ružiti međunarodnu zajednicu i gledati šta će neko učiniti – rekao je Šmit.

    Mišljenje je da je relativno stabilna osoba i niko se ne treba brinuti za to da će dopustiti da ga neke teme dirnu nešto specijalno.

    – I zbog toga mislim da moramo ostati na ovom pitanju dalje raditi. I to ne mislim sada ni u odnosu na HDZ ni SDA ni ostale nego kažem da moramo svi zajedno sjesti i gledati šta možemo učiniti. Ja sam u svojim okvirima spreman da podržim sve i naravno sve to na kraju mora ići u Parlament.

    Kada je riječ o tehničkim izmjenama Izbornog zakona kaže da mu je jako žao što ni one nisu dogovorene.
    – Imali smo dva zahtjeva upravo kada je riječ o toj transparentnosti izbora i taj paket je trebalo samo da obezbijedi da svačiji glas se broji onako kako je dat. Ukoliko nema zahtjeva, ja vidim i da CIK može da poboljša neke stvari u svojim pravilima, ali po ovim tačkama ne želim ništa sada definitivno reći, ali mislim da bi bilo dobro kada bismo se mogli dogovoriti da upravo taj tzv. paket transparentnosti koji je u smislu birača, građanki i građana jer oni su važni, da tu možda napravimo ipak neke ispravke – kazao je.

    Navodi da u Federaciji imamo situaciju u kojoj još uvijek nemamo izabranu Vladu nego Vladu koja je tu već drugi mandat.

    – To može da se dogodi nešto slično za dvije sedmice, ali četiri godine je već predugo i zbog toga moramo stvarno ozbiljno razgovarati o tome na koji način ćemo tu regulativu obraditi i fiksirati tako da ne dovode do međusobne blokade. O tome se donekle razgovaralo i u Neumu, treba to možda još pogledati. Ja ne mogu reći šta će biti nakon izbora i kako će se tada ponašati. Dakle mora se još dosta žestoko sarađivati. Ja sam čuo isto tako da je Šarl Mišel narednih dana pozvao sve važne političke predstavnike iz BiH u Brisel i mislim da će se upravo voditi razgovori o tom pitanju – rekao je Šmit.

    Pragmatična odluka
    Kada je riječ o odnosu sa Milorad Dodikom, Šmit kaže: “Kad bih morao odgovoriti, zašto ustvari da se čovjek brine o osobi koja uopšte ne postoji. Sad ozbiljno, gospodina Dodika poznajem već 15 godina i mogu mu samo preporučiti da traži razgovor, a da ne baca oko sebe verbalnim uvredama. Gospodin Dodik dolazi u fazu da ga ljudi neće shvatiti ozbiljno. Neka se on brine o svojoj zemlji, o Srpskoj i BiH, a međunarodna zajednica neka ne bude njegova briga. Inače, kakav je to nivo rasprava, čemu to? Isto kao drvosječa u šumi se ponaša. Ne, od čovjeka koji obnaša takvu funkciju kao gospodin Dodik očekujem da se ponaša ozbiljno, da bude seriozan, pristojan i da se tako odnosi prema svojim političkim protivnicima i prema meni. I želim mu to jasno i reći i poručiti. Nemam namjeru i nisam baš raspoložen na tom nivou da razgovaram uopće. Neka se bavi ozbiljnom politikom i pristojnom politikom, a ne samo da tamo naduvava nekakve zakone. On je posljednjih mjeseci i sedmica u RS-u donosio neke propise koji su u suprotnosti sa Dejtonom, ali hajdemo zajedno da se angažujemo za poboljšanje cijele situacije. Mislim da neki lav koji posebno glasno riče, da je on ustvari jako miran i jako krotak.”

    Smatra da je odluka NSRS-a da prolongira prenos nadležnosti pragmatična odluka.

