VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kovačević oštro o potezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Kovačević oštro o potezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio je da BiH nije čestitala nikakav praznik takozvanoj državi Kosovo, jer za BiH ona ne postoji, te naglasio da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić previše neozbiljan, pa se kao i uvijek bavi spletkarenjem i provokacijom.

    BiH nije čestitala Kosovu i Metohiji ništa, s obzirom na to da su za BiH oni sastavni dio Republike Srbije. Zahvaljujući Republici Srpskoj, BiH nije i nikada neće priznati Kosovo i Metohiju kao nezavisnu zemlju, jer će za BiH Kosovo i Metohija uvijek biti južna pokrajina Republike Srbije – naveo je Kovačević za Večernje novosti.

    Kovačević je istakao da je Komšić previše neozbiljan.

    Komšić je čovjek koji je toliko neozbiljan da je postalo suvišno komentarisati njegove političke skandale. On je neko ko je uzurpirao dva puta mjesto člana Predsjedništva. Prvi put kada ga je ukrao Hrvatima kojima to mjesto po Ustavu BiH pripada, a drugi put svojim skandaloznim ponašanjem koje je uvijek samo u domenu političke provokacije i političkog spletkarenja, a nikada nešto što se zove usaglašen stav Predsjedništva i BiH – kaže Kovačević.

    Kovačević naglašava da je što se tiče Republike Srpske za danas jedino za čestitanje bilo Sretenje i Dan državnosti Srbije.

    – Što se nas iz Republike Srpske tiče, jedino što je bilo danas za čestitati jeste Sretenje i Dan državnosti Republike Srbije koji je kao što je i običaj danas obilježen zajednički uz prisustvo svih zvaničnika iz Republike Srpske – poručio je Kovačević.

  • Palata Republike u bojama zastave Srbije

    Palata Republike u bojama zastave Srbije

    Palata Republike u Banjaluci večeras je osvijetljena bojama zastave Srbije povodom Dana državnosti.

    Crvena, plava i bijela boja ponovo svjedoče o prijateljstvu i nesebičnoj podršci koje godinama žive i njeguju Srpska i Srbija.

  • Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ne prizna nezavisnost” ukrajinskih regija Donjecka i Luganska, saopćila je Jelisejska palata u utorak, kako prenosi CNN.

    • Ostajemo na oprezu i tražimo od (Putina) da ne slijedi zahtjev Dume – rekao je glasnogovornik Jelisejske palate.

    Ukrajinske snage i separatisti koje podržava Rusija su u sukobu u istočnim regionima Donjecka i Luganska koji se graniče sa Rusijom, oblasti poznatom kao Donbas, od 2014. godine.
    Donji dom parlamenta Rusije zatražio je od Putina da razmotri priznavanje Donjecka i Luganska kao suverenih i nezavisnih u utorak.

    • Ruski predsjednik je rekao da je to parlamentarna inicijativa koju on nije odobrio – dodao je portparol.
  • Novi cyber napadi u Ukrajini: “Pala” stranica ministarstva odbrane, ali i bankarski sistemi

    Novi cyber napadi u Ukrajini: “Pala” stranica ministarstva odbrane, ali i bankarski sistemi

    Ministarstvo odbrane Ukrajine, ali i brojne banke u ovoj državi, prijavile su kako su danas od 15 sati pokrenuti brojni cyber napadi na web stranice ovih institucija zbog čega im je otežan rad.

    Prema pisanju Ukrajinske Pravde, najmanje dvije banke su za sada prijavile cyber napade, a također se ističe kako su cyber aktivnosti jače nego i drugačije nego što je to bio slučaj do sada.

    “Korisnici su u međuvremenu prijavili kako nemaju pristup internet bankarstvu, a drugi ističu kako se mogu prijaviti, ali da ne mogu obavljati transakcije”, pišu ukrajinski mediji.

