VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kamala Haris zaprijetila: U slučaju invazije Rusiji ekonomski troškovi bez presedana

    Kamala Haris zaprijetila: U slučaju invazije Rusiji ekonomski troškovi bez presedana

    SAD, zajedno sa saveznicima, nametnuće Rusiji ekonomske troškove bez presedana, ako izvede invaziju na Ukrajinu, izjavila je danas potpredsednica SAD Kamala Haris.

    “Pripremili smo ekonomske mere koje će biti brze, oštre i jedinstvene”, rekla je Harisova na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, preneo je Rojters

    Ona je istakla da će cilj biti ruske finansijske institucije i ključne industrije.

    Nacionalne granice ne treba menjati nasilno, rekla je američka potpredsednica.

    SAD neće prestati sa ekonomskim merama, već će dodatno ojačati istočni bok NATO-a, kazala je Harisova.

    Kako je naveo diplomatski urednik ČN Nik Robertson, jasno je da je predsednik SAD DŽozef Bajden poslao Harisovu u Minhen da iznese poruku o jedinstvu.

    “Potpredsednica SAD nosi tako snažnu poruku saveznicima i partnerima. Ovo je trenutak kada Sjedinjene Američke Države žele da se uvere da su jake, kada NATO želi da bude siguran da je jak, kada Evropska unija želi da bude sigurna da je jaka. To je bila snaga njene poruke”, naveo je on.

  • Džonson: Ekonomske sankcije Zapada možda nisu dovoljne da odvrate Rusiju

    Džonson: Ekonomske sankcije Zapada možda nisu dovoljne da odvrate Rusiju

    • Ekonomske sankcije zapadnih saveznika možda neće biti dovoljne da zaustave rusku invaziju Ukrajine, izjavio je danas britanski premijer Boris Džonson.

    “Moramo imati u vidu da ove mjere Velike Britanije i naših saveznika, drakonske sankcije, jačanje NATO odbrane, napori naših ukrajinskih prijatelja, možda neće biti dovoljni da odvrate rusku agresiju, rekao je Džonson na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Britanski zvaničnik je dodao i da ako zapadne nacije ne budu ispunile obećanja da će podržati ukrajinsku nezavisnost to će imati štetne posljedice širom svijeta, uključujući Tajvan.

    Kako je Rojters prenio, Džonson je kazao i da ako Ukrajina bude u opasnosti, to će se odraziti i na situaciju u svijetu, uključujući istočnu Aziju i Tajvan.

    “Ljudi će izvući zaključak da se agresija isplati i da je primjena sile u redu”, dodao je on.

  • Za šta se terete Horvat i saradnici: Muljali sa novcem za nacionalne manjine

    Za šta se terete Horvat i saradnici: Muljali sa novcem za nacionalne manjine

    USKOK sumnjiči ministra Darka Horvata da je 2018. godine, u svojstvu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, tražio od svoje pomoćnice Ane Mandac da za bespovratna sredstva iz programa “Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina” za tu godinu pogoduje određenim osobama.

    Kako neslužbeno saznaje Jutarnji, tereti se da je tražio da se sredstva dodijele osobama za koje je osobno bio zainteresovan, kao i onima za koje su to od njega tražili Tomislav Tolušić, a takođe od same Mandac, i državni sekretari Velimir Žunec i Katica Mišković te aktualni potpredsjednik vlade Boris Milošević. Radilo se o pruivrednim subjektima koji na to nisu imali pravo, što su, tvrdi USKOK, Horvat i Mandac znali jer su ih na to upozoravale i stručne službe, s čime su oni upoznali spomenute osobe koje su to od njih zahtijevale.

    No sredstva su im u konačnici ipak odobrena, čime je državni budžet, prema optužbi, oštećen za više od 2.6 miliona kuna.

  • Oluja poharala Evropu, najmanje 13 mrtvih

    Najmanje 13 ljudi poginulo je od posljedica oluje Eunice koja je u petak i subotu poharala Evropu, udarivši na neke njene dijelove vrlo snažnim vjetrovima koji su rušili stabla, ostavljajući za sobom saobraćajnice u haosu i noseći krhotine raznih predmeta vazduhom.

    Zahvatila je dijelove Velike Britanije, Irske, Nizozemske, Belgije, Njemačke i Poljske, objavile su hitne službe tih zemalja, a prenosi Index.

    Prema tim službama u subotu su se njihovi pripadnici svojski trudili da ponovno uspostave snabdijevanje električnom energijom u stotinama hiljada britanskih domova.

