VRBAS Media

Autor: INFO

  • Potpisan ugovor o skladištenju gasa u Mađarskoj

    Potpisan ugovor o skladištenju gasa u Mađarskoj

    Ministar finansija Siniša Mali i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto potpisali su Memorandum o nastavku saradnje u oblasti energetike.

    Nakon toga je potpisan i ugovor između Srbijagasa i mađarske kompanije “MVM CEEnergy Zr”, na osnovu čega će Srbija moći da uskladišti gasa u Mađarskoj tokom zime.

    Ugovor o kupovini prirodnog gasa i o skladištenju i logističkim uslugama su potpisali generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović i predstavnici mađarske kompanije.

    Na osnovu ranijeg dogovora predsednika Srbije i premijera Mađarske Aleksandra Vučića i Viktora Orbana, Srbija će, kako je najavljeno, tokom predstojeće zime moći da uskladišti 500 miliona kubika gasa.


    Mali je posle sastanka sa Sijartom 25. maja u Budimpešti rekao da će, na osnovu dogovora koji su Srbija moći da povuče iz mađarskih skladišta u oktobru tri miliona kubika dnevno, po šest miliona kubika dnevno u novembru, decembru i januaru i tri miliona u martu.

  • Šolc: Prioritet Berlina pristupanje Zapadnog Balkana EU

    Šolc: Prioritet Berlina pristupanje Zapadnog Balkana EU

    Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas u Prištini da prioritete njegove Vlade pristupanje Zapadnog Balkana EU.

    On je rekao da će Njemačka učiniti sve što je u njenoj moći da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU.

    Govoreći o samoproglašenom Kosovu, Šolc je naveo da on radi na tome da ubijedi evropske partnere da su ovdje ispunjeni uslovi za viznu liberalizaciju.

    Šolc se obratio novinarima na pres-konferenciji zajedno sa premijerom samoprolgašenog Kosova Albinom Kurtijem.

    Njemački kancelar Olaf Šolc tokom dvodnevne turneje po zapadnom Balkanu, posjetiće danas Prištinu i Beograd, a potom Sjevernu Makedoniju, Grčku i Bugarsku.

  • Ponovo stroge mjere u Šangaju i Pekingu

    Ponovo stroge mjere u Šangaju i Pekingu

     Šangaj i Peking su objavili nova upozorenja zbog kovid-19, a dijelovi ovih kineskih gradova uveli su ponovo mjere zatvaranja i najavili masovna testiranja na virus korona za milione stanovnika.

    Najmnogoljudniji okrug u kineskoj prestonici je najavio zatvaranje objekata za zabavu, a vlasti šangajskog okruga Minhang uvode potpuni karantin za više od dva miliona ljudi, nakon pojave novih slučajeva infekcije nakon strogih dvomjesečnih mjera koje su nedavno ublažene, prenosi Rojters.

    U Šangaju se novi slučajevi pojavljuju nakon dva mjeseca zatvaranja, a zvaničnici su potvrdili tri infekcije u popularnom kozmetičkom salonu “Crvena ruža” u centru grada, koji je ponovo otvoren 1. juna, kada je grad ukinuo stroge mjere.

    U ovom objektu su uslužene 502 mušterije iz 15 od 16 šangajskih okruga u proteklih osam dana, izvjestili su lokalni mediji.

    Vlasti su saopštile da je preliminarna istraga otkrila da neki od 16 zaposlenih u salonu nisu bili podvrgnuti svakodnevnom testiranju na kovid-19, kao što je to bilo potrebno, i da je testirano 90.000 ljudi povezanih sa osobljem Crvene ruže ili mušterijama.

    Šangajski okrug Minhang saopštio je da će u subotu sprovesti PCR testiranje za cjelokupno stanovništvo i naložio stanovnicima da ostanu kod kuće tokom njegovog trajanja, a šest drugih šangajskih okruga, takođe su najavile masovno testiranje za vikend.

    Nekoliko okružnih vlasti u Šangaju, koji ima 25 miliona ljudi, takođe je izdalo obavještenja u kojima se kaže da će stanovnici tih okruga biti podvrgnuti dvodnevnom karantinu i još 12 dana rigoroznog testiranja počevši od danas, navodi Rojters.

    U Pekingu su vlasti u okrugu Čaojang, u kojem živi više od 3 miliona ljudi, naredile da se zatvore objekti za zabavu i internet kafei, dok je posjetiocima četiri bara naređeno da se prijave i da se samoizoluju.

    Kina je 8. juna prijavila 240 novih slučajeva kovid-19, od kojih je 70 bilo sa simptomima bolesti, a 170 asimptomatskih, saopštila je u četvrtak Državna zdravstvena komisija Kine, navodi Rojters.

  • Petković poručuje da je realno da se pojedine zemlje EU protive nametanjima

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković ističe da je realno očekivati da se pojedine članice EU protive samovolji pojedinaca i upotrebi takozvanih “bonskih ovlašćenja” u BiH.