    Osim banaka, cyber napade je potvrdilo i Ministarstvo odbrane Ukrajine te su najavili kako očekuju nastavao DDoS napada na stranice brojnih institucija u ovoj državi.

    Slične aktivnosti hakeri su izveli i polovinom januara kada su meta napada bili Ministarstvo prosvjete Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova te nekoliko web stranica medija u Ukrajini.

    “Web stranice su nakon napada sadržavale poruku na ukrajinskom, ruskom i poljskom jeziku, u kojoj se navode lični podaci Ukrajinaca. Na stranici je stajala i poruka: ‘Bojte se i očekujte najgore. Ovo je za vašu prošlost, sadašnjost i budućnost”, stajalo je na stranicama.

  • Borenović: Pola sastanaka je prošlo u plakanju SNSD-a i HDZ-a, CIK je izabran u skladu sa zakonom

    Borenović: Pola sastanaka je prošlo u plakanju SNSD-a i HDZ-a, CIK je izabran u skladu sa zakonom

    Nakon sastanaka Interesorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva s direktorom OSCE-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava(ODIHR) Matteom Meccacijem, oglasio se predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Branislav Borenović

    “Pola sastanka je prošlo u slušanju plakanja SNSD-a i HDZ-a na izbor članova Centralne izborne komisije. Ja razumijem njihovu političku frustraciju, jer članovi CIK BiH nisu izabrani onako kako su oni navikli prethodnih godina i decenija. Njihova frustracija je tolika da su počeli da opterećuju svaki sastanak, sa bilo kim ko želi da pomogne da ova zemlja dobije savremen Izborni zakon, kojim će se omogućiti fer i pošteni izbori”, rekao je Borenović.

    Borenović je rekao da, s druge strane, ni opoziciji nije drago što ima parlamentarna većina koja ništa dobro nije uradila u ovom mandatu od izbora 2018. godine.

    “Ali to moramo prihvatiti kao realnost. Kao što je realnost i CIK BiH, izabrana u skladu sa zakonom i koja tako i treba da rad svoj posao, a što je već počela i to mnogo više nego prethodni sastav. Realnost je i da imamo većinu koja danas ucjenjuje cijelu zemlju usvajanjem budžeta za sprovođenje izbora. Dvije ključne riječi koje njih opisuju su: izgovor i ucjena”, istakao je Borenović.

    On je dodao da su tokom današnjeg sastanka, po ko zna koji put, slušali izgovore većine za neuspjeh u donošenju izmjena Izbornog zakona:

    “To slušamo godinama, pa i decenijama. Vladajuće strukture ne žele fer i poštene izbore i umjesto da to jasno kažu sve maltretiraju traženjem izgovora tamo gdje izgovora nema”, rekao je Borenović.

    On se zahvalio ODIHR- u što je nakon prošlih Općih izbora dao veoma preciznu analizu, gdje su identifikovane izborne prevare, krađe, prijetnje, imenom i prezimenom naveli političare koji su ucjenjivali penzionere da moraju glasati za njih ili neće dobiti penziju, koji su ucjenjivali zdravstvene radnike platom ako ne glasaju za njih.

    “U tom izvještaju je jasno navedeno da je prijećeno radnicima u Termoelektranama Gacko da glasaju za jednog kandidata i jednu stranku ili će dobiti otkaz. Govorilo se o pristrasnosti javnih servisa. To su zastrašujuće činjenice, ali je izvještaj vrlo precizan i svojevrstan je putokaz u kojem pravcu izmjene Izbornog zakona trebaju ići”, rekao je Borenović.

    On je istakao da je izborna korupcija izvorište visoke korupcije koja uništava ovo društvo.

    “Mi ćemo pobijediti, ali hoćemo da pobijedimo na fer i poštenim izborima i sa realnim rezultatima. A naša pobjeda otvara vrata borbi protiv korupcije, jer da su vladajući htjeli nešto po tom pitanju da urade, već bi uradili, otvara vrata za rješavanje ekonomskih pitanja: više radnih mjesta, bolje plate, rasterećenje privrede i na kraju, sve ukupno, da budemo zdravije, bolje, bogatije i naprednije društvo”, istakao je Borenović.

