VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šef njemačke diplomatije iznosi laži na javnu scenu: Dodik smatra da je Berbok izvan realnog stanja stvari

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da šef njemačke diplomatije Analena Berbok iznosi laži na javnu scenu i bez skrupula pokušava da nametne mržnju samo prema Srbima, Republici Srpskoj i nekim pojedincima.

    Dodik je istakao da njena politika neće biti podržana na današnjem sastanku u Briselu.

    – Mogu da spekulišu, tačno znam broj zemalja koji se nije uključio u priču o tome, ali sačekaćemo da oni kažu – rekao je Dodik.

    On je naveo da je ostrašćena ministarska inostranih poslova Njemačke potpuno izvan realnog stanja stvari, da je u orbiti imaginacija koje pokušava da proda čitavoj Evropi, te da je u pitanju ozbiljna greška takve vrste politike.

    Tako neartikulisani tipovi veoma su opasni za globalnu politiku. Nadam se da ću imati priliku kada narednih dana dođe u Sarajevo da popričam sa njom na taj način – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

  • EU JE spremna koristiti sve instrumente u BiH, ali preferiramo dijalog

    EU JE spremna koristiti sve instrumente u BiH, ali preferiramo dijalog

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj obratio se medijima nakon sjednice Savjeta ministara spoljnih poslova Evropske Unije te između ostalog govorio o situaciji u BiH.

    Kada se radi o BiH razgovarali smo o tome kako očuvati jedinstvo zemlje, pozivamo političke lidere da osiguraju puno funkcioniranje Ustava BiH. U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH. Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i ALTEA i specijalnom predstavniku EU u naporima da olakšaju to posredovanja kao i posebni predstavnik SAD koji pokušavaju da provedu izbornu reformu i amandmane na Ustav koji bi mogli popraviti funkcionisanje država. Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži to uključuje finansijsku pomoć i restriktivne mjere, no te su mjere posljednje. Nadamo se u dogovor između strana kako bi se mogli održati izbori – kazao je između ostalog Borrell.

    Podsjetimo, očekivalo se da bi se na današnjoj sjednici moglo raspravljati i o evropskim sankcijama Miloradu Dodiku ali kako javlja reporter N1 Nikola Radišić preovladalo je mišljenje da za to nije vrijeme.

    Najviše se, govorilo o izmjeni izbornog zakona. Ministri su upoznati sa situacijom i čini se da će se na reformi insistirati kako bi izbori u oktobru bili održani.

  • Putin: Uskoro ću potpisati dekret o priznanju DNR i LNR

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, saopštila je pres-služba Kremlja.

    Putin je obavijestio lidere Francuske i Njemačke o rezultatima proširenog sastanka Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, koji je razmatrao aktuelnu situaciju oko Donbasa u kontekstu odluke Državne dume o priznanju DNR i LNR, navedeno je u saopštenju koje je prenio TASS.

    Ranije tokom dana, lideri DNR i LNR pozvali su na priznavanje njihovih republika usljed ukrajinske agresije, intenzivnog granatiranja Donbasa, ubijanja i ranjavanja civilnog stanovništva. Predsednik Rusije je zbog svega toga rekao da planira da u bliskoj budućnosti potpiše odgovarajući ukaz, saopštio je Kremlj.

  • “Najveći broj zaposlenih ikada u Srpskoj” Dodik poručuje i da je više radnika u realnom, nego u javnom sektoru

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska ekonomski stabilna, te naveo da u prilog tome ide i podatak da je izvoz prošle godine bio 30 odsto veći nego godinu ranije.

    Dodik je naveo i da je uvoz prošle godine bio 24 odsto veći nego godinu ranije, što govori da se debalans između uvoza i izvoza smanjuje.

    – Ukoliko ovako nastavimo narednih nekoliko godina možemo da očekujemo da ćemo imati potpuno balansiran odnos uvoza i izvoza – rekao je Dodik novinarima nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci.

    On je istakao i da je pokrivenost uvoza izvozom trenutno 80 odsto, te ocijenio da je ona visoka, imajući u vidu da je SNSD naslijedio pokrivenost tek od 35 odsto.

    – Danas imamo i najveći broj zaposlenih ikada u Republici Srpskoj, a to je više od 282.000, kao i 10.000 manje penzionera nego radnika i smatramo da će taj odnos ići u korist povećanja broja radnika – rekao je Dodik.

    On je izrazio zadovoljstvo, jer su mjere preduzete s ciljem smanjenja zapošljavanja u javnom sektoru dale rezultate, te je zabilježeno da je najveći broj zaposlenih u realnom sektoru, koji sada ima daleko veći broj zaposlenih nego javni sektor.