    Eunice je nastala u centralnom Atlantiku, a prema Evropi ju je odnijela struja s Azorskih ostrva, podaci su britanske meteorološke službe.

    Britanski operateri vozova na vrijeme su pozvali stanovnike da ne putuju. Vozni redovi su u haosu, a većina putnih mreža je zatvorena otkako je Eunice u Englesku donijela najsnažniji udar vjetra dosad evidentiran u toj zemlji – 196 km/h.

    Paralizovana je i željeznička mreža u Nizozemskoj, a međunarodne usluge Eurostara iz Britanije i Thalysa iz Francuske prekinute su zbog oštećenja nadzemnih dalekovoda.

    I u Francuskoj je bez električne energije ostalo oko 75.000 domaćinstava, a veći dio zemlje suočen je s prekidom željezničkog saobraćaja.

    Nestankom električne energije najgore je pogođena Velika Britanija. Ondje je bez struje ostalo gotovo 400.000 domova. Ovakvo se nevrijeme ne pamti još od 16. listopada 1987, kada je Britaniju i sjevernu Francusku pogodila “Velika oluja”.

    Naučnici su rekli da su i oluja iz 1987. i Eunice nastale kao posljedice rijetko viđenog meteorološkog fenomena koji nastaje zbog neuobičajenog sraza atmosferskih sistema nad Atlantikom, koji su u petak ojačali.

    Trajekti preko Kanala, najprometnijeg brodskog puta na svijetu, obustavljeni su prije nego što je engleska luka Dover ponovno otvorena za plovila u petak poslijepodne.

  • NATO: Nikad nije kasno da Rusija prestane pripreme za rat u Ukrajini

    NATO: Nikad nije kasno da Rusija prestane pripreme za rat u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas da nikada nije kasno da se prekinu pripreme za rat i pozvao Moskvu da prestane da se priprema za napad na Ukrajinu.

    “Nikada nije kasno da Rusija odstupi, da prestane da se priprema za rat i da otpočne diplomatske razgovore sa NATO i NATO saveznicima kako bi se pronašlo političko rješenje”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    On je rekao da će Rusija, ako želi da podijeli NATO, dobiti ujedinjeniji NATO.

    “A ako Rusija želi manje NATO-a na svojim granicama, dobija suprotno – više NATO-a”, dodao je Stoltenberg.

  • Čović nakon sjednice HNS ima poruku o budućnosti BiH

    Čović nakon sjednice HNS ima poruku o budućnosti BiH

    Ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH, nema uslova za zakonito održavanje izbora, izjavio je lider HDZ BiH i Predsjednik Hrvatskog narodnog sabra, nakon sjednice HNS, koja je održana u Mostaru pod motom “Narod odlučuje”.

    Čović je istakao da su zaključke jednoglasno podržali svi predstavnici hrvatskih stranaka u BiH, koje su okupljene u HNS, ali i naglasio da su se svi “jednoglano obavezali da će štiti Ustav BiH”.

    On je potvrdio da je HNS usvojio zaključke po kojima će pokrenuti proces teritorijalne reorganizacije BiH, ukoliko predstojeći opšti izbori budu održani po sadašnjim neustavnim izbornim pravilima.

    HNS smatrada ta pravila idu na štetu legitimnog predstavjanja hrvatskog naroda, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, te da su neophodne izmjene Izbornog zakona BiH te ograničene izmjene Ustava BiH.

    Po aktuelnom Izbornom zakonu BiH, smtraju u HNS, onemogućeno je legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.

    Stoga su iz HNS poručili da će, ako se izbori ipak na jesen održe po starom zakonu, takve izbore smatrati nelegitimnm, odnosno suprotnim Ustavu BiH i odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Čović je na pres konferenciji nakon zasjedanja HNS ponovio da će se takvom postupku predstavnici HNS suprotstaviti svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

    Čović je više puta ponovio kako su usvojeni zaključci obvezujući za sve članove HNS, te da su zaključci jasni, pa im ne treba nikakvo dodatno pojašnjenje.

    – Usvojenim zaključcima ne treba pojašnjenje, dovoljno su dugi, sadržajni i nedvosmisleni. Hoće li netko izvlačiti neke druge zaključke, to je svakom na volju – rekao je Čović.

    On je dodao da bi bio “najsretniji”, ako bi se ipak postigao dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, te najavio novu rundu pregovora sa predstavnicima bošnjačkih stranaka, koji će se održati u utorak u Mostaru.