  • “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    Rusija ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO “sasvim slobodno i u svoju korist” tumače princip nedjeljive bezbjednosti, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za štampu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Moskvi.

    Putin je saopštio da je razgovor sa Šolcom bio poslovan i primjetio da je njemački kacelar raspoložen za dalju uzajamno korisnu saradnju.

    “Sjeverni tok 2” je komercijalni projekat koji je završen i spreman za rad. Međutim, Putin je istakao da će Rusija nastaviti sa isporukama gasa preko Ukrajine i poslije 2024. godine, ako bude potražnje i rentabilnosti.

    Govoreći o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija od Zapada, ruski lider je istakao da Moskva ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO sasvim slobodno i u svoju korist tumače princip nedjeljive bezbjednosti.

    Kako je naveo, nasilno obuzdavanje Rusije od strane Zapada Moskva doživljava kao prijetnju bezbjednosti zemlje.

    Razgovor Putina i Šolca je trajao više od tri sata, prenosi RTRS.

  • Formiranje nove vlade se odlaže za jos nedjelju dana

    Formiranje nove vlade se odlaže za jos nedjelju dana

    Iako su se konsultacije predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini oko formiranja nove vlade očekivali već početkom ove sedmice, one će biti odložene najmanje još nedelju dana.

    Kako je navedeno, konsultacije se odlažu dok se ne završe razgovori Građanskog pokreta URA sa većinom partija, potvrđeno je podgoričkim Vijestima.

    Nakon razmjene stavova o prioritetima nove manjinske vlade, drugi krug pregovora tiče se njene strukture i podjele resora.

    On je počeo juče razgovorima funkcionera GP URA i Socijaldemokrata i trebalo bi da se završi do kraja sedmice. Tada se očekuje i Glavni odbor Socijalističke narodne partije (SNP) čije članstvo i pojedini funkconeri nisu presrećni zbog razvoja događaja i eventualno novog političkog saveza.

    Formiranje nove vlade tako neće ići lako kao što se najavljivalo jer je SDP nedavno izašao sa stavom da ne želi da bude dio vlade koja će da “sprovodi program liste” na kojoj je bila i Socijalistička narodna partija (SNP).

    Problem, piše list, ima i sam SNP jer se dio njegovih članova i funkcionera protivi mogućem savezu sa manjinama.

    Uprkos javnim obećanjima da DPS neće biti dio nove vlade, dio članstva SNP-a nezadovoljan je i zbog bilo kakve moguće saradnje sa DPS-om, ali navodno i zbog neispunjenih obećanja lidera vrha partije Vladimira Jokovića o rotacijama na poslaničkoj listi, pišu, između ostalog, Vijesti.

  • Kolika je stvarna moć CIK-a

    Kolika je stvarna moć CIK-a

    Centralna izborna komisija je zvanično ključni nezavisni organ za provođenje izbora u BiH, a kako tvrde u pojedinim političkim partijama, riječ je o instituciji koja se sprema da manipuliše konačnim rezultatima opštih izbora.

    Da li je CIK čuvar izborne volje naroda ili njen krojač i koje joj mogućnosti stoje na raspolaganju?

    U Izbornom zakonu BiH nadležnosti CIK BiH pobrojane su u 17 tačaka. Između ostalog, Komisija koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora, odgovorna je za Centralni birački spisak, ovjerava sve kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora, odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih listića…


    CIK može i da kažnjava političare i stranke za koje utvrdi da se ponašaju nezakonito za vrijeme izbora, kampanje, ako utvrdi bezakonje u finansijskom izvještaju. Do sada je Sud BiH uglavnom potvrđivao odluke CIK, a rijedak izuzetak je bio kada je sud poništio odluku protiv Ujedinjen Srpske zbog spornog video spota, pred prošle lokalne izbore.