    – Ja je naravno, u suštini, pozdravljam. To je inače i rezultat spoznaje da nije uredu to što je učinjeno. Doduše, moram reći da po drugi put imamo to odgađanje na šest mjeseci. Bolje bi bilo da se to potpuno obustavi, a isto tako gdje su one tačke u Ustavu po kojim recimo u Republici Srpskoj se neke teme možda vide drugačije nego što to piše u Ustavu, pa hajmo o tome razgovarati, gdje su te tačke. I to je ustvari taj pravi put. Misli li možda gospodin Dodik da kada dođe u EU da će prijetnjama iz Srpske nešto postići? Onda on još uopšte nije ni razumio kako stvari funkcioniraju. Mi smo naučili da sarađujemo jedni s drugima. Nijemci i Francuzi su međusobno ratovali, pucali jedni na druge i vodili ratove. Mi ni sada nismo baš svakodnevno dobri prijatelji, ali kad su političke stvari mi surađujemo i radimo zajedno. I to je ono zajedništvo koje donosi Evropa i zbog toga još jednom kažem ohladite malo gospodine Dodik. Razmisli šta možeš učiniti za svoju zemlju i to je pitanje na koje trebaš odgovoriti i ja sam spreman razgovarati o tome – poručio je Šmit.

    Na pitanje jesu li bonska ovlašćena i sankcije jedini jezik koji političari u BiH razumiju, visoki predstavnik odgovara:

    – Pitali su me zašto ne koristite bonska ovlašćena. Ja sam rekao držim ih u ladici i znam kako funkcionišu, ali želio bih da ih zadržim u ladici. Sad sam morao ipak dva puta otvoriti tu svoju ladicu. To uopšte ne znači da to treba da bude svaki dan. Naprotiv, ja sam isto tako rekao ovo nije ono vrijeme koje je bilo kad je bio Pedi Ešdaun. Riječ je o tome da se stvari koriguju tamo gdje postanu teške. A put ka Evropi, prema Briselu je put na kojem se mora raditi. Ali ono što ja u svakom slučaju ne mogu uraditi svojim bonskim ovlašćenjima i neću to uraditi jeste osnovno zakonodavstvo koje se mora ovdje napraviti i donijeti da bi se došlo u Evropu, da ja umjesto toga uradim – rekao je Šmitu u Dnevniku D.

    – Sjetite se npr. Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama – o tim zakonima neka izvoli odlučiti Parlament, ali u Parlamentu trenutno imamo jedan nerad, odnosno ljudi ne žele da rade. Ja sam i sam 30 godina bio parlamentarac, meni ne može niko pričati o tome kako je teško donositi zakone. Ali ipak mora nešto biti. Najvažnije je ono što na kraju dobijemo, rezultat koji dobijemo, ali taj rezultat mi u BiH nemamo nažalost i onda tek možemo razmotriti i moje neko djelovanje. Ali ne možemo trajno ostaviti, tako jednostavno donositi odluke i onda su stvari riješen – dodao je.

    Kaže da je rado i kao turista i ekspert, a da sada ima izvršna ovlašćenja u BiH, prenosi Avaz.

    – Ali svakako čovjek se može stvarno smijati na to. Važno je u suštini ipak da za ovu zemlju nešto uradimo. To pitanje šta sam ja tačno, to nije ono što treba da bude zanimljivo. Zanimljivo je pitanje kako ja mogu pomoći, zajedno sa svima ostalima, da ova zemlja postane bolja i ja sam sasvim opušten kad su ta pitanja u pitanju. Moje ime i ne mora da ostane u istoriji, mnogo važnije je da imamo one poput Džeke koji u fudbalu npr. daju ime BiH. Čak i gospodin Dodik može učiniti nešto. Ne da drži tako velike govore, nego jednostavno neka radi – zaključio je Šmit.

  • Šta je podstaklo spekulacije o papinoj ostavci?

    Papa Franja sjedi u invalidskim kolicima, putuje u Lakvilu, imenuje nove kardinale u neuobičajenom terminu. To su činjenice. Mnogi na osnovu njih donose neke dalekosežne zaključke, recimo o mogućoj ostavci pape.

    Sprema li se velika promjena u Vatikanu? Ovoga puta se ne radi o raznoraznim skandalima, već o jednoj glasini ogromnih razmjera: da li papa Franja planira da se povuče? Da li je njegovo zdravstveno stanje toliko loše da svoju dužnost više ne može i ne želi da obavlja?

