VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uvođenje hladne plastike za obilježavanje saobraćajne signalizacije

    Uvođenje hladne plastike za obilježavanje saobraćajne signalizacije

    Grad Banjaluka raspisao je javnu nabavku za izbor izvođača radova na obilježavanju horizontalne saobraćajne signalizacije na ulicama i lokalnim putevima na području grada.

    Pored standardnog obilježavanja horizontalne saobraćajne signalizacije bojama, predviđeno je da se za potrebe redovnog obilježavanja prvi put koriste i debeloslojne oznake, odnosno hladna plastika, koja se odlikuje većom otpornošću i boljom vidljivošću u svim vremenskim uslovima u odnosu na standardne boje – poručili su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

    Kako su pojasnili, postepenim uvođenjem hladne plastike u redovno obilježavanje horizontalne saobraćajne signalizacije, Grad Banjaluka nastoji promijeniti i prilagoditi horizonatalnu saobraćajnu signalizaciju savremenim trendovima.Uvođenjem modernijih načina obilježavanja horizontalne saobraćajne signalizacije nastoji se poboljšati kvalitet i unaprijediti stanje bezbjednosti saobraćaja na ulicama našeg grada.

  • Ljekar objasnio da je velika razlika između kliničke slike vakcinisanih i nevakcinisanih pacijenata

    Ljekar objasnio da je velika razlika između kliničke slike vakcinisanih i nevakcinisanih pacijenata

    Kliničko-bolnički centar Zvezdara skoro tri mjeseca nije u kovid režimu, prima sve zakazane pacijente, a za operacije je neophodan pi-si-ar test. Kroz tu ustanovu je prošlo skoro 8.000 kovid pacijenata i sve intenzivne i poluintenzivne njege su bile pune.

    Prim. dr Dejan Trailov, načelnik Kliničkog odeljenja za gerijatriju KBC Zvezdara, rekao je za RTS, da je broj hospitalizacija takav da ta ustanova nije imala potrebe da se vraća u kovid sistem.

    – Mi smo pet puta ulazili ili izlazili iz kovid sistema, i ovo je dva i po mjeseca da možemo da radimo na normalan način – rekao je doktor.

    Kroz KBC Zvezdara je, kaže, prošlo između sedam i osam hiljada kovid pacijenata.

    – Novembar i decembar su bili veoma ozbiljni i u svakom talasu je bilo teških pacijenata, sve intenzivne i poluintenzivne njege su bile pune – rekao je doktor Trailov.

    – Velika razlika je u kliničkoj slici kod starijih i mlađih pacijenata, kod vakcinisanih i nevakcinisanih i to mogu odgovorno da tvrdim. Vidio sam i jedne i druge – rekao je doktor Trailov.

    Prema njegovim riječima, vakcinacija pruža blažu kliničku sliku, kraći tok bolesti i brži oporavak.

    Stariji su, kaže, pod većim rizikom ne toliko zbog godina, nego zbog svojih pridruženih oboljenja.

    – Svaki stariji čovjek kada dođe kod lekara ne može imati ispod četiri do pet dijagnoza, prosto to je stvar fiziologije. Samim zaražavanjem korona virusom, ta oboljenja imaju progresivan tok – objašnjava dr Trailov.

    Kvari se klinička slika osnovnih bolesti i tu je, ističe, mnogo duži boravak u bolnicima, potrebno je mnogo više medicinskih i stručnih resursa kako bi se ti pacijenti funkcionalno osposobili.

    Zato je važno da se građani vakcinišu.

    – Vakcina ne štiti od zaražavanja, ali štiti od teže kliničke slike, štiti od hospitalizacije i apsolutno ima svoje mjesto u procesu prevencije i kasnijeg liječenja – istakao je doktor Trailov.

    Trenutno su u cirkulaciji i delta i omikron soj koronavirusa, a kakve će komplikacije davati omikron soj ostaje da se vidi. Za sada, kaže, nema puno odgovoran na sva pitanja, piše Kurir.

    Nova grana medicine za postkovid
    Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje nove grane medicine, novog pravca koji će se tek razvijati, a to je postkovid medicina koja će pratiti komplikacije i produženi kovid.