    Govoreći o intervenciji italijanske Ambasade u Sarajevu koja je pokušala da spriječi nametanje odluke o finansiranju izbora u BiH, Petković je u izjavi Srni ponovio da bilo kakvo nametanje odluka, poput te Kristijana Šmita, ne doprinosi pomirenju u BiH i napretku te zemlje na planu bilo kakvih, pa i evropskih integracija.

    – Realno je očekivati da postoje pojedine članice EU koje su toga dovoljno svjesne, te se protive samovolji pojedinaca ili najvećih sila koje pokušavaju vladati BiH bez obzira na njene demokratski izabrane predstavnike – ocijenio je Petković.

    On je dodao da je neopravdana svaka upotreba “bonskih ovlašćenja” nelegalno izabranog visokog predstavnika, te da je to potpuni poraz demokratije.

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

  • Tragedija u Kini: Vojni avion srušio se usred grada, poginula jedna osoba

    Tragedija u Kini: Vojni avion srušio se usred grada, poginula jedna osoba

    Kineski vojni avion srušio se juče u stambenom području u Kini, pri čemu je poginula najmanje jedna osoba, objavila je kineska državna nacionalna televizija CCTV.

    Avion J-7 Narodnooslobodilačke vojske sprovodio je obuku u provinciji Hubei kad se srušio, pri čemu je oštetio nekoliko kuća. Jedan stanovnik je poginuo, a dvojica su povrijeđena.

    Pilot je prije nesreće iskočio iz aviona i spustio se padobranom na tlo, zadobio je lakše ozljede, piše CNN.

    Na video snimku s društvenih mreža vidi se kako pored srušenog aviona gore kuće. Do incidenta je došlo u blizini zračne luke Laohekou u Xiangyangu. Uzrok nesreće još nije poznat. Vlasti provode istragu, piše Avaz.

  • Minibus s radnicima sletio u jarak

    Minibus s radnicima sletio u jarak

    Jedno lice jutros je poginulo, kada je minibus koji je prevozio radnike iz Šapca sletio sa puta i prevrnuo se kod Šimanovaca, prenose beogradski mediji.

    RTS javlja da se sudar dogodio jutros u 6.20 u opštini Pećinci, dok TV “Pink” javlja da je povrijeđen vozač autobusa i 16 radnika.

    Prema svjedočenju očevidaca, do nesreće je došlo kada je vozač izgubio kontrolu nad vozilom i sletio u jarak.

    Ekipe vatrogasaca, policije i hitne pomoći su na terenu.

  • Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni su danas u još uvijek nerazjašnjenom incidentu u osnovnoj školi u gradu Eslingenu na jugozapadu Njemačke, saopštila je policija te zemlje.
    Policija je navela da i dalje traga za osumnjičenim počiniocem ovog napada u gradu u blizini Štutgarta, a u potrazi se koristi i helikopter, prenosi AP.

    Do sada nije jasno da li su žrtve ranjene u školi ili van nje, a nije utvrđen ni motiv napada.

    Njemački list Bild javio je da je napadač muškarac naoružan nožem, ali policija do sada nije potvrdila tu informaciju, navodi AP.

  • Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Helikopter u kome je bilo sedam osoba, uključujući četiri turska državljanina, nestao je na sjeveru Italije, javljaju turski mediji.
    Televizija NTV javila je danas da je helikopter poletio iz mjesta Luka u pravcu Treviza, ali je nestao sa radara u regionu Modene.

    Italijanske vlasti tragaju za helikopterom.

    NTV javlja da su turski državljani u letjelici radnici kompanije “Edžzadžibaši” i da su u Italiji učestvovali na sajmu trgovine.

    Isti izvor navodi da se radi o helikopteru italijanske kompanije za proizvodnju sredstava za higijenu i kućnu hemiju i korišten je za prebacivanje klijenata u fabriku, navodi AP.

  • Bitka za Donbas

    Bitka za Donbas

    Samo nekoliko sedmica nakon što su se posljednji ukrajinski vojnici u lučkom gradu Mariupolju predali ruskoj vojsci u nadi da će biti zamjenjeni, Ukrajina bi mogla izgubiti još jedan veliki centar u Donbasu, grad Sjeverodonjeck, piše Deutsche Welle.

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su posljednji veliki gradovi u oblasti Luganska, regije Donjeck i Lugansk poznate su zajedno kao Donbas, sada su djelimično pod kontrolom Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je “žestoka bitka” za Sjeverodonjeck jedna od najtežih u cijelom ratu i da će odrediti sudbinu regije Donbas.

    Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad Mariupoljom, Ukrajinci strahuju da bi još jedna takva opsada mogla da se dogodi u Sjeverodonjecku, gdje je, po tvrdnjama gradonačelnika, ostalo oko 10.000 civila uprkos tome što su postali fokus ofanzive ruskih snaga u Ukrajini.

    Centar hemijske industrije

    Prije rata u gradu je živjelo oko 100.000 stanovnika. U sovjetsko doba, naselje u blizini hemijske fabrike Azot, najveće u Ukrajini, izraslo je u novi grad. Nedaleko od Luganska, Donjecka i Harkova, 1950-ih je nazvan Sjeverodonjeck po rijeci Siverski Donec.

    Dmytro Firtasch, oligarh i medijski magnat koji se nastanio u Austriji 2014. i kojem prijeti izručenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog sumnje za korupciju, vlasnik je fabrike Azot, koja je uglavnom proizvodila gnojiva koja se izvoze u mnoge dijelove svijeta.

    Kao i mnoge druge fabrike u regionu, fabrika Azot se poslednjih godina borila sa obustavljenom proizvodnjom zbog sukoba u Donbasu. U Sijerodonjecku se nalazi i nekoliko drugih hemijskih fabrika, dok je Lisičansk bio dom rafinerije nafte u ruskom vlasništvu koja je odavno prestala sa radom.

    Separatizam Donbasa počeo je u Sjeverodonjecku

    Sjeverodonjeck je poznat i po tome što je tu prije skoro 20 godina napravljen prvi pokušaj podjele Ukrajine. U gradu je 28. novembra 2004. održan takozvani Sveukrajinski kongres poslanika svih nivoa, kojem su prisustvovali uglavnom predstavnici proruske Partije regiona.

    Partija, formirana u Donbasu, dominirala je regionom. Dok su se na ulicama glavnog grada Kijeva održavali protesti prozapadne Narandžaste revolucije, stranka je zaprijetila da će proglasiti autonomiju, sa Harkovom kao centrom, uključujući osam istočnih i južnih ukrajinskih regija, kao i Krim i Sevastopolj.

    Tadašnji gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov, koji je radio u fabrici Azot, bio je govornik na kongresu 2004. godine. Kasnije je Lužkov proglašen za počasnog građanina Sjeverodonjecka, u vrijeme kada su mu ukrajinske vlasti već zabranile ulazak u zemlju zbog davanja separatističkih izjava u vezi sa Sevastopoljem.

    Inicijatori Sveukrajinskog kongresa nisu otišli dalje od opštih izjava 2004. Za mnoge posmatrače, međutim, sastanak je bio prvi, iako neuspješan, pokušaj formalnog političkog odvajanja od Ukrajine.

    Sljedeći pokušaj uslijedio je 10 godina kasnije, u proljeće i ljeto 2014. Nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, naoružani lokalni separatisti iz Rusije zauzeli su tri istočna ukrajinska grada Sjeverodonjeck, Lisičansk i Rubišne.

    Ukrajinska vojska je oslobodila region u julu 2014. godine, a Sijerodonjeck je postao regionalni centar vojno-civilne administracije. Iz Luganska su se tamo preselile razne institucije i univerziteti. Godine 2022. ponovo su se preselili, ovaj put u zapadnu Ukrajinu.

    Strateški značaj

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su od strateškog značaja jer povezuju ovaj dio Donbasa sa drugim regijama Ukrajine. Glavni fokus je na autoputu između Lisičanska i Bahmuta, jer se koristi za snabdevanje ukrajinske vojske. Također se koristio za evakuaciju civila prije nego što je granatiranje učinilo rutu preopasnom za civile.

    Zauzimanje Sjeverodonjecka i Lisičanska omogućilo bi ruskoj vojsci da dođe do administrativne granice regiona. Odatle bi ruska vojska mogla napredovati dalje na zapad prema Kramatorsku, drugom administrativnom centru u oblasti Donjeck. Kramatorsk je jedan od posljednjih velikih industrijskih gradova koji još uvijek u potpunosti kontrolira Kijev u Donbasu.

  • Gradska uprava obećava novu raspravu

    Gradska uprava obećava novu raspravu

    Svi treba da budu dio ovakvih i sličnih rasprava, kako bi se čulo mišljenje struke, ali i javnosti, poručuju iz Gradske uprave nakon jučerašnje, prilično žučne rasprave, o izgledu centra Banjaluke. Osim obećanja da će biti organizovana još jedna i da se razmatra pitanje paroghijskog doma kod Hrama Hrista Spasitelja, iz Grada, zasad, bez konkretnih rješenja.

    “Rasprava je bila korisna, jer svako ima pravo da iskaže svoje mišljenje i stavove. Primjedbe građana se uvažavaju, baš kao i struke, a jedna od primjedbi koju Grad već razmatra jeste lokacija parohijskog doma kod Eurospleta, jer se nalazi u neposrednoj blizini Hrama”, kažu za BL portal iz Gradske uprave.
    Primjedbe pojedinih učeniska jučerašnje rasprave zbog toga što se na njoj nije pojavio i gradonačelnik, iz Grada pravdaju ranije preuzetim obavezama.
    ,,Zbog toga gradonačelnik Draško Stanivuković nije mogao da prisustvuje jučerašnjoj raspravi, ali su na njoj bili svi njegovi ključni saradnici koji su saslušali prijedloge i sugestije građana i na njih ukazali gradonačelniku”, kažu iz Grada.
    Ujedno ponavaljaju da je Stanivuković obećao da će biti organizovana još jedna rasprava kojoj će, kako kažu, i on prisustvovati.