    – Još uvijek sam pomalo optimističan. Ako ti razgovori uspiju, onda bi se sljedeće sedmice mogli pridružitii i međunarodni predstavnici – poručio je Čović.

    Ona je dodao da je uvjeren da će predstavnici Bošnjaka razumijeti šta znači dnašnji zaključci HNS.

    – Uvjeren sam da će bošnjački političari razumjeti šta smo danas zaključili i zbog tog smo otvorili vrata za razgovor o svijetloj budućnosti naše domovine BiH. Ako bošnjačka politika to ne uvaži, onda nema ni dogovora – jasan je Čović.

  • HNS: Izmjene Izbornog zakona ili teritorijalne promjene BiH

    Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH na vanrednom zasjedanju u Mostaru jednoglasno je usvojio niz zaključaka koji se tiču aktuelne političke situacije u Bosni i Hercegovine i izmjena izbornog zakonodavstva.

    “Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituisanja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se obezbijediti potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”, jedan je od zaključaka vanredne sjednice.

    Uz to se dodaje da će HNS i sve njegove članice s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH.

    Na novinarsko pitanje da pojasni što to konkretno znači, Čović je na konferenciji za novinare kazao kako je tekst zaključaka dovoljno jasan te da nema potrebe za daljim tumačenjem.

    “Ne treba ni jedno pojašnjenje o pročitanim zaključcima, dovoljno su dugi, sadržajni i nedvosmisleni, odnosno jasni. Da li će netko željeti iz jedne rečenice, jednog od sedam zaključaka, izvlačiti neke zaključke, to ostavljam svakome na volju”, odgovorio je Čović.

    Dodao je kako bi bio najsrećniji čovjek na svijetu da se pregovarački proces uspješno okonča u sljedećih deset dana i da se izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava stvore preduslovi da se izborni proces organizuje u najdemokratskijoj proceduri.

    Čović je naglasio kako su se svi članovi HNS-a bez izuzetka obvezali dosljedno poštivati ustav i zakone Bosne i Hercegovine.

    Prvi čovjek HDZ-a BiH i HNS-a najavio je kako će se pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastaviti u Mostaru u utorak, 22. februara.

    “Dogovorilo smo se da u prvom dijelu nema predstavnika međunarodne zajednice, ali isto tako kada sam razgovarao s gospodinom Boreljom i gospodinom Zatlerom, dogovorilo smo se da je sasvim realno, ako bi ovaj iskorak išao dalje na tragu već utvrđenih opcija iz Neuma, da idemo u nadogradnju, a tu mislimo na izvor dva člana Predsjedništva BiH u Federaciji, druge stvari smo manje-više usuglasili, onda bi krajem tjedna ili početkom onog drugog tjedna ponovno bilo okupljanje s predstavnicima međunarodne zajednice da završimo taj proces.

    Hrvatska strana je do kraja otvorila vrata za dogovor, poručio je Čović, dodavši kako se nada da će to prepoznati i bošnjačka strana.

    Ostale zaključke prenosimo u cijelosti:

    1. Hrvatski narodni sabor (HNS) ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a u dosadašnjim pregovorima dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir i Politički sporazum od 17. juna 2020. o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH (u skladu s Odlukom Ustavnog suda U 23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava), posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti.
    2. HNS izražava žaljenje što uloženi napori u dosadašnjim pregovorima nisu uspješno okončani kako bi se obezbijedile neophodne izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH (u skladu s Odlukom Ustavnog suda U 23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava). U pregovaračkom procesu u koji su kao facilitatori (posrednici) bili uključeni i predstavnici Evropske unije i SAD hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH.

    HNS je spreman da nastavi pregovore s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s predstavnicima Venecijanske komisije kako bi se stvorili preduslovi za održavanje opštih izbora. Stoga pozivamo i predstavnike međunarodne zajednice uključene u pregovarački proces da daju puni doprinos završetku procesa pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava koji su od najveće važnosti za stabilnost i budućnost evropske BiH.

    1. HNS će se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Vašingtonskom i Dejtonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Spremni smo odlučno se suprotstaviti svim daljim inicijativama koje idu u smjeru dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH.
    2. Sve političke stavove kojim se zastupa blokiranje provođenja Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020. godine i time onemogućava hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH HNS će smatrati suprotnim hrvatskim političkim pravima te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH.
    3. HNS smatra da neće biti ispunjeni formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od tri konstitutivna naroda obezbijedilo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidovanja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
    4. HNS posebno naglašava kako Centralna izborna komisija (CIK) nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Jednako naglašavamo da CIK nije izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio u skladu s prethodnim tačkama i uprkos tome u tim uslovima budu raspisani i provedeni opšti izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstaviće se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.
  • Imunolog riješio vječitu nedoumicu

    Imunolog riješio vječitu nedoumicu

    Brojevi koje je Srbija imala prethodnih nedjelja od 20.000 novozaraženih korona virusom svakog dana je vrh ledenog brijega.

    Zbog toga što je veliki broj ljudi došao u kontakt sa virusom, u ovom šestom piku očekuje nas mnogo bolja perspektiva u aprilu i maju mjesecu. Broj infektivnih čestica virusa, na koji nailazimo u okruženju, je preveliki i probija imunitet, kako nakon preležane infekcije tako i post-vakcinalni i zato dolazi do situacija da neko oboli od kovida i dva puta, kaže imunolog profesor Dušan Popadić.

    Profesor Dušan Popadić je objasnio da će korona virus izbjeći samo oni koji žive izolovano u nekim manjim sredinama i ne dolaze mnogo u kontakt sa drugim ljudima.

    Prema njegovim riječima, Srbija se polako vraća u normalu i ne bi trebalo da se ohrabrimo zbog ovog povoljnijeg trenda smanjenog broja zaraženih.

    – Još uvijek vjerujem da ti brojevi novozaraženih koji se registruju potcjenjuju broj zaraženih. Mislim da je broj zaraženih još uvek veći ali definitivno je manje nego što je bilo prije tri nedjelje – ističe profesor Popadić.

    Dodaje da se ne ponašaju svi ljudi isto, ne testiraju se uvek svi koji možda i budu zaraženi i to prolazi bez simptoma.

    – Možda su ljudi i bili u kontaktu sa virusom ali da ne znaju. Mislim da će oko 95 odsto populacije imati kontakt sa virusom – kaže imunolog Dušan Popadić.

    Naglašava da imamo određeni stepen kolektivnog imuniteta, a da li je dovoljan da nas zaštiti zavisi kakva nam pretnja bude došla u perspektivi.

    – Ako se stvari dese onako kako se nadam, ne samo ja nego i drugi koji se time bave, mislim da će ovo biti kraj pandemije, zato što vrlo vjerovatno na nivou sveta već imamo preko 50 odsto vakcinisanog stanovništva. Kada se tome doda i broj onih koji su preboljeli, a ne znamo tačno koliki je broj takvih osoba, jer je u većini svijeta broj zaraženih koji se prikazuje manji od stvarnog broja novozaraženih – vrlo vjerovatno ćemo imati situaciju da će do maja skoro 80 posto globalne populacije doći u kontakt sa virusom i to ostavlja mnogo manje mesta za novi talas pandemije – ističe profesor Popadić.

    Komentarišući situacije da neko oboli od kovida i dva puta Popadić ističe da to više govori o virusu nego o našem imunitetu.

    – Ova posljednja varijanta, koja je sada dominantna u Zapadnoj Evropi i još nekim drugim dijelovima svijeta, je takva da je prosto broj infektivnih čestica virusa, na koji mi nailazimo u okruženju, preveliki i probija imunitet, kako nakon preležane infekcije tako i post vakcinalni – objašnjava profesor.

    Dodaje da svako treba da se imunizuje i da ne čeka da se zaražava.

    – Kada pričamo o starijim osobama imamo dvije kategorije starijih osoba. Jedni su između 60 i 75 godina i tu je procenat imunizacije najviši. Posle 75 godina taj procenat je značajno niži. Negde oko dvije trećine sugrađana starijih od 75 godina je imunizovano, dok je više od četiri petine onih koji su od 60 do 75 godina imunizovani – naglašava Dušan Popadić, prenosi Kurir.

    Poručuje da ne može doći do slabljenja imuniteta zbog učestalih vakcinacija.

    – Veliki broj stanovništva ne nosi maske poslednjih deset meseci. Taj neki cilj za poželjan broj ljudi koji nose maske iznosi 85 posto i kod nas nije dosegnut. Kod nas se računa da oko 30 posto populacije nosi masku – kaže imunolog profesor Dušan Popadić.

  • Rusiji će biti uskraćen pristup tržištu i visokim tehnologijama?

    Rusiji će biti uskraćen pristup tržištu i visokim tehnologijama?

    Moskva ne bi imala pristup finansijskim tržištima i visokotehnološkim proizvodima pod sankcijama koje Zapad priprema u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu.

    To je rekla danas predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na bezbednosnom skupu u Minhenu.