    Nesporno je da po zakonu CIK ima velika ovlaštenja, a oni koji se plaše njihovog „političkog djelovanja“, pod tim misle na mogućnost izlaska Komisije izvan njenih zakonskih ovlaštenja, pod pokroviteljstvom određenih političkih i pravosudnih krugova.

    Predsjenik US i poslanik u PS BiH, Nenad Stevandić, tvrdi da se CIK BiH postavlja kao „novi visoki predstavnik u izbornom procesu, uz podršku koalicije koja ga je izabrala – SDS, PDP, DF i SDA“.

    – Oni su ih izabrali bez konkursa, blickrigom. Poslije toga je postalo jasno da se CIK postavio kao partner tim političkim partijama, a neprijateljski se okrenuo prema partijama koje su bile protiv njihovog izbora. Za tu vrstu neprincipijelnosti očito su potražili i međunarodnu podršku. CIK se defakto postavio iznad parlamenta, postavio se kao pregovarač u rangu PS BiH ili Predsjedništva, što je nepojmljivo nezavisnom tijelu za provođenje izbora. Zvanični predstavnici dva naroda i više od jednog entiteta su protiv takvog načina vođenja institucije i BiH – kaže Stevandić.

    Saga o (ne)zakonitom izboru članova CIK traje od marta 2020. Tada su reizabrani Ahmet Šantić i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka, a iz reda Srba, umjesto Branka Petrića i Novaka Božičkovića, izabrani su Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Kasnije im se pridružio i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića.

    SNSD i HDZ BiH, sa partnerima, ne priznaju ovakav izbor jer mu nije prethodio konkurs, dok se ostale stranke pozivaju na Izborni zakon u kome piše da Predstavnički dom može da imenuje nove članove CIK ako mu na vrijeme ne bude dostavljena lista kandidata. Ta lista u ovom slučaju nije bila dostavljena zbog bojkota Parlamentarne skupštine BiH.

    Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD, kaže da je CIK BiH u ovom sastavu definitivno politički organ, što je, kako kaže, dokazano više puta.

    – Imenovani su protivno zakonu. Čak i kada se uzme u obzir njihov argument da je Predstavnički dom imao pravo da na taj način imenuje članove, pitanje je da li je imao pravo da imenuje ljude koji ne zadovoljavaju tražene kriterijume, a koji imaju nedozvoljene osobine, kao što je pripadnost političkoj stranci. Niko nije dokazao njihovo iskustvo u provođenju izbora, čak i da ga imaju – kaže Novaković Bursać.

    Prema njenim riječima, političko djelovanje dokazali su u poništavanju rezultata lokalnih izbora u Doboju, a posebno u Srebrenici.

    Da su skloni političkim odlukama i da se može očekivati protivzakonito djelovanje, pokazalo se takođe na primjeru prolongiranja lokalnih izbora, za šta takođe nisu imali nikakav osnov. Što se tiče toga šta oni mogu da učine dalje, u javnosti je primjetno da mnogi već razrađuju različite mogućnosti i najavljuju različite opcije od kojih je jedna čak i da se nekome ospori registracija za izbore. Za svaki izborni ciklus je potrebna registracija političkih subjekata pa možda računaju da u toj fazi mogu da pokušaju nešto. Takođe, mislim da su Doboj i Srebrenica bili neka vrsta probe, jer kad su mogli na bazi kojekakvih konstrukcija da ponište rezultate izbora na određenim biračkim mjestima, možda računaju da će to uraditi opet u većem obimu. Znači, od ovog sastava CIK, koji je prihvatio da bude nelegalan, koji je potpuno pod političkom kontrolom političkog Sarajeva, iz naše perspektive je svašta moguće očekivati – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

    Predsjednik CIK BiH, Željko Bakalar, kaže da pokušava da ne komentariše izjave političkih aktera. Što smo bliže raspisivanju opštih izbora, intenzivira se tema CIK i izbora pojedinih članova, ocjenjuje Bakalar.