    I dok neki tvrde da bi “u tome moglo nešto da bude”, pa dolijevaju ulje na vatru na društvenim mrežama, drugi, vatikanski novinari, tvrde da to nije istina.

    “Totalna glupost”, prokomentarisao je jedan dugogodišnji dopisnik, prenosi DW.

    I hrvatski novinar i teolog Drago Pilsel na Twitteru je komentarisao: “Papa Franja ovog ljeta podnosi ostavku? Ne, ne vjerujem. Koliko ga poznajem i koliko shvatam, čak i po cijenu da ostane u kolicama, premda oporavak ide dobro, o mogućem odlasku ne treba nagađati dok Benedikt bude živ i dok ne završi Velik crkveni sinod (oktobar, 2023).”

    Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje: odakle dolazi ta glasina i zašto baš sada? Inače, sam papa ne podnosi glasine i tračeve, i stalno poziva novinare da svoje informacije dobro provjere i da tragaju za istinom. Svaka vijest ne mora da bude “revolucionarna”, rekao je svojevremeno papa.

    Istina, vijest o ostavci pape Franje bila bi revolucionarna. Pogotovo zato što je njegov prethodnik Benedikt XVI godine 2013. donio takvu istorijsku odluku i sada živi iza vatikanskih zidina. Dvojica bivših papa u Vatikanu – to bi takoreći bila revolucija nad revolucijama.

    Papino zdravlje i imenovanje kardinala
    Kada spekulacije jednom krenu, teško ih je zaustaviti. Razlog je možda i tzv. “doba kiselih krastavaca”, kada se veoma malo toga događa, pa novinari očajnički tragaju za novim temama. Osim toga, tu je i zdravlje 85-godišnjeg pape. Ne može se poreći da je ono narušeno. On ima bolove u desnom koljenu, i to toliko jake da većinu termina mora da obavi u invalidskim kolicima. I inače povremeno djeluje umornije i manje je prisutan nego ranije.

    No, ono što mu ne nedostaje, jeste želja za radom. Početkom jula papa Franja planira šestodnevno putovanje u Demokratsku Republiku Kongo i Južni Sudan, a krajem tog mjeseca u Kanadu. U septembru bi trebalo da posjeti Kazahstan. To baš ne djeluje kao namjera da se povuče ili kao rezignacija. Osim toga, on ne bi bio prvi papa koji putuje u invalidskim kolicima. Invalidska kolica nisu ništa drugo nego pomoćno sredstvo, i to za veoma mnogo ljudi.

    I šta još podstiče glasine? Činjenica da je papa imenovao 21 novog kardinala, među kojima je njih 16 mlađih od 80 godina i time imaju pravo glasa kod izbora sljedećeg pape. Ali, to nije ništa neuobičajeno, naročito zato što je, zbog smrtnih slučajeva mnogih usljed korone, znatno pao broj papinih senatora. Mnoge, međutim, zbunjuje i to što se Konzistorijum za imenovanje novih kardinala neće održati kao i obično 29. juna, nego tek krajem avgusta. Zašto?

    Možda jednostavno zato što u julu papa ima mnogo obaveza. On u Afriku putuje već 2. jula. A nakon dvije godine pandemije, mnogi kardinali žele i lično da prisustvuju Konzistorijumu, što takođe iziskuje pažljivo planiranje.

    Reforma, sinod i posjeta Lakvili
    Kao još jedan razlog za spekulacije tu je i reforma kurije. Papa Franja je iznenada 19. marta objavio reformu koju je najavio još početkom svog pontifikata. Mnoge elemente već je postepeno sprovodio, a neki su i potpuno novi, kao što je davanje veće uloge laicima. No, time reforma još nije potpuno dovršena, jer sve te novine moraju biti ugrađene i u propise Rimske kurije i u statute svih drugih vatikanskih službi.

    Dakle, taj reformski projekat još dugo neće biti okončan. Nakon Konzistorijuma, papa će o njemu dva dana diskutovati sa kardinalima. Jezgro reforme jeste da Kurija mora više da djeluje u službi lokalnih crkava. To prije svega igra veliku ulogu kod svjetskog sinoda. On je papi veoma važan i traje barem do kraja 2023. godine.