    Na sjednici Predsjedništva SNSD-a bilo je riječi i o predstojećoj poljoprivrednoj sjetvi, te da su podržane mjere Vlade Srpske koje su donesene u ovoj oblasti.

    – To su tek početne mjere, jer tražimo model u kojem ćemo pokušati da obezbijedimo kvalitetna sjemena za svakog ko želi da na svom imanju i okućnici posije poljoprivredne proizvode – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će narednih dana biti riječi o toj temi, da bi bila pronađena finansijska sredstva za realizaciju ove podsticajne mjere.

  • EU uvela sankcije za pet članove ruske Dume zbog učešća na izborima na Krimu

    EU uvela sankcije za pet članove ruske Dume zbog učešća na izborima na Krimu

    Evropska unija uvela je sankcije protiv pet članova ruske Dume koji su učestovali u parlamentarnim izborima na Krimu u septembru 2021. godine.

    Sankcionisani su članovi Dume koji u Donjem domu ruskog parlamenta predstavljaju Krim i Sevastopolj.

    Prema podacima evropskog bloka, sankcije EU povezane sa teritorijalnim integritetom Ukrajine, sada su primjenjene protiv 193 osobe i 48 firmi.

    Sankcionisanima su sredstva zamrznuta i ne mogu da putuju ili prolaze kroz evropski blok.

  • New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    Otkako je prije skoro 80 godina završio Drugi svjetski rat, bilo je nekoliko desetaka ratova. No ako Rusija u narednim danima napadne Ukrajinu, ovaj će rat biti drugačiji od svih njih i mogao bi ukazivati na dolazak nove alarmantne ere u kojoj se na noge ponovno uspinje autoritarizam.

    New York Times je u svojoj analizi naveo dva ključna razloga zašto bi rat u Ukrajini izgledao drugačije od svih ostalih nakon 2. svjetskog rata.

    Prvi razlog: Regionalna dominacija
    U slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, radit će se o ničim izazvanoj invaziji jedne od najvećih svjetskih vojnih sila. Glavni cilj ruskih vlasti bi tada bio očigledan – širenje regionalne dominacije, bilo aneksijom ili uspostavom marionetske vlade.

    Nekoliko drugih sukoba nakon Drugog svjetskog rata također odgovara ovom opisu. Neke od najbližih analogija su sovjetska invazija na Afganistan 1970-ih, Čehoslovačku 1960-ih, Mađarsku 1950-ih, kao i aneksija Krima 2014. godine. SAD je napao Panamu 1980-ih i uz pomoć CIA-e srušio izabranu vladu u Gvatemali 1950-ih.

    Naravno, Sjedinjene Države su pokrenule i nekoliko “dalekih ratova” u Iraku, Vijetnamu i drugdje. No, najmoćnije zemlje svijeta rijetko su koristile silu kako bi proširile svoje granice. Umjesto toga, većinom su se pridržavale ugovora i međunarodnih pravila uspostavljenih 1940-ih.

    Relativni mir je imao ogromne koristi za globalnu ekonomiju i društvo. Životni standard je porastao, a ljudi su u prosjeku počeli živjeti duže, zdravije i udobnije od svojih predaka. Smanjenje broja ratnih sukoba imalo je u tome središnju ulogu – do početka ovog vijeka stopa po kojoj su ljudi umirali u oružanim sukobima pala je na najnižu razinu u pisanoj istoriji.

    Rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina
    Ruska invazija na Ukrajinu izgledala bi kao rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina i koji je nekoć bio uobičajen. Radilo bi se o moćnoj naciji koja želi proširiti svoju regionalnu dominaciju preuzimanjem susjednih teritorija. Ovakav rat bio bi znak da Putin vjeruje da je Pax Americana gotov i da su SAD, Evropska unija i njihovi saveznici postali preslabi za provedbu svojih prijetnji.

    Kao što je Anne Applebaum napisala za The Atlantic, Putin i njegov uži krug dio su nove vrste autokrata, zajedno s čelnicima Kine, Irana i Venecuele – to su “ljudi koje ne zanimaju ugovori i dokumenti, ljudi koji samo poštuju čvrstu moć”. Mnogi ljudi na Tajvanu su iz tog razloga u strahu zbog situacije u Ukrajini.

    • Ako zapadne sile ne uspiju odgovoriti Rusiji, one ohrabruju kinesko promišljanje o akciji na Tajvanu – rekao je Lai I-chung, tajvanski dužnosnik. Ako svijet ulazi u eru u kojoj zemlje ponovno donose odluke na temelju svoje vojne snage, čeka nas velika promjena.

    Drugi razlog: Demokratska recesija
    Politolozi već nekoliko godina upozoravaju da je provedba demokratije u padu diljem svijeta. Larry Diamond sa Univerziteta Stanford kazao je da se radi o “demokratskoj recesiji”.

    Neprofitna organizacija Freedom House izvještava da je razina globalne političke slobode u padu od 2006. godine. Rusko preuzimanje ukrajinskih teritorija pridonijelo bi ovoj demokratskoj recesiji na nov način: autokratija bi demokratiju preuzela silom, piše The New York Times.

    Ukrajina je uglavnom demokratska država s više od 40 miliona stanovnika, s prozapadnim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je 2019. osvojio 73 posto glasova u posljednjem krugu izbora. Ta pobjeda i nedavne ankete pokazuju da većina Ukrajinaca želi živjeti u zemlji koja više nalikuje evropskim nacijama na zapadu i SAD-u nego što nalikuje Rusiji.

    No Putin i njegov uži krug vjeruju da su liberalne demokratije u padu, čije mišljenje dijele i Xi Jinping i drugi visoki kineski dužnosnici. Oni znaju da se SAD i Evropa sada bore kako bi podigli životni standard za veći dio svog stanovništva. Putin i Xi također znaju da su mnoge zapadne zemlje polarizovane, zatrpane kulturnim sukobima između metropolitanskih i ruralnijih područja. Glavne političke stranke su slabe ili se i same ponašaju na antidemokratski način.

    “Stvara se novi multipolarni poredak”
    Zbog ovih problema su Putin i njegovi glavni saradnici dobili samopouzdanje i počeli koristiti agresivnu taktiku.

    • Stvara se novi multipolarni poredak koji odražava nezaustavljivu promjenu moći u korist autoritarnih režima koji podržavaju tradicionalne vrijednosti. Žestoka, uskrsnuta Rusija je, zajedno s Kinom, pionirska snaga koja stoji iza dolaska ovog novog poretka – napisao je Alexander Gabuev iz trusta Carnegie Moscow Center.

    Naravno, situacija u Ukrajini je još uvijek neizvjesna. Putin bi ipak mogao odlučiti da ne pokrene invaziju, s obzirom na mogućnost nastanka dugotrajnog rata, velikog broja ruskih žrtava i gospodarskih problema previranja. Napad na Ukrajinu bi bio primjer velikog političkog kockanja – što bi takođe bio znak da se svijet možda mijenja.

  • Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) narednih dana stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Ona je najavila posjetu regionu, obavljeni su određeni razgovori, ali je tačan datum njene posjete još uvijek nepoznat.

    Ovo će biti nastavak svojevrsne ofanzivne njemačke diplomatije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini i regiji koju Njemačka ocjenjuje vrlo ozbiljnom.

    • Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. Prema mom mišljenju, to znači da bi se sada postojeći režim sankcija trebao primijeniti i protiv gospodina Dodika – izjavila je Berbok poslije susreta šefova diplomatija EU sredinom decembra prošle godine.

    Na nedavnom sastanku u Minhenu kojem je prisustvovala i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, se govorilo se, između ostalog, o ulozi Evropske unije te je istaknuta važnost konstruktivnog angažmana Njemačke u našoj regiji. Njemačka ministrica vanjskih poslova je poručila kako će ova država nastavljati podržavati države regije te ponovila da je budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

  • Đukanović: Najrealnije da će se postići konsenzus oko manjinske vlade

    Đukanović: Najrealnije da će se postići konsenzus oko manjinske vlade

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da očekuje fiinalne informacije o ishodu pregovora u vezi sa formiranjem manjinske Vlade, piše Antena M.

    • Dakle, da li će to biti manjinska Vlada sa mandatom od godinu ili druga koja bi mogla potrajati duže, pa i do kraja mandata ovog saziva parlamenta, vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se upravo vode. U ovom trenutku i najrealnije mi djeluje da će se postići nužni konsenzus oko manjinske Vlade – kazao je Đukanović novinarima u Briselu.

    Moguć konsenzus
    Važno je, navodi, doći do rješenja oko kojeg je moguć konsenzus, da bi se što brže konsolidovala izvršna vlast i stvorili uslovi da se zemlja usresredi na političke prioritete, od kojih je prvi upravo deblokada pregovaračkog procesa sa EU.

    • Očekujem finalne informacije o sadržini sadašnjih razgovora među potencijalnim akterima manjinske Vlade, da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim strankama da testiramo to, ali i druga rješenja koja bi vodila do izlaska iz institucionalne krize – rekao je Đukanović.

    Druge opcije
    Ukoliko ne bude saglasnosti oko manjinske Vlade, podsjeća, postoje druge opcije.

    • Za mene je uvijek prvo pitanje organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora, a ako ni to ne bude rješenje, ulazi se u scenario neke prelazne, tehničke Vlade koja bi značila da sve parlamentarne partije imaju predstavnike u njoj. Ta Vlada ima samo jedan zadatak, da ažurira izborno zakonodavstvo, usaglasi ga sa preporukama OEBS, ODIR i Savjeta Evrope i da u najkraćem vremenu dođemo do parlamentarnih izbora – poručio je Đukanović.
  • Vučić razgovarao sa Makronom: “Srbija nije u lakoj poziciji”

    Vučić razgovarao sa Makronom: “Srbija nije u lakoj poziciji”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.”Upravo sam završio razgovor sa predsednikom Francuske, kojem sam se zahvalio na fer ulozi koju Francuska i on lično imaju u odnosu prema Srbiji i njenim građanima. Razgovor je bio suštinski i veoma konkretan o svim gorućim pitanjima u regionu Zapadnog Balkana, dodatno, i kroz prizmu svih dešavanja na istoku Evrope. Srbija nije u lakoj poziciji, bez ikakve svoje krivice, ali, uveren sam, umeće da pronađe najbolji put i rešenje u očuvanju mira i prosperiteta za sve svoje građane. Pred nama je vreme kada ćemo morati da se ujedinimo, da bismo obezbedili sigurnost i budućnost za našu decu”, napisao je Vučić.

  • Srbija: Dijana Hrkalović ostaje iza rešetaka, pritvor joj produžen za još 30 dana

    Srbija: Dijana Hrkalović ostaje iza rešetaka, pritvor joj produžen za još 30 dana

    Specijalni sud u Beogradu produžio je danas pritvor za još 30 dana bivšoj državnoj sekretarki MUP-a Dijani Hrkalović, optuženoj za trgovinu utjecajem.

    “Pritvor joj je produžen zbog opasnosti od bjekstva”, precizirala je za Tanjug glasnogovornica suda Tatjana Matić.

    Na ovu odluku sudskog vijeća ona ima pravo žalbe Apelacionom sudu u Beogradu.

    Hrkalović je uhapšena 15. oktobra i u pritvoru je bila do 10. decembra, kada joj je pritvor bio ukinut odlukom Specijalnog suda, nakon što je tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv nje.

    Međutim tužilaštvo se žalilo na tu odluku pa joj je pritvor ponovo određen 14 dana kasnije, 24. decembra, piše Blic.

    Inače, Posebno odjeljenje Višeg suda u Beogradu (Specijalni sud) zakazalo je za 2. mart početak suđenja bivšoj državnoj sekretarki, kao i još dvojici bivših policijskih funkcionera koji se terete zajedno sa njom.

    Optužnim prijedlogom tužilaštva Hrkalović se tereti zbog dva krivična djela trgovina utjecajem u produženom trajanju, zbog čega je tužilaštvo tražilo da joj sud izrekne kaznu zatvora od pet godina. Pored nje na optužnici se nalaze i dva policajaca.

    Hrkalović se tereti da je naložila načelniku Milenkoviću da ne postupi odmah po nalozima sudije za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu i nadležnog zamjenika Višeg javnog tužioca, koji su tražili da im se dostavi automatska obrada mobilnog telefona Veljka Belivuka, u to vrijeme okrivljenog za ubistvo Vlastimira Miloševica 30. januara 2017. u Beogradu.

    Kasnije je Belivuk pravosnažno oslobođen od tih optužbi, a sada je u pritvoru i optužen je za najbrutalnija krivična djela kao vođa kriminalne grupe “Principi”.

    Hrkalović se tereti i da je sa bivšim načelnikom Policijske uprave Novi Sad Miloradom Šušnjićem neovlašćeno prisluškivala bh. kriminalca Darka Eleza, koji je nedavno izručen iz Srbije Bosni i Hercegovini zbog niza krivičnih djela koja je tamo počinio.

    Optužnim prijedlogom Hrkalović se tereti i da je Šušnjiću nakon ponošenja krivične prijave Želimira Kreštelice 1. decembra 2017. godine protiv Eleza tražila da se na mjere tajnog nadzora stavi Elez.

    Na taj način su, kako se sumnja, utjecali da on ne dođe pod obradu drugih policijskih odjeljenja, te da se spriječi da se prema njemu obave druge mjere poput tajne pratnje. Sve navode krivičnih prijava protiv nje, Hrkalović je negirala na saslušanjima u Tužilaštvu za organizovani kriminal.