    – Pretpostavljam da je to jedan dio političke taktike aktera na sceni. To smo već imali u 2020. pa se u neizbornoj godini malo primirilo, do momenta kada je trebalo da se CIK uključi u rad Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva – tvrdi Bakalar za Srtpskainfo.

    Na pitanje o pecpeciji (pre)velike moći CIK, Bakalar kaže da tu postoje različiti uglovi gledanja, ali da je CIK nezavisno tijelo koje izvještaj neposredno podnosi PS BiH i odatle crpi svoja ovlaštenja.

    – To je vrlo jasno i precizno definisano Izbornim zakonom. Po meni, imamo puno slabijih karika u izbornom procesu, u izbornoj administraciji, to su uglavnom birački odbori, a oni su direktno u rukama političkih stranaka. Da li su neke političke stranke nezadovoljne trenutnim sazivom, s obzirom da su mogli imati veći uticaj na neki prethodni saziv? Imate prisutne i takve definicije u javnom prostoru – kaže Bakalar za Srpskainfo.

  • Sud BiH nije osporio sastav Komisije za koncesije BiH u vezi sa HE na Drini

    Sud BiH nije osporio sastav Komisije za koncesije BiH u vezi sa HE na Drini

    Sud Bosne i Hercegovine odlučio je po žalbi Mensura Šehagića, člana Komisije za koncesije BiH i prema nezvaničnim informacijama nije osporio legalnost Komisije za koncesije BiH da odlučuje u vezi sa sporom izgradnje Hidroelketrana na rijeci Drini.

    “Sud BiH je u suštini odlučio da Komisija za koncesije, prigovor Šehagića nije trebala odbiti već odbaciti. Sud BiH se nije bavio sastavom Komisije, teritorijalnom zastupljenošću niti bilo čime drugim već isključivo tom terminologijom. Presuda je kod pravnika i u narednih nekoliko dana znaćemo o čemu se tačno radi i koji su sljedeći koraci”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, član Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula prošle godine utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča.

    Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    U suštini, Ustavni sud BiH lopticu je prebacio Komisiji za koncesije BiH koja je nakon toga zajedno sa Komisijom za koncesije Republike Srpske formirala zajedničku komisiju koja treba da riješi taj spor, međutim ubrzo je uslijedila žalba Šehagića koji je tvrdio da u ovakvom sastavu Komisija za koncesije BiH ne može odlučivati o bilo čemu.

    Prema zakonu, Komisija za koncesije BiH treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je u tome što prema zakonu za odlučivanje trebaju biti četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj.

    Zanimljivo je da je Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela da je projekat “Gornja Drina” čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenju nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • Ministar bez saglasnosti prodavao oružje i vojnu opremu

    Ministar bez saglasnosti prodavao oružje i vojnu opremu

    Iznošenjem uvodnih riječi Tužilaštva BiH danas je počelo suđenje ministru bezbjednosti u Savjetu ministara Selmi Cikotiću, optuženom za zloupotrebu položaja u funkciji ministra odbrane.

    Cikotić se tereti da je oštetio budžet BiH za 9,7 miliona KM, te da je municiju, oružje i vojnu opremu prodavao preduzeću “Skaut” bez ičije saglasnosti.

    Tužilac Mladen Furtula rekao je da je Cikotić, zloupotrebljavajući položaj ministra odbrane, zloupotrijebio službeni položaj od 2009. do 2011. godine tako što je na nezakonit način pogodovao kupcu hrvatskoj firmi “Skaut” na štetu ministarstva kojim je rukovodio, prilikom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog oružja, municije i vojne opreme.