    – Sigurno ste čuli u svom okruženju da neko kaže, prošao sam kovid, imam bolove u grudima, lupanje srca, kratak dah, opada mi kosa, svrbi me koža, imam poremećaj spavanja… Postkovid se definiše kao postojanje simptoma nakon četiri nedjelje od zaražavanja, a koji mogu trajati od 4 do 6 mjeseci i ne mogu se objasniti na drugi način – rekao je doktor Trailov.

    Naveo je da je na osnovu magnetne rezonance srca kod postkovid pacijenta otkriven miokardititis u 75 odsto slučajeva, a da je kod 25 odsto pacijenata nađena fibroza pluća.

    Ukazao je da su sve studije koje su do sada rađene obuhvatile pacijente od 21 godine do 50, 60 godina i da je teško procijeniti šta je posljedica kovida, a šta je posjledica prethodnih oboljenja.

    Teško i komplikovano raditi u uslovima pandemije
    Doktor Trailov je istakao da je veoma teško i komlikovano raditi u uslovima epidemije.

    – Da bi pacijent bio primljen u bolnicu mora da uradi antigenski test. Pitanje je da li su oni stvarno bolesni ili su u inkubacionom periodu i nakon dan, dva, razvijaju simptome kovida, pre svega javlja se povišena temperatura, i oni su pozitivni. Taj pacijent nije sam u sobi, pozitivnost se širi i na druge pacijente, kao i na zaposlene – rekao je dr Trailov.

    Tada, kaže, pacijenta prebacujemo u kovid bolnicu u Batajnici, a onda iz Batajnice preuzimamo pacijente koji su tamo završili liječenje.

    KBC Zvezdara je otvoren za sve pacijente, a da bi neko bio primljen za operaciju neophodno je da dan ranije uradi pi-si-ar test.

  • Milanović ponovo žestoko o BiH: To je nikakva država, nikad neće ući u NATO

    Milanović ponovo žestoko o BiH: To je nikakva država, nikad neće ući u NATO

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je protiv potencijalnog širenja NATO saveza, a poručuje i Bosni i Hercegovini da neće dobiti dozvolu za pristupanje zbog tzv. hrvatskog pitanja.

    Takav stav je obrazložio činjenicom da će hrvatski vojnici morati ići u Ukrajinu ukoliko ta zemlja postane članica Alijanse, a za BiH je rekao da nikada neće ući u NATO jer je za to potrebno i odobrenje Hrvatske.

    Govoreći o krizi Rusije i Ukrajine, odnosno sukobu NATO-a i Rusije o proširenju Alijanse na nekadašnje članice SSSR-a, Milanović je jasno poručio da se NATO ne bi trebao širiti na Ukrajinu.

    “Mislim da onaj ko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, neko sutra može tamo poslati naše ljude. NATO je došao dovoljno na istok Evrope, cijeli život to gledam, cijeli svoj prokleti život, dosta je. Dok god sam predsjednik Hrvatske, ja sam za to da se NATO više ne širi”, rekao je on.

    Ovakva izjava hrvatskog predsjednika suprotna je politici otvorenih vrata Sjevernoatlantskog saveza, a Milanović je jasno naglasio da je protiv bilo kakvog širenja Alijanse, uključujući i na Bosnu i Hercegovinu.

    “U NATO se ulazi po političkim kriterijima. Dosta. Sutra će u NATO ući neka država, recimo Crna Gora. Ja kad nekoga primam u porodicu, želim znati ko je to. BiH u NATO-u? Kako? Tamo satiru Hrvate, država je nikakva, nefunkcionalna i trebali bi ići u NATO? Još im se stvara iluzija da će ući. Kako? Nikada nećete ući jer dozvolu trebaju dati svi. I Hrvatska i Turska”, poručio je.

    Milanović je također rekao da će raditi na tome da blokira izbore u BiH.

    “Ako ne dođe do dogovora, onda se izbori ne bi trebali održati. Dat ću sve od sebe da se izbori ne održe. Diplomatska grana EU zagovara stajalište koje je potpuno oprečno interesima Hrvata u BiH. Sad ja vas pitam gdje smo mi to, ko to nama pomaže i kakva je solidarnost tu na djelu? Neka odu u Livno pogledati kako to izgleda. Kada Hrvatska to kaže to je petljanje u unutarnje interese BiH, a kada kaže neko iz Brisela onda je to zajednička politika”, rekao je Milanović.