    I još je jedan razlog za glasine o povlačenju pape: njegova posjeta Lakvili. On će 28. avgusta, dan nakon Konzistorijuma, da otputuje u taj grad u italijanskom regionu Abruco. Tamo će učestvovati na tradicionalnom hodočašću “Perdonanza Celestiniana”, koje je utemeljio Celestin V, prvi papa koji se svojom voljom povukao s dužnosti. Neki kažu da je Benedikt XVI odluku o svom povlačenju donio još 2009. u Lakvili. On je tada u taj grad otišao nakon razornog zemljotresa i tamo posjetio grob Celestina V.

    Dakle, na osnovu toga neki vatikanski novinari sada spekulišu da bi i Franjo u Lakvili mogao da donese istu odluku.

    No, sve u svemu, samo jedno je sigurno: papa uvijek zna da iznenadi.

  • U Prijedoru poplavljeno više od 200 objekata, oštećena infrastruktura

    U Prijedoru poplavljeno više od 200 objekata, oštećena infrastruktura

    Uprkos poplavama koje su se dogodile u Prijedoru, nije bilo potrebe za evakuacijom stanovništva, rekao je za Radovan Martić, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Prijedor.

    Martić za RTRS kaže da su besanu noć proveli stanovnici Prijedora, ali da je najveći dio vode ispumpan.

    Istakao je da je prvi zadatak jutros da se izvrši popravak nasipa, te obilazak naselja i praćenje stanja na terenu.

    Martić navodi da za sada preciznu informaciju o poplavljenim objektima nemaju, ali da je poplavljeno više od 200 stambenih objekata.

    Najviše vode bilo je u naseljima Vrbice i Topolik, na ulicama Slavka Rodića, Kozarska i Aleja Kozarskog odreda, te na putu od Pašinca ka Palančištu.

    Draško Đenadija iz gradskog Odsjeka civilne zaštite naveo je da je kiša prestala padati noćas oko 3.00 časa i nakon toga je krenuo blagi pad rječice Miloševice.

    “Sada su svi vodotoci u koritu. Na terenu nema vode nema poplavljenih objekata, a ima štete na putnim komunikacijama i inrfastrukturi. Očekujemo da službe mjesnih zajednica prikupe podatke”, rekao je Đenadija.

    On je dodao da je u naselju Vrbice ostalo vode po prirodnim depresijama da se ispumpa.

    Starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Prijedor Radovan Martić rekao je Srni da su vatrogasci prve dojave o zaplavljenim putevima dobili nešto iza 20.00 časova i da su od tada na terenu.

    “Imali smo sedam zahtjeva za ispumpavanje vode i sve smo ispoštovali. Uklonili smo jedno oboreno drvo po dojavi, a sve ostalo vrijeme bili smo na usluzi kolegama iz civilne zaštite”, naveo je Martić.

    On kaže da se u naselju Vrbice našla ogromna količina vode i da je teška mehanizacija kopala rupu da se voda slije u nju, a onda su je vatrogasci odatle ispumpavali.

    “To su minuti, to je dramatično, gledati kako voda u kratkom roku sa pet centimetara raste na 40. Brzina u reagovanju je neophodna”, dodao je Martić.

    U toku je sanacija nasipa u Vrbicama koji se popunjava vrećama sa pijeskom.

  • Upozorenja za obilnu kišu i jak vjetar

    Upozorenja za obilnu kišu i jak vjetar

    Meteoalarm je izdao narandžasto upozorenje na obilnu kišu za područje Tuzle, gdje se očekuje od 40 do 70 litara kiše po metru kvadratnom.

    Stanovništvo na tom području se upozorava da bude spremno da zaštiti sebe i svoju imovinu, uz napomenu da je moguće plavljenje imovine i saobraćajnih mreža, kao i poremećaj u snadbijevanju električnom energijom, vodom i u komunikacijama.

    Žuto upozorenje na padavine izdato je za područje Bihaća, gdje se očekuje do 40 litara kiše po metru kvadratnom i Sarajeva do 30 litara kiše po metru kvadratnom, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    U Trebinju je izdato žuto upozorenje na udare vjetra, od 50 do 70 kilometara na čas.

    Osim za obilnije padavine, za ostala područja izdato je žuto upozorenje na jak vjetar, u Banjaluci i Foči više od 50 kilometara na čas, Prijedoru i Višegradu preko 40 kilometara na čas.

  • Istražna komisija: Bh. pravosuđe dotaklo dno

    Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko je prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav pravosudni sistem ne može dugo opstati i u konačnici će se neminovno urušiti.

    Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, a u kojem se naglašava da su pojave političkih imenovanja bliskih srodnika sudija i tužilaca učestale na svim nivoima vlasti te da takva praksa ne pokazuje bilo kakve znake jenjavanja.

    “Istražna komisija smatra da, uzimajući u obzir široku rasprostranjenost ovakvih pojava, postoji osnov da disciplinski tužilac istraži da li je kod ovih ili sličnih imenovanja došlo do bilo kakvih disciplinskih prekršaja od strane sudija i tužilaca čiji su bliski srodnici imenovani na rukovodeće funkcije na kojim političke stranke imaju kontrolu, te u skladu sa rezultatima eventualno preduzme dalje radnje iz svoje nadležnosti”, navodi se u izvještaju.

    Dodaje se da stanje u BiH, uključujući i njeno pravosuđe, u potpunosti odgovara definiciji Svjetske banke za termin zarobljena država, koji se odnosi na situacije u kojima “male korumpirane grupe koriste svoj uticaj na vladine strukture da preuzmu donošenje odluka kako bi ojačali sopstvenu ekonomsku poziciju”.

    U izvještaju su navedena i svjedočenja sudija, tužilaca i pojedinaca pred ovom komisijom, a niko od njih stanje u pravosuđu nije opisao kao dobro i uglavnom su korišteni termini “alarmantno”, “katastrofalno”, “dotakli smo dno”, “pravosuđa gotovo da i nema” itd. Takođe, u izvještaju se navodi i da većina pravosudnih radnika ne želi ili ne smije javno govoriti o korupciji jer smatraju da postojeći mehanizmi nisu adekvatni za rješavanje problema.

    Poseban dio izvještaja posvećen je konformizmu, odnosno tome da veći dio pravosudne zajednice izbjegava da se zamjeri krugovima koji uživaju percepciju moći ili čak nedodirljivosti. Istaknuto je i da je saradnja pravosuđa i medija, posebno onih istraživačkih, na zabrinjavajuće niskom nivou i pored toga što su upravo takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, koruptivna ponašanja unutar pravosuđa itd.

    “Svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužilaštva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentovanih medijskih izvještaja. Takođe, kultura animoziteta prema medijima je primjetna unutar pravosudnog sistema, što se ogleda kroz nizak procenat postupanja na osnovu medijskih saznanja, agresivna procesuiranja za “neovlaštena snimanja”, insistiranja na otkrivanju izvora, zahtjeve za upoznavanje tužilaštva o konkretnim saznanjima prije objavljivanja i slično”, navodi se u izvještaju.

    Predstavljajući izvještaj, članovi Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine istakli su da se radi o izvještaju koji je bolji od svih prethodnih koje su radile međunarodne organizacije te da su se članovi, iako dolaze iz različitih političkih partija, izdigli iznad politike.

    “Posebno je zabrinjavajuće da je ogroman procenat ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo primijetili primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici koji su pošteni i koji se ne bave korupcijom te ne žele veze s politikom jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom”, rekao je Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

    Komisija je u izvještaju navela i 15 preporuka koje bi trebalo da sprovedu različiti nivoi vlasti, između ostalog da se kod ocjenjivanja sudija i tužilaca vrednuje kvalitet, a ne kvantitet, zatim da se nosiocima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere te da se pri tumačenju neovlaštenog fotografisanja i snimanja uvedu zapadni standardi.

    Izvještaj Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine uskoro bi trebalo da se nađe i pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH.

  • Vučić se sastaje sa Šolcom “Očekujem teške poruke za Srbiju”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom koji započinje dvodnevnu turneju po zapadnom Balkanu.

    Prema programu posjete, Šolc će u 15 časova stići na beogradski Aerodrom “Nikola Tesla”, dok je u 15.30 časova planiran svečani doček ispred Palate “Srbija”, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    Vučić i Šolc sastaće se u 15.45 časova u Palati “Srbija”, dok će u 16.15 časova biti održani plenarni razgovori delegacija Srbije i Njemačke.

    Izjave Vučića i Šolca predviđene su za 16.50 časova.

    Vučić je ranije izjavio da očekuje da će Šolc stići u Beograd “sa teškim porukama za Srbiju”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc tokom dvodnevne turneje po zapadnom Balkanu, posjetiće danas Prištinu i Beograd, a potom Sjevernu Makedoniju, Grčku i Bugarsku.

    Prema najavi njemačke Vlade, on će danas prvo boraviti u Prištini gdje će, između ostalog, obići njemačke vojnike u sastavu Kfora, a zatim će u Beogradu imati razgovore sa državnim vrhom Srbije.

    U fokusu posjete biće evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana i doprinos Njemačke poboljšanju regionalne saradnje, kao i prevazilaženju bilateralnih blokada, a ključna tema razgovora odnosiće se na reakciju na rusku operaciju u Ukrajini.

  • Embargo na ruski gas uništiće evropsku privredu

    Embargo na ruski gas uništiće evropsku privredu

    Embargo EU na uvoz ruskog gasa uništiće evropsku privredu, koja se već bori sa rastućom inflacijom zbog povećanih cijena energenata, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
    Orban je u izjavi za državni radio rekao da će bez ograničenja cijena goriva, nekih osnovnih namirnica i maloprodajne energije, mađarska inflacija, koja je u maju dostigla 10,7 odsto, sigurno premašiti 15 ili 16 odsto.

    Prema njegovim riječima, ograničenja cijena u Mađarskoj mogla bi ostati na snazi duži period ako potraje rat u Ukrajini.

    “Sve zavisi od rata. Ako postoji rat, onda postoji i ratna inflacija. Ako se govori o miru, onda ove mjere možemo brzo da izmjenimo”, rekao je Orban.

    Suočena sa porastom inflacije, Orbanova Vlada je sredinom novembra postavila ograničenje cijena goriva, a u februaru je postavila ograničenja na nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda. Ove mjere ističu u julu.

    Ograničenja cijena goriva nedavno su sužena na automobile sa mađarskim registarskim tablicama, što je izazvalo sukob sa EU, dok je mađarska energetska grupacija “MOL” pozvala na postepeno ukidanje te mjere.

  • “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da po nalogu mentora političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj kako bi bila onemogućena energetska nezavisnost.

    “Republika Srpska ima višak električne enegrije. Izgradnjom hidroelektrana višak električne energije bio bi značajno veći čime bi Republika Srpska postala važan faktor na međunarodnom tržištu, što mnogima smeta”, rekao je Višković za Televiziju “K3”.

    Govoreći o suzbijanju inflacije, Višković je istakao da je najbolji način povećanje javnih investicija i javne potrošnje.

    “To Republika Srpska radi, a podsjećam da je vrijednost ugovorenih investicija viša od dvije milijarde KM. Riječ je o izgradnji sistema hidroelektrana na rijeci Drini, auto-puteva Bijeljina-Rača, Banjaluka-Prijedor i Vukosavlje-Brčko, ali i Koridora Pet ce“, dodao je Višković.

    Prema njegovim riječima, u prvih pet mjeseci ove godine inflacija je oko 11,5 odsto što je na prošlogodišnjem nivou.

    “Zato smo od maja povećali plate, penzije, socijalna i boračka davanja za 10 odsto. U januaru smo penzije povećali za četiri odsto, boračka davanja pet odsto, kao i ostala primanja. Takođe, smo olakšali situaciju i realnom sektoru, a neoporezivi dio toplog obroka je 7,5 KM”, podsjetio je Višković.

    Premijer Srpske rekao je da je višak sredstava u budžetu Srpske prikupljen zbog povećane ekonomske aktivnosti, ali dijelom i inflacije.

    Višković je napomenuo da je rast industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci ove godine viši od pet odsto, a rast spoljnotrgovinske razmjene je skoro 36 odsto što je više nego prošle godine, te pokrivenost uvoza-izvozom 80,1 odsto i broj osiguranih lica 321.000.

    “Prosječna plata je 1.094 KM i viša je nego prošle godine. Da nije bilo pandemije i sadašnje krize zbog rata u Ukrajini situacija u Republici Srpskoj bi bila mnogo bolja, ali ni sada ne možemo da se žalimo”, rekao je on.

    Višković je ocijenio da je veoma važan partnerski odnos Vlade sa Sindikatom i poslodavcima, kao i što je u Srpskoj povećan broj zaposlenih.

  • “Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”

    “Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da je u rebalansu budžeta za ovu godinu za boračko-invalidsku zaštitu predviđeno 22 miliona KM više nego što je planirano budžetom, te da su zaključci Narodne skupštine Srpske koji se odnose na tu oblast ili odobreni ili u fazi realizacije.

    • Već je bila sjednica Kompenzacionog fonda. Odobreno je da se ovim ljudima da jednokratna pomoć od po 100 KM. Oni će i sad dobiti 100 KM na osnovu naše odluke, a ući će i u onu raspodjelu kada svi borci budu dobijali po 100 KM. Znači da će dva puta dobiti po 100 KM – istakao je Višković.

    Višković je napomenuo da je budžet Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite povećan rebalansom budžeta Srpske za 2022. godinu i iznosi 285 miliona KM, a to predstavlja povećanje od 46 miliona KM u odnosu na budžet Ministarstva od prošle godine.

    • Povećanje boračkih davanja u maju bilo je 10 odsto, u januaru pet odsto, ukupno 15 odsto. Nađite mi nekoga u okruženju da je napravio veći procenat – rekao je Višković za Televiziju K3.

    Komentarišući najavljeni protest određene grupe boraca Srpske, Višković je rekao da se kao razlog tih protesta navodi neizvršavanje zaključaka Narodne skupštine Srpske od Vlade, te napomenuo da Radna grupa za izradu analize stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite radi u kontinuitetu na tom pitanju.

    On je rekao da se aktivno radi i na zaključku parlamenta o provođenju aktivnosti na utvrđivanju broja socijalno ugroženih boraca starijih od 60 godina.

    Višković je ukazao da je zaključak o izvršenju uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za borce starije od 65 godina u potpunosti ispoštovan, kao i da su obezbjeđena sredstava za samozapošljavanje demobilisanih boraca u 2022. godini.

    • Imali smo sjednicu Kompenzacionog fonda, odobrili dodatnih 5,3 miliona KM i sve one koji su podnijeli zahtjev, ispunili uslove, biće obuhvaćeni. Nijedan borac, ili dijete poginulog, ili ratni vojni invalid neće ostati ispod linije – rekao je Višković.

    Kada je riječ o zaključku parlamenta za obezbjeđivanje sredstava za stambeno zbrinjavanja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, Višković je rekao da je u toku realizacija i tog zaključka.

    • Do sada je samo devet lokalnih zajednica u potpunosti završilo svoj posao. Mi čekamo da se okončaju svi žalbeni postupci, da ovo bude konačno rješenje, onog momenta kada bude završeno Vlada ide u realizaciju – rekao je Višković.

    Govoreći o zaključku parlamenta Srpske koji se odnosi na uplatu doprinosa za penzioni staž borcima Vojske Republike Srpske za provedeno vrijeme u istražnom zatvoru, Višković je rekao da se na to čeka jer je potrebno dobiti saglasnost porodica da se mogu koristiti matični brojevi tih lica.

    Premijer Srpske je ocijenio da su u posljednjem periodu teme boračkih prava ispolitizovane, da poprimaju stranačka obilježja, a da bi on volio da Boračka organizacija bude vanstranačka i da svoja prava ostvaruju mimo politike.

    On je poručio borcima da im je Vlada partner i da će u svakom momentu za tu populaciju izdvojiti onoliko sredstava koliko budžet bude mogao da podnese.