    – Cikotić nije poštovao sporazum koji su potpisali Savjet ministara, Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije BiH (FBiH) o rješavanju viškova naoružanja o prodaji pokretne imovine tako što je bez saglasnosti Predsjedništva BiH i bez znanja svojih zamjenika potpisivao sa “Skautom” nove ugovore i anekse ugovora o isporuci municije, naoružanja i vojne opreme – naveo je između ostalog Furtula.

    On je napomenuo da je Cikotić sačinjavao nove ugovore i anekse ugovora na zahtjev “Skauta” i isporučivana je municija, naoružanje i vojna oprema koja nije bila predmet ugovora koje su sa ovim preduzećem potpisale Republika Srpska i FBiH, koje su sa ovom firmom potpisale po dva ugovora prije formiranja zajedničkog Ministarstva odbrane, te da je i nove ugovore i anekse ugovora potpisivao bez saglasnosti Predsjedništva BiH, što mu je bila zakonska obaveza.

    Furtula je naveo da je ugovorima bilo predviđeno da se municija, naoružanje i vojna oprema isporuče “Skautu”, da se kvalitet ne može reklamirati jer je bila riječ o sredstvima koja su trebala da se unište i isporuče u zatečenom stanju.

    – Anekse ugovora je i naknadno potpisivao – jedan sa godinu dana zakašnjenja, a drugi sa zakašnjenjem od pola godine – istakao je Furtula.

    Cikotić je, kao službeno lice u organima izvršne vlasti u BiH, svojim radnjama prouzrokovao štetu po budžet BiH i pribavio drugome imovinsku korist u velikom iznosu, čime je počinio produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

    – Potpisivanjem novih ugovora i aneksa ugovora Cikotić je “Skautu” obezbijedio da umjesto jedne vrste proizvoda isporučuju drugi, noviji – naglasio je Furtula.

    On je naveo da je na taj način, umjesto “Skautu”, isporučivao robu Tehničko-remontnom zavodu Hadžići po daleko većoj cijeni od one koju je “Skaut” platio.

    – Predstavnici “Skauta” su se u skladištima ponašali kao u samoposluzi. Za neperspektivno naoružanje su dobijali perspektivno za istu cijenu, dok je neperspektivno ostajalo u skladištima Ministarstva odbrane za koje su trebala dodatna sredstva da bi se uništilo – rekao je Furtula.

    On je istakao da su ugovori i aneksi ugovora potpisivani suprotno sporazumu iz Doboja o formiranju zajedničkog Ministarstva odbrane iz 2008. godine.

    – Odluke ministra su se znale donositi i prije nego što stigne zahtjev iz “Skauta”, a ova firma je ta materijalna sredstva znala prodavati i po duplo većoj cijeni od ugovorene sa Ministarstvom odbrane jer se znalo da će roba biti isporučena – napomenuo je Furtula.


    On je dodao da je “Skaut” tužio BiH i da je taj spor koštao BiH 20 miliona KM.

    Furtula je najavio da će, osim obimne dokumentacije, kao svjedoci biti saslušani i tadašnji Cikotićevi zamjenici Marina Pendeš i Živko Marjanac koji su tokom istrage potvrdili da niti su potpisali, niti su konsultovani prilikom sačinjavanja novih ugovora i aneksa ugovora koje je potpisivao Cikotić iako su po zakonu morali biti.

    Cikotićev advokat Fahrudin Ibrišimović rekao je da je nekoliko puta pročitao optužnicu i da mu nije jasna, da je “priča sa Skautom” davno počela i da je prvostepenom presudom riješen problem i nadoknađena šteta ovoj firmi.

    Za naredno ročište, koje bi trebalo da bude održano 22. februara, planirano je svjedočenje tri svjedoka Generalnog inspektorata Ministarstva odbrane u Savjetu ministara, koji su u svom iskazu, takođe, naveli da prilikom sačinjavanja novih ugovora i aneksa ugovora nisu bili konsultovani.