  • Borenović: Ko su ovi iz Hrvatske da se petljaju u naše stvari, u pravo našeg naroda da bira i bude biran

    Borenović: Ko su ovi iz Hrvatske da se petljaju u naše stvari, u pravo našeg naroda da bira i bude biran

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kaže kako nevjerovatna arogancija zvanične Hrvatske prelazi svaku mjeru, uplitanjem najviših zvaničnika u pitanje trebaju li u Republici Srpskoj i BiH biti održani izbori.

    “Ko su oni da se petljaju u naše stvari, u ljudsko pravo našeg naroda da bira i bude biran”, rekao je Borenović.
    Borenović je rekao da nema smisla bilo kakvo ucjenjivanje i dovođenje u pitanje održavanje izbora 2. oktobra, kako je zakonom propisano.


    “Jasno je da vladajućim političkim strukturama nije u interesu da se izbori održe, pa vade džoker ‘pozovi prijatelja’, a tu prvenstveno, u ovom slučaju mislim na SNSD i HDZ. Neprijateljstva nam ne trebaju, ali hrvatski zvaničnici od kojih su se neki već osramotili izjavama o Srbima, poput one kada nas je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nazvao šakom jada, nikako ne mogu imati prijateljske namjere prema nama. O održavanju izbora kod nas sigurno neće odlučivati Hrvatska, koliko god neki to željeli. Izbora će biti, naš narod će ove godine odlučivati o svojoj budućnosti i o tome neće pitati hrvatske zvaničnike”, rekao je Borenović, dodajući ako već predsjednik i premijer Hrvatske toliko brinu o Republici Srpskoj i BiH, neka razmotre drugo rješenje za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada, a ne na Trgovskoj gori, čime se ugrožava zdravlje preko 200.000 naših građana.

  • Savjet EU u ponedjeljak o političkoj krizi u BiH

    Savjet EU u ponedjeljak o političkoj krizi u BiH

    Ministri spoljnih poslova zemalja članica EU na sastanku 21. februara razmotriće politička dešavanja u BiH, a osnovno pitanje biće kako doprinijeti smirivanju stanja u zemlji, navodi se u Briselu.

    Uzvaničnoj najavi Saveta EU stoji da će ministri razmotriti najnovija dešavanja u Bosni i Hercegovini, uključujući, bojkot institucija kao i tekuću ustavnu i izbornu reformu u zemlji.

    – Eskalacija prilika mora da stane, a dijalog unutar institucija mora da se nastavi. EU radi sa SAD na podršci ustavnoj i izbornoj reformi u zemlji – izjavio je visoki EU diplomata.

    U dokumetu pripremljenom u Evropskoj spoljnopolitičkoj službi za ministarsku raspravu o BiH navodi se da bi Savjet EU 21. ferbura trebalo da razmotri i moguće uvodnje sankcija kao “posljednje mjere” za rješavanje političke krize u BiH.

    – Ukoliko se realizuje jednostrano preuzimanje nadležnosti države od strane Republike Srpske, moraju se razmotriti individualne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine i zabrana putovanja). Sankcije se mogu uzeti u obzir i u slučaju drugih aktivnosti koje predstavlju prijetnju po zemlju – navodi se u dokumentu u koji je Tanjug imao uvid.

    U dokumetu se naglašava da od 2011. godine EU ima pripremljen okvir za sankcije u slučaju podrivanja suvereniteta i teritorjalnog integriteta BiH, ustavnog poretka, primjene Dejtosnkog sporazuma kao i prijetnji po bezbjednosnu situaciju u zemlji.

  • Treći entitet ako ne bude dogovora o izbornom zakonu

    Treći entitet ako ne bude dogovora o izbornom zakonu

    Hrvatski narodni sabor sutra će održati sjednicu u Mostaru, a u medije su procurili zaključci koji bi trebali biti usvojeni.

    Naročito je sporan posljednji zaključak u kojem se ističe namjera formiranja neke nove institucionalne ili teritorijalne organizacije (što bi suštinski mogao biti treći entitet), ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji se tiču reforme Izbornog zakona.

    Prema dokumentu koji je objavio Bild.ba, portal blizak HDZ-u, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usaglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.

    Moguće je da se dogode manje izmjene tokom petka i subote ujutro, ali kako tvrdi izvor iz HNS-a za ovaj portal, “to bi trebalo biti to”.

    Sporni, sedmi zaključak glasi: “Hrvatski narodni sabor obavezuje svoje članice da, ukoliko ne budu mogle u cijelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, zajamčena Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”.

    Dakle, ovdje je jasno da “nova institucionalna i teritorijalna organizacija BiH” nije ništa drugo nego stvaranje trećeg entiteta.

    Inače, prvi zaključak HNS-a glasi: “Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a BiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okvirni sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti.”

    U drugom zaključku se navodi da “Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uslovi za održavanje Općih izbora 2022”.

    “Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidejtonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava”, piše u zaključku HNS-a.

    U zaključku broj tri HNS ističe je “Hrvatski narodni sabor spreman nastaviti pregovore o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice, kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora”.

    “Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH”, stoji u četvrtom zaključku.

    Peti zaključak se tiče Centralne izborne komisije.

    “Hrvatski narodni sabor smatra da je Centralna izborna komisija uspostavljena izvan zakona i predviđenih procedura te kao takva nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja općih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.

    Šesti zaključak glasi: “Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavnopravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda”.

  • Sukob neizbježan

    Sukob neizbježan

    Vojni sukob u Ukrajini je gotovo neizbežan, ali je pitanje kakve će biti razmere tog sukoba, kaže Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije.

    On je ocenio da je najnovija kriza u Donbasu ”poslednja crvena linija” za Rusiju.

    Gajić kaže da će Moskva morati da reaguje ukoliko se Kijev i oni koji guraju Ukrajinu i narod u rat odluče za eskalaciju i pokušaju da sprovedu ‘neku vrstu Oluje’ u Donbasu.

    ”To će biti ili operacija ‘srednjeg dometa’ da se stane na granice republika Donjeck i Lugansk ili će rešenje biti dugoročno tako što će se promeniti vlast u Kijevu. Čini se da je neka vrsta vojne eskalacije gotovo neizbežna”, kazao je Gajić.

    Komentarišući izjavu ukrajinskog ministra odbrane da je ”mala verovatnoća za sukob širih razmera”, Gajić je rekao da je ukrajinska vlast svesna šta može da znači rat sa Rusijom, kao i da joj je jasno da ih njihovi saveznici vide kao ”topovsko meso” u prebijanju računa sa Rusijom.

    “I Vašington kaže da je Rusiji potrebno tri dana da zauzme Kijev, što verovatno odgovara istini. Sem toga, nisu to Amerikanci u Iraku koje dočekuje neprijateljski orijentisano stanovništvo, u Ukrajini žive milioni ljudi koji bi rusku vojsku dočekali kao oslobodioce”, rekao je Gajić.

    Istakao je da su SAD strana koja najviše može da utiče na to da li će biti mir ili će sukob eskalirati, ali Vašington, kako kaže, nije spreman da izađe u susret Moskvi koja, uveren je, neće odustati od zahteva iznetih u pregovorima.

    Zato, kako je rekao, ne očekuje mnogo od eventualnog susreta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je predložio sastanak krajem sledeće sedmice.

    ”Do tog susreta ne očekujem veću eskalaciju, ali napetosti nisu prošle. Procena je da će se dogoditi neka vrsta sukoba, ali je pitanje koje će biti njegove razmere”, kazao je.

    Naglasio je da je zahtev Rusije vrlo transparentan i da Moskva ne želi raketne sisteme NATO-a u Rumuniji i Poljskoj, odnosno, želi da se NATO drži ugovornih obaveza i da se stanje u Evropi vrati na stanje od 1997.godine.

    ”Rusija će morati da obezbedi svoje interese, da rakete srednjeg dometa, koje su se približile ruskim granicama, tu ne budu, i oni će ih se osloboditi milom ili silom”, smatra.

    S druge strane, kako kaže, ne postoji spremnost Vašingtona za dijalog koji bi zadovoljio interese Rusije ističući da je cilj SAD da ponovo pokore Nemačku i Francusku.

    Gajić smatra da suština krize nije u Ukrajini, već da je u pitanju sudbina Nemačke i Francuske i to da li će SAD uspeti da ”miniraju” Severni tok 2 i prinude Nemačku da, umesto ruskog, kupuje četiri puta skuplji gas od SAD.

    Gubitnik, dodaje, može da bude i Francuska, čiji je predsednik Emanuel Makron rekao da je NATO ”klinički mrtav” i koja teži stvaranju evropskih bezbednosnih snaga, odnosno novog saveza posle NATO-a.

    ”Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, Amerika će to iskoristiti da ponovo okupira Zapadnu Evropu i da taj blok učvrsti pod svojom čizmom, slično vremenu Hladnog rata”, naveo je Gajić i ukazao da se Nemačka i Francuska zato najviše i trude da posreduju u rešavanju ukrajinske krize.

    ”Očigledno je njima najviše stalo da se ne desi eskalacija je bi to značilo američku vojnu okupaciju. Naravno, to ne smeju da kažu, jer su SAD njiihovi nominalni saveznici u NATO-u, ali pitanje je u tome da li će opstati njihov suverenitet”, zaključio je.

  • Kina pretiče SAD?

    Kina pretiče SAD?

    Kina nadmašuje Sjedinjene Države kada su u pitanju bežične mreže pete generacije ili 5G.

    To su napisali bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit i profesor vlade na Harvardu Grejem Alison u tekstu za Volstrit džurnal.

    Prema njihovim rečima, “oklevanje” američke vlade ostavilo je SAD “daleko iza u skoro svakoj dimenziji 5G, dok druge nacije, uključujući Kinu, trče napred”, prenosi Sputnjik.

    “Patetični učinak SAD u trci 5G je znak većeg neuspeha Amerike da održi korak sa Kinom u pogledu strateški važnih tehnologija”, napisali su oni. “Kina je takođe ispred Amerike u proizvodnji visoke tehnologije, zelenoj energiji i mnogim primenama veštačke inteligencije.”

    Šmit i Alison pozvali su Bajdenovu administraciju da 5G učini “nacionalnim prioritetom”, upozoravajući da će u suprotnom “Kina posedovati budućnost 5G”.

    Oni su istakli da je prosečna kineska brzina preuzimanja 5G značajno veća od one u SAD.

    “Brzina mobilnog interneta je centralni napredak 5G, koji omogućava novi domen prodornih aplikacija sa moćnim implikacijama na ekonomiju i nacionalnu bezbednost”, rekli su oni, prenosi RT.

    Dvojica stručnjaka su objasnila da će “korak ka stvarnim 5G brzinama dovesti do analognih otkrića u autonomnim vozilima, aplikacijama virtuelne stvarnosti kao što je metaverzum i drugim oblastima. Mnogo je aplikacija koje bi mogle da donesu prednost obaveštajnim agencijama neke zemlje i unaprede njene vojne sposobnosti.”

  • Preminuo Oliver Antić

    Ambasador Srbije u Portugalu Oliver Antić preminuo je danas u Lisabonu od posledica nesrećnog slučaja, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

    “Pamtićemo ga kao vrsnog profesora, velikog patriotu i pravnika oštrog uma i britke reči. Ostaće upamćeni njegova profesionalnost i posvećenost kao ambasadora naše zemlje, kao i doprinos unapređenju odnosa Srbije i Portugalije”, stoji u saopštenju.

    Biće otvorena i elektronska Knjiga žalosti na adresi: protocol@mfa.rs.

    Ambasador Srbije u Portugalu Oliver Antić preminuo je nakon pada sa litice, pišu portuglaski mediji.

  • Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata RS.

    Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

    – Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu – preciziraju iz Saveza sindikata RS.

    Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

    – Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka – izračunali su u Savezu sindikata RS.

    U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

    Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

    Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

    Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

    Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

    Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

    U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

    Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.