    Ona je to izjavila u vreme pojačanih tenzija oko namera Rusije prema Ukrajini i nakon jučerašnje izjave predsednika SAD Džoa Bajdena da je uveren u odluku ruskog predsednik Vladimir Putin da izvrši invaziju.

    Fon der Lajen je iznela detalje o planiranim sankcijama na godišnjoj bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, na kojoj je ;govorila i potpredsednica SAD Kamala Haris.

    “Opasno razmišljanje Kremlja, koje dolazi direktno iz mračne prošlosti, može koštati Rusiju prosperitetne budućnosti”, rekla je Fon der Lajenova. Ona je navela da je Evropska komisija razvila “robustan i sveobuhvatan” paket finansijskih sankcija zajedno sa SAD, Britanijom i Kanadom.

    “U slučaju da Rusija napadne mi ćemo ograničiti pristup finansijskim tržištima ruskoj ekonomiji i nametnuti izvozne kontrole koje će je onemogućiti da modernizuje i širi svoju ekonomiju”, dodala je ona.

    Fon der Lajen je rekla da je Rusiji apsolutno neophodna visokotehnološka roba u čijoj proizvodnji EU dominira i koja se ne može lako zameniti. Visoka evropska zvaničnica rekla na tom skupu da Rusija nastoji da podrije konstrukciju evropske bezbednosti i flagrantno pokušava da ispiše nova pravila međunarodnog poretka.

    “Ne možemo dozvoliti da se to desi, suočeni smo sa flagrantnim pokušajima ponovnog pisanja pravila međunarodnog poretka”, rekla je Fon der Lajen na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.

    Ona je takođe osudila savez Kine i Rusije formiran da se nametne “zakon jačeg”. Eskalacija poslednjih nedelja u Ukrajini gde Zapad strahuje od napada Rusije mogla bi da “preoblikuje ceo međunarodni poredak”, rekla je šefica Evropske komisije.

    Nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je tokom sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u utorak stavio do znanja da će svako dalje kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine imati velike političke i ekonomske troškove za Rusiju.

    “Naglasio sam da neće zbog nas diplomatija biti neuspešna. Što više diplomatije bez naivnosti, to je naša težnja i za to koristimo sve kanale komunikacije”, rekao je Šolc.

    Zapadni lideri još nisu precizirali koja bi to ruska akcija izazvala sankcije. Francuski zvaničnik rekao je da bi invazija na teritoriju koja je trenutno pod kontrolom vlade u Kijevu pokrenula uvodjenje sankcija.

    Delovi istočne Ukrajine su pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih snaga od 2014, godine kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

  • Kovačević poručio da javnost zanima da li opozicija pomaže specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Srpske

    Kovačević poručio da javnost zanima da li opozicija pomaže specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Srpske

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da nema potrebe da Mirko Šarović i Branislav Borenović odgovovaraju Miloradu Dodiku već da javnost u Republici Srpskoj želi da čuje da li zaista pomažu nekakvim specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Srpske da vrati ono što joj pripada.

    Navikli smo od Mirka Šarovića i Branisalava Borenovića da žargonski rečeno “promaše cijeli gol”, ali ovaj put otišli su korak dalje pa su sada promašili i kompletan teren – rekao je Kovačević Srni.

    On je istakao da nema apsolutno nikakve potrebe da Šarović i Borenović odgovaraju ili optužuju Milorada Dodika za bilo šta, jer Dodik njih nije optužio ni za šta.

    – Ono što bi svi mi, a i kompletna javnost u Republici Srpskoj željeli da čujemo jeste njihov komentar na ono što je prije dva dana potpuno otvoreno i direktno u američkom kongresu izrekao Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni izaslanik za naš region – rekao je Kovačević.

    On je podsjetio javnost da je Eskobar rekao da u saradnji sa opozicijom iz Republike Srpske radi na tome da zaustavi Milorada Dodika i da zaustavi borbu koju predvodi Dodik da Republika Srpska vrati svoja ustavna prava i svoje ustavne nadležnosti.

    Kovačević je ponovio da nema nikakve potrebe da oni bilo šta komentarišu o Miloradu Dodiku, da osim toga što redovno promovišu svoj politički program koji glasi veoma jednostavno “ne treba raditi ništa”, sada nastupaju i sa pozicije tzv. TV kalendara da podsjećaju šta se i kada dogodilo.

    – Sve što od njih treba da čujemo jeste da li zaista pomažu nekakvim specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Republike Srpske da se Republici Srpskoj vrati ono što joj po ustavu i po zakonima pripada – rekao je Kovačević.