VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Velika očekivanja od sastanka sa Putinom

    Dodik: Velika očekivanja od sastanka sa Putinom

    Očekivanja od sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom su velika, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je za RTRS rekao da je njegov današnji sastanak sa ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom bio i neka vrsta pripremnog sastanka sa Putinom.

    “Imamo nešto važnijih tema za razgovor, oni su svakako ekonomske prirode. Pokušaću da saznam ono što mene interesuje na političkom planu, njegove procjene i opservacije dokle bi to moglo da traje, kako će svijet izgledati poslije”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da “mi moramo da razmišljamo šta će se desiti i nama u novoj konstelaciji odnosa”.

    “Oni su nam rekli da ne napuštaju svoje prijatelje , da i dalje stoje iza prijatelja koji dijeli iste vrijednosti, a to su one identitetske vrijednosti vezano za narod, državu i sve ono što je važno. Veoma sam zadovoljan činjenicom da se stvari ovdje odvijaju u skladu sa ranijim planovima i da ću već sutra razgovarati i sa Putinom i sa generalnim direktorom Gasproma”, naglasio je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da je sa Lavrovom razgovarao i o ALTEA misiji.

    “Oni ne žele da ugroze stabilnost po bilo kom pitanju u BiH i oni će apsolutno racionalno pristupiti tom pitanju u Savjetu bezbjednosti. Uvjeren samda će se pratiti i na neki način odobriti naše mišljenje o tome da ALTEU treba produžiti i da je to nešto što može da izgradi neko povjerenje u BiH. Јa mogu sada javno da kažem da je Lavrov razumio to pitanje, mi ćemo ostati u kontaktu po tome i potpuno sam siguran da ALTEA kao misija neće biti ugrožena u BiH”, poručio je Dodik.

  • Bocan Harčenko: Položaj Srpske prioritet spoljne politike Rusije

    Bocan Harčenko: Položaj Srpske prioritet spoljne politike Rusije

    Položaj Republike Srpske ostaje jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih ciljeva Ruske Federacije, bez obzira na sve probleme sa kojima se ruska država trenutno suočava, izjavio je danas ambasador Rusije Aleksandar Bocan Harčenko.

    Govoreći na promociji ruskog prevoda knjige “Naoružavanje istinom”, autora Milana Ljepojevića u Ruskom domu u Beogradu, Bocan Harčenko je istakao da je opredjeljenje Rusije da se bori za očuvanje Republike Srpske i njenih prava jasno potvrđeno u razgovorima ruskog predsjednika Vladimira Putina sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    “Odlično znam za veoma štetne pojačane aktivnosti na poništavanju dejtonskog principa i pokušaje isključenja Rusije u rješavanju problema koji se odnose na BiH. Ali, to je nemoguće, baš kao što nije moguće ni rješavanje pitanja Kosova bez Rusije, koja je stalni član Savjeta bezbjednosti UN”, naglasio je Bocan Harčenko.

    On je ocijenio da je očuvanje Dejtonskog sporazuma najvažniji zadatak ne samo u regionu nego i u Evropi ukoliko ona, zaista, želi stabilnost u ovom regionu, koji je evropski.

    “Međutim, sva dešavanja po nalozima iz Vašingtona, Brisela, NATO-a i EU, prvenstveno takozvano imenovanje takozvanog visokog predstavnika, ali i druge odluke, predstavljaju nastavak poništavanja Dejtona sa željom centralizacije BiH”, ukazao je Bocan Harčenko.

    On smatra da je najopasniji smjer tih štetnih aktivnosti želja da se smanje ili ponište specijalne veze Republike Srpske i Srbije, koje su bratske i prirodne, zbog čega ih je nemoguće uništiti.

    “Zato je jako važna borba za očuvanje Dejtonskog sporazuma i njegovih principa. Samo na osnovu Dejtona, BiH može da ostane decentralizovana zemlja, uz očuvanje Republike Srpske u punom obimu i kapacitetu”, naglasio je BocanHarčenko.

  • Šarović poručio da bi se Dodik sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo na izborima

    Šarović poručio da bi se Dodik sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo na izborima

    Milorad Dodik bi se sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo da on i njegova partija bolje prođu na izborima, rekao je Mirko Šarović komentarišući Dodikov sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Naveo je kako je Dodikova želja bila da se sastane s Putinom, da je Posebna sjednica NSRS imala glavnu ulogu da mu osigura tu poziciju.

    Vjerovatno tim susretom želi da povrati izgubljene poene u javnosti i na ovaj način popravi poljuljani rejting. Ako nam je prioritet EU i smirivanje tenzija i u BiH i na prostoru Zapadnog Balkana, treba voditi računa o svemu pa i o susretima koji mogu da se protumače ovako ili onako – rekao je Šarović.

    Ističe kako “Dodik misli samo o sebi” i da mu je u glavi “samo kako da dobije izbore”, piše N1.

    – To što priča o narodu, zemlji, Republici Srpskoj i BiH, to je floskula za javnost. U pozadini svega su izbori, poljuljana pozicija i strah od gubitka vlasti – rekao je Šarović.

  • Šolc: Otvoriti put Ukrajini u EU, zapadnom Balkanu ispuniti obećanja

    Šolc: Otvoriti put Ukrajini u EU, zapadnom Balkanu ispuniti obećanja

    Njemačka će se na narednom Evropskom savjetu na kojem će se odlučivati o proširenju zalagati za kandidatski status Ukrajine i Moldavije i za ispunjenje obećanja prema zapadnom Balkanu, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar nakon susreta s Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.

    Šolc, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, Mario Dragi, premijer Italije i Klaus Johanis, predsjednik Rumunije, došli su u posjetu Kijevu, kako bi Ukrajini pružili podršku.

    “Njemačka će biti za pozitivnu odluku u korist Ukrajine, a to se odnosi i na Republiku Moldaviju. A pitanje je evropskog kredibiliteta da prema državama zapadnog Balkana, koji se već godinama nalaze na ovom putu, da konačno ispunimo naša obećanja. Sada i to konkretno. Za pristup EU postoje jasni kriterijumi koje moraju ispuniti svi kandidati. To važi za Pravnu stečevinu EU, koja je zajednički usvojena, a odnosi se na demokratiju i pravnu državu jer su demokratija i pravna država ono što nas zajedno drži u EU”, rekao je Šolc.

    I Makron je istakao da se zalaže za kandidatski status Ukrajini, ali i da se uzme u obzir stanje na zapadnom Balkanu.

    Dragi je rekao da pitanje pristupanja Ukrajine u EU zahtjeva da se ponovo razmisli o zemljama zapadnog Balkanua za koje je rekao da se već mnogo godina nalaze na listi čekanja.

    “Svi se oni nadaju i teže da budu članice EU. Mi sad moramo da povedemo ozbiljne razgovore i ozbiljno razmislimo o tome i razgovori o njihovoj budućnosti će se razlikovati od dosadašnjih procesa”, rekao je Dragi.

    Evropski lideri će na samitu 22. i 23. juna odlučiti o kandidatskom statusu ovih zemalja, kao i šta će biti s nastavkom proširenja u vezi s zapadnim Balkanom.

  • Dodik: “Akcenat na ulaganjima u Srpsku”

    Dodik: “Akcenat na ulaganjima u Srpsku”

    Sa ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom razgovarao sam o mnogim važnim pitanjima, a akcenat je bio na ulaganjima u Republiku Srpsku, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa šefom ruske diplomatije.

    Dodik je za RTRS istakao da je Lavrov potvrdio da tema o gasovodu nije skinuta sa dnevnog reda.

    • Treba da nađemo načine kako ćemo nastaviti taj projekat, kao i onaj vezano za tečni gas koji smo razvijali zajedno sa Gaspromom u Zvorniku gdje su već riješeni lokacijski poslovi i nabavljena oprema. Preostaje samo da se to kompletira. Mi smatramo da je sasvim normalno i potrebno za nas, našu privredu i naše stanovništvo da obezbijedimo nesumnjive izvore snabdijevanja i u tom pogledu apsolutna je naša podrška svim tim projektima i želimo da to nastavimo – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je jedna od tema razgovora bila i termoelektrane na gas.

    • Sutra ću nastaviti da o tome razgovaram i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i direktorom Gasproma – poručio je Dodik.

    Nezaobilazna tema je bila rusko-srpski hram u Banjaluci koji gradimo.

    • Iskazali su spremnost da se u nekoj fazi uključe u finalizaciju izgradnje hrama – rekao je Dodik.

    Na sastanku je, kaže Dodik, bilo riječi i o situaciji u Ukrajini.

    • Naravno, moje zalaganje je išlo u tom smjeru da se što prije završe sukobi, da se uspostave pregovori i da se normalizuje situacija i oni to jednako isto tako žele – naglasio je Dodik.

    Dodik je poručio da se Lavrov zahvalio na činjenici da “mi nismo bili ti koji smo bili spremni podržati sankcije Ruskoj federaciji”.

    • Oni to dobro primjećuju. To je za njih beznačajna priča u ekonomsko – finansijskom smislu, ali je isto tako ogromna stvar u moralno – političkom smislu da se ne uvode sankcije jer to se čita kao osuda za krivicu. Naravno, s naše strane je apsolutno rečeno da mi ne smatramo da treba uvoditi te sankcije – istakao je Dodik.

  • Stevandić: “Mi smo se okupili oko evropskog puta BiH i tu je naše mjesto, ali ne trebamo biti slijepo poslušni”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nenad Stevandić govorio je za N1 o sporazumu i dokumentu iz Brisela, odluci Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH da se obezbijedi novac za Centralnu izbornu komisiju (CIK) pred izbore, predstojećim Općim izborima…

    Tvrdnje opozicije u Republici Srpskoj da se u “briselskom dokumentu” nalaze tačke koje će u konačnici ukinuti entitetska glasanja u BiH, domove naroda i da su SNSD i koalicioni partneri koji čine vlast u BiH izdajice, Stevandić kaže kako se to ne nalazi u dokumentu i da su jasno naglasili da žele BiH u EU i da je Ustav BiH kompaktibilan sa politikom EU.

    Na pitanje da li ova izjava da dokument iz Brisela nema obavezujuću snagu znači da i nema namjeru ispoštovati ono što je sa drugim političkim liderima usaglasio u Briselu, Stevandić je rekao:

    “Ja sam rekao da neću potpisivati nikakav dokument bez analize i konsultacije. Primio sam sve k znanju. BiH je kompaktibilna svojim Ustavom za kandidatski status i prijem u EU. U jednom od pasusa smo konstatovali da se BiH sastoji od entiteta i Brčko Disktrikta.”

    Istakao je da ima stvari koje se njima možda ne dopadaju u dokumentu kao ona u kojoj se treba pridružiti sankcijama Rusiji, ali da će se slijediti odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

    “Mi smo se okupili oko evropskog puta BiH i tu je naše mjesto. Ne trebamo biti slijepo poslušni na sve, nisu ni neke druge članice, vidite Mađarsku i Poljsku”, kaže Stevandić. “Mislim da smo se vrlo racionalno ponijeli na početku ukrajinske krize. Držali smo distancu, da Sarajevu obezbijedimo plin i gas, da BiH ne bude neprijateljska zemlja. Bez obzira na različite stavove obezbijedili smo građanski mir u BiH. Nisu ni bošnjački političari tjerali ‘mak na konac’ i trčali sa osudama”, kaže Stevandić objašnjavajući zašto političari iz RS nisu bili za da BiH uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

    “Preduhitrili smo Schmidta”
    Stevandić kaže kako visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije svojom odlukom omogućio novac CIK-u za predstojeće izbore, već institucije BiH. Na pitanje da li je slučajnost da je Vijeće ministara BiH omogućilo novac kojeg je CIK čekao danima baš u trenutku kada je Schmidt iskoristio bonske ovlasti, kaže:

    “Preduhitrili smo Schmidta. Pokušao je da se postavi iznad svega, on je bog i batina….”

    Za kraj je rekao kako se smatra relevantnom osobom da bude ispred svoje stranke kandidat za predstojeće izbore na nekoj od funkcija, ali da koalicija misli da to trebaju biti kandidati SNSD-a. Odluku će donijeti na GO stranke kaže, i dodaje da neće biti onaj koji će praviti podjele u koaliciji bez obzira na to ko budu kandidati za izbore.

  • Dodik: Zapad se ljuti zbog toga što BiH nije uvela sankcije Rusiji

    BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji i Zapad se ljuti zbog toga, žele da provode svoje politike u regionu, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sastanku sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Sankt Peterburgu.

    Dodik je informisao Lavrova da i “francuski predsjednik Emanuel Makron uvodi specijalnog predstavnika u BiH što dovoljno govori o pokušaju uticaja, a iste predstavnike uveli su i SAD I Velika Britanija”.

    • Čekaju nas izbori, zapadnjaci promovišu svoje strukture i tu će biti teška politička borba. Nemam namjeru da izgubim – istakao je Dodik.

    Šef ruske diplomatije je rekao da Rusija zna sada ko su joj prijatelji.

    • Vi čuvate Dejtonski mirovni sporazum – poručio je Lavrov.

    Dodik se saglasio s Lavrovom o ovom pitanju, dodajući da je Zapad taj koji je srušio Dejtonski sporazum.

    • Slažem se sa Vašom ocjenom u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zapad je srušio Dejton. Činjenica da se trude da za visokog predstavnika stave nelegitimnu osobu, dovoljno govori. On je karikatura – rekao je Dodik.

    Dodik je dodao da Srpska mora da se bori za slovo Dejtonskog sporazuma.

    • Osnovni proces je da li se mi pridružujemo sankcijama Rusiji. Vi znate da mi to ne dopuštamo, drugi u BiH to žele, ali formalno-pravno BiH nije uvela sankcije – naglasio je Dodik.

    On je zahvalio Rusiji za cijene gasa, koje nisu rasle, ni za Srpsku, ali ni za FBiH, koja je najveći potrošač gasa u BiH.

    Šef ruske diplomatije izjavio je da su EU i Velika Britanija kolonijalna mašina i istakao da je srpski član Predsjedništva BiH jedini od članova ove institucije koji se bori za Dejtonski sporazum.

    Lavrov je tokom susreta u Sankt Peterburgu sa Dodikom rekao da zapadnjaci nastoje da odvlače pažnju od domaćih problema.

    Lavrov je podsjetio da je bivši evropski komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini govorila da Rusija ne treba bude na Balkanu jer je to teritorija EU.

    • Oni su kolonijalna mašina – rekao je Lavrov.

    Srpski član Predsjedništva BiH je izjavio da stranci žele ili podanike ili štićenike u BiH, te da je uloga Britanaca sada veoma ekspanzivna.

    Dodik je naglasio je da je britanska politika uvijek antisrpska.

    • Nikako da nas puste na miru, da sami uređujemo svoju zemlju – rekao je Dodik.

    Dodik učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu gdje će se sutra sastati i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

  • Rusija ide ka pobjedi, a Ukrajina?

    Rusija ide ka pobjedi, a Ukrajina?

    Entoni Bivor je primetio da Zapad “nije mogao da se odluči” i da su zemlje koje su stale na stranu protivnika boljševika bile podeljene i kolebljive.

    Vojni istoričar je to kazao, upitan nedavno zašto međunarodne sile koje su se postrojile na strani Bele armije u ruskom građanskom ratu nisu uspele da utiču na ishod.”Drugi ključni faktor u porazu Кozaka i Bele armije na jugu Rusije bila je teškoća u njihovom snabdevanju. Crveni su imali ogromnu prednost sa unutrašnjim linijama snabdevanja”, rekao je Bivor.

    To je ono što je spaslo boljševike krajem 1919. godine, na užas tadašnjeg britanskog državnog sekretara za rat Vinstona Čerčila.

    “Ne mogu da verujem u ovo. Crveni su se potpuno povlačili, a sada se odjednom čini da pobeđuju na svim frontovima. Šta se desilo?”, primetio je ogorčeni Čerčil u memorandumu.

    Danas se čini da je rat u Ukrajini na ivici sličnog preokreta.

    Ruske snage ne pobeđuju Ukrajince na svim frontovima, ali njihova vojna kampanja napreduje, iako su mnogi zapadni vojni stratezi računali da će “preambiciozna” ofanziva završiti u ćorsokaku. Sada, usredsređene na proširenje teritorije koju kontrolišu u regionu Donbasa i konsolidaciju kopnenog mosta između ukrajinskog kopna i Кrima, ruske snage polako beleže sve veće dobitke.

    Ukrajinci danas imaju prednosti koje nije imala Bela armija, piše “Politiko”.

    Oni su ujedinjeni i brane domaći teren, i još uvek su ohrabreni svojom uspešnom odbranom Кijeva, koja je demoralisala ionako nedovoljno motivisane ruske trupe.


    Ali samopouzdanje ukrajinskih snaga počinje da erodira.

    Postoji osećaj da Rusija sprovodi veliki vojni preokret. Sukob je evoluirao u rat iscrpljivanja u kojiem se ruske snage oslanjaju na lakšu liniju snabdevanja. Moskva na liniji fronta napreduje sporo, ali stabilno.

    Iako rusko napredovanje nije dramatično, ono je istrajno i odražava novu strategiju. Odustalo se od neuspelih pokušaja šireg opkoljavanja ukrajinskih snaga u Donbasu, a umesto toga ruske jedinice se fokusiraju na manja opkoljavanja – ili “kotlove”.

    Ovo je potvrdio portparol separatističke donjecke operativne komande Eduard Basurin, koji je rekao da su ruske snage usvojile taktiku stvaranja manjih obruča oko ukrajinskih jedinica kako bi im uskratile logistiku i dolazak pojačanja umesto da pokušavaju da ih opkole na jednom velikom terenu.

    Ukrajina sada trpi sve veće žrtve, približno isto kao i Rusija, prema zapadnim zvaničnicima. Prošle nedelje ukrajinski zvaničnici su priznali da u borbama u Donbasu svakog dana gine oko 150 ukrajinskih vojnika, a oko 800 bude ranjeno.

    “Ukrajinski komandanti priznaju da moral počinje da opada, a umor i stanje šoka vladaju među trupama, uglavnom zahvaljujući intenzivnom artiljerijskom bombardovanju. Prijavljeni su i prvi slučajevi dezerterstva u ukrajinskim jedinicama.”

    Ako se želi sprečiti da ovaj sukob pređe u rat iscrpljivanja, koji Rusija favorizuje i koji bi mogao da ugrozi evropsku podršku Ukrajini – zapadni saveznici Кijeva će morati da podignu ulog i isporuče mnogo više sistema oružja dugog dometa, kažu ukrajinski komandanti na terenu. Slično kao što su učinili isporukom protivtenkovskih projektila ubrzo nakon početka ruske invazije, što je pomoglo u odbijanju ruskih oklopnih kolona koje su pretele Кijevu.


    Ukrajinci imaju na raspolaganju artiljeriju kalibra 152/155 milimetara i višecevne raketne sisteme Grad, koji ne mogu da se porede sa ruskim taktičkim balističkim raketama iskander, koje mogu da se lansiraju na skoro 300 kilometara od svoje mete, ili njihovim višecevnim raketnim bacačima BM-30 smerč i sovjetskim taktičkim balističkim raketama koje mogu da budu ispaljene sa dvostruko veće udaljenosti od one koju Ukrajinci trenutno mogu da dosegnu.

    Ovog meseca Amerika i Velika Britanija su se dogovorile da isporuče neke od sistema naoružanja koji su Ukrajini očajnički potrebni. Britanija će isporučiti višestruke raketne sisteme M270, koji mogu da ispale 12 projektila za manje od jednog minuta sa dometom od 80 kilometara, a Vašington će poslati njihov ekