VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Ignorisanje stavova Rusije ‘opaka praksa’, PIK će snositi odgovornost”

    “Ignorisanje stavova Rusije ‘opaka praksa’, PIK će snositi odgovornost”

    Odluka Narodne skupštine RS o Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) RS može se tumačiti kao želja da se stvori pravosudni sistem koji će biti istinski nezavisan i služiti interesima običnih građana, saopšteno je iz Ambasade Rusije, povodom saopštenja Savjeta za provođenje mira od prošle sedmice o osudi ovog poteza parlamenta RS.

    “Neko smije upućivati drugome kritiku zbog ‘zanemarivanja prava’ jedino ako sam pokazuje poštovanje prema pravu, i to prije svega prema međunarodnom. Uprkos našim brojnim pozivima da se pridržavamo utvrđene pravne prakse u radu Upravnog odbora, naši partneri su povjerovali u nepogrešivost svog imenovanja ‘novog visokog predstavnika’. Oni smatraju da on smije koristiti neki izvanredni instrumentarij. Ne smije – jer takozvani ‘visoki predstavnik’ nema potrebni legitimitet: Savjet Bezbjednosti UN-a nije odobrio kandidaturu Kristijana Šmita za ovu poziciju”, saopšteno je iz ruske Ambasade.

    Istakli su da je sklonost ignorisanja stavova Rusije “opaka praksa”, te da je saopštenje nakon sastanka još jedna vježba zastrašujuće retorike, koja teško da može nekoga uplašiti.

    “Isto tako neprihvatljiv je i praktično izniman naglasak na promociji agende evropskih integracija. Mandat Upravnog odbora mora biti ograničen isključivo na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH”, istakli su oni.

    Dodaju da će svu odgovornost za eventualnu destabilizaciju situacije u BiH i za podrivanje dejtonskog sistema, snositi PIK, odnosno “navodni ‘tumači’ Mirovnog sporazuma”.

    “Umjesto podsticanja dijaloga, traženja kompromisa, postizanja obostrano prihvatljivih dogovora, pojedine zemlje članice UO PIK-a namjerno raspiruju strasti. Baš kao što to čini anglosaksonska propaganda po pitanju Ukrajine”, istakli su oni.

  • Dačić: Sutra se raspušta Skupština, bila mi je čast

    Predsjednik Narodne skupštine Ivica Dačić izjavio je danas da će sutra biti raspuštena Skupština radi održavanja vanrednih parlamentarnih izbora i poručio da mu je bila čast da bude predsjednik parlamenta.

    Dačić je rekao da je od 3. avgusta 2020. do 14. februara Skupština razmatrala i odlučivala o 435 tačaka dnevnog reda, da je donijela 265 zakona, od kojih je 241 bilo u redovnom postupku.

    Kako je napomenuo, u tom periodu je održano 67 sjednica Narodne skupštine koja je zasjedala 136 dana.

    “Za vreme ovog mandata, bez obzira na primedbe i sumnjičenja, skupština je uspela da donese nekoliko akata veoma važnih za budućnost, a jedan od njih je promena Ustava”, ukazao je Dačić.

    Prema njegovim riječima, uspješno je vođen međustranački dijalog, a rezultat je da će sve stranke učestvovati na izborima i da niko neće moći da traži alibi u navodno lošim izbornim uslovima, iako će, ocjenjuje, takvih pokušaja biti.

    “Pokazali smo da se dijalog može i treba voditi u parlamentu”, rekao je Dačić i podsjetio da je Skupština usvojila i Kodeks ponašanja poslanika.

    Takođe, naveo je da je Skupština pozitivno ocijenjena od strane evropskih institucija kada je riječ o broju zakona po hitnom postupku.

    Zahvalio je svima na predanom radu.

    “Ne znam da li će sutra biti kraj ili novi početak, ali želim svima da zahvalim na saradnji”, rekao je Dačić i istakao da mu je bila čast da vodi parlament.

    Obraćanje je završio riječima: “Živela Srbija”.

  • Predmet “Dobrovoljačka” u završnoj fazi

    Predmet “Dobrovoljačka” u završnoj fazi

    Predmet u vezi sa zločinom u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u završnoj je fazi, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Tužilaštva BiH.

    “Intenzivno se radi, predmet je u završnoj fazi i uskoro će biti donesena tužilačka odluka”, rečeno nam je iz Tužilaštva BiH.

    Podsjetimo, “Nezavisne novine” su ranije objavile da bi Tužilaštvo BiH uskoro moglo podignuti optužnici za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a koji se dogodio 2. i 3. maja 1992. godine nad pripadnicima JNA.

  • Počasna artiljerijska paljba povodom Dana državnosti

    Počasna artiljerijska paljba povodom Dana državnosti

    Po naređenju predsjednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića, pripadnici Garde Vojske Srbije izvršili su danas, povodom obilježavanja 15. februara – Dana državnosti Republike Srbije, počasnu paljbu kojoj je prisustvovao potpredsjednik Vlade Srbije i ministar odbrane Srbije dr Nebojša Stefanović.

    Počasnoj paljbi od 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa, na Savskom platou na Кalemegdanu, sa ministrom Stefanovićem prisustvovali su načelnik Uprave za ljudske resurse Generalštaba Vojske Srbije brigadni general Savo Iriškić i zamjenik komandanta Garde pukovnik Željko Gavrilović prenosi Blic.

    Srbija obilježava Sretenje – Dan državnosti u znak sjećanja na 15. februar 1804. kada je podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom vožda Кarađorđa i kada je 1835. godine donijet Sretenjski ustav, prvi savremeni Ustav Srbije.

  • “Platna lista kao presuda”

    “Platna lista kao presuda”

    Novi Pravilnik o obračunu plata u Srpskoj je usaglašen i stupiće na snagu krajem februara, potvrdila je pomoćnica ministra rada u Vladi Republike Srpske, Mira Vasić. Novi obračun plata će podrazumijevati i nove platne liste, koje će biti jedinstvene za cijelu Srpsku i koje će imati snagu izvršne isprave.

    Dakle, ako poslodavac ne ispunjava svoje obaveze, nema više sudovanja. Platna lista ima izvršnu snagu, kao da je u pitanju pravosnažna presuda i radnik s njom ide na sud samo da traži izvršenje, dakle da se sa računa poslodavca “skine” ono što on duguje radniku, objasnila je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić.

    Predstavnici Saveza sindikata, Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspektorata RS danas su u Banjaluci dogovorili posljednje detalje u vezi sa novim propisima o obračunu plata.

    Pravilnikom po kome će uskoro stupiti na snagu jasno je propisano da naknade za topli obrok, prevoz, minuli rad ili prekovremeni rad, ne mogu biti “upakovane” u osnovnu platu, nego se moraju isplaćivati kao posebna stavka.

    To će najviše ići na ruku radnicima koji primaju minimalac ili platu tek nešto malo veću od minimalne.

    Tako sada minimalac, bar kad je u itanju iznos koji liježe radnicima na račun neće biti samo 590 KM, nego nešto više, a koliko će iznositi to više, zavisi od radnog staža radnika, te od toga da li je radio u dane praznika ili prekovremeno.

    – Znači minimalac više nije 590 KM, nego 590 KM plate, plus naknade za prekovremene sate, minuli rad, topli obrok, rad u dane praznika. Neki radnici mogu imati dodatnih 165 KM. Nije to malo za nekog ko radi za 300 evra – kaže Mišićeva.

  • “Njemačka je uz Ukrajinu, Rusija bi mogla imati teške posljedice”

    Njemački kancelar Olaf Scholz započeo je u ponedjeljak jednodnevnu posjetu Ukrajini sastankom sa predsjednikom te zemlje Vladimirom Zelenskim u Kijevu.

    Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je Njemačka stoji uz Ukrajinu kada se radi o prijetnji od ruskog napada. Međutim, njegova posjeta uslijedila je usred pitanja o stvarnom obimu podrške Njemačke, javlja DW.

    Na odgođenoj konferenciji za medije nakon sastanka, kancelar Scholz je podvukao podršku Njemačke Ukrajini.

    “Njemačka je uz vas. Moja zemlja je impresionirana demokratskim pokretom u Ukrajini i podržava evropski put kojim je zemlja krenula od 2014.”, rekao je Scholz.

    Scholz je istakao da je Nemačka dala velike količine finansijske pomoći Ukrajini kako bi je učinila otpornijom na ono što je nazvao “stranim uticajima”.

    On je rekao da će tokom posjete Moskvi u utorak “podvući da će biti teških posljedica u slučaju bilo kakve invazije Putina na Ukrajinu”

    Istovremeno je rekao da je Njemačka ,”spremna za ozbiljan dijalog sa Rusijom o evropskoj sigurnosti”

    On je takođe rekao NATO trenutno nije u ni u kakvim pregovorima o pridruživanju sa Ukrajinom, i da je čudno da Rusija pokreće to pitanje.

    Moskva je postavila zahtjev da NATO uskrati članstvo Ukrajini.

    U ranijim izjavama na konferenciji za novinare, Zelenski je rekao da njegova zemlja i dalje traži članstvo u Alijansi.

    “Mi smatramo da bi članstvo u NATO-u osiguralo našu sigurnost i naš teritorijalni integritet”, rekao je on.

    Ukrajinski predsjednik se također dotakao pitanja, osjetljivog za Njemačku, a to je gasovod Sjeverni tok 2, priznavši da postoje razlike u procjenama projekta između Kijeva i Berlina.

    “Jasno razumijemo da se to koristi kao geopolitičko oružje”, rekao je Zelenski.

    Gasovod, koji još nije pušten u rad, trebao bi prenositi ruski gas do Njemačke, zaobilazeći Ukrajinu, koja bi izgubila tranzitne naknade koje bi inače primala.

    Projekat je naišao na kritike brojnih zemalja, posebno SAD-a, jer će Rusiji dati previše kontrole nad evropskim energetskim tržištem.

    Njemačka je pokazala izvjesno oklijevanje oko toga da gasovod učini bilo kojim dijelom paketa sankcija Rusiji u slučaju da ona napadne Ukrajinu.

  • Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Šef ruske diplomatije preporučio je predsjedniku Vladimiru Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom o sigurnosnim zahtjevima Rusije u jeku napetosti oko Ukrajine.

    Izjava ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova izgleda da nagovještava namjeru Kremlja da ostane na diplomatskom putu, čak i pored toga što su Sjedinjene Države upozorile da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu svakog trena.

    Govoreći na početku sastanka s Putinom, Lavrov je sugerirao da bi Moskva trebala održati dijalog sa SAD-om i njihovim saveznicima uprkos tome što su odbacili glavne ruske sigurnosne zahtjeve.

    Moskva želi garancije od Zapada i NATO-a da ne dopuste Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim republikama da se pridruže kao članice zapadnog vojnog saveza, da alijansa prekine slanje naoružanja Ukrajini i da povuče svoje snage iz Istočne Evrope.

    Lavrov je naglasio da je, i pored toga što su SAD i njihovi saveznici glatko odbacili te zahtjeve, Washington ponudio da nastavi dijalog o limitima razmještaja raketa u Evropi, ograničenjima vojnih vježbi i o drugim mjerama gradnje povjerenja.

    Putin bi tek trebao formulirati ruski zvanični odgovor na te prijedloge.

    Na Putinovo pitanje ima li smisla nastaviti diplomatske napore, Lavrov je odgovorio da su mogućnosti razgovora “daleko od toga da budu iscrpljene” i predložio je nastavak pregovora, prenosi AP.

  • Predsjednik Ukrajine: Preseljenje ambasada iz Kijeva je velika greška zapadnih zemalja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je da je velika greška odluka nekih zapadnih zemalja, među kojima su SAD-e i Kanade, da svoje ambasade presele iz Kijeva na zapad Ukrajine.

    “To je velika greška, ali to je njihova odluka, preseliti neke ambasade na zapad Ukrajine. Ukrajina je jedinstvena i ako se nešto dogodi, dogodit će se svugdje”, rekao je Zelenskij na konferenciji za medije nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
    Neke zemlje su već povukle svoje diplomate i pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu, piše Reuters.

    SAD je naredio većini svog diplomatskog osoblja u Kijevu da se vrati kući, a u Lavovu, na zapadu zemlje, zadržat će konzulat.
    Kanada privremeno zatvara svoje ambasadu u Kijevu, a diplomatske operacije seli u Lavov, kao i Australija. Njemačka je svoj konzulat iz Dnjipra, na istoku Ukrajine, preselila u Lavov.

  • Đukanović odbio da potpiše

    Đukanović odbio da potpiše

    Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.

    Po ovom zakonu predviđeno je da se lokalni izbori u 14 opština održe u jednom danu.

    To je značilo i odlaganje ranije raspisanih izbora u Beranama i Ulcinju.

    “Na osnovu člana 94 stav 1 Ustava Crne Gore vraćam na ponovno odlučivanje Zakon o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je donela Skupština Crne Gore 27. saziva na sednici Trećeg vanrednog zasedanja u 2022. godini, dana 4. februara 2022. godine”, navodi Đukanović u dopisu potpredsedniku Skupštine Strahinji Bulajiću.

    Đukanović podseća da je na sednici trećeg vanrednog zasedanja 4. februara 2022. godine usvojen Zakon o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.

    Mađu razlozima za takvu odluku, Đukanović podseća da je odluku o raspisivanju izbora za odbornike, u Skupštini opštine Berane i Skupštini opštine Ulcinj, doneo 26. januara 2022. godine i da je ista stupila na snagu danom donošenja.

    “Želim da ukažem da bi se proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem Predsednika Crne Gore saglasno njegovom smislu i duhu, otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države, kao i poštovanja ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa. Na osnovu izloženog, cenim razložnim da se Zakon o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi vrati Skupštini na ponovno odlučivanje”, saopšteno je iz kabineta predsednika.

    Skupština je 4. februara usvojila Predlog za izmene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je predviđeno da se lokalni izbori u 14 opština održe u jednom danu.

    Od 57 poslanika, 46 je glasalo za, a 11 je bilo protiv.

    Za su glasali poslanici koalicije “Crno na bijelo”, Socijalističke narodne partije (SNP) i opozicije.

    Protiv su bili poslanici Demokratske Crne Gore, Ujedinjene Crne Gore i Prave Crne Gore. Poslanici Demokratskog fronta (DF) nisu bili u sali.

    Dopune Zakona su u skupštinsku proceduru predali koalicija “Crno na bijelo” i opozicija.

  • Preporuka stručnjaka – jedna generacija ipak treba da primi četvrtu dozu

    Preporuka stručnjaka – jedna generacija ipak treba da primi četvrtu dozu

    Švedska Agencija za javno zdravlje preporučila je danas da lica starija od 80 godina prime drugu buster dozu vakcine protiv kovida.

    To bi bila ukupno četvrta doza, kako bi ojačali oslabljeni imunitet usled širenja omikron soja virusa korona.

    Preporuka se odnosi i na sva druga lica u staračkim domovima ili koja dobijaju kućnu negu.U saopštenju se navodi da druga buster doza treba da se primi najmanje četiri meseca nakon prve. Švedske vlasti su od početka godine registrovale rekordan porast broja zaraženih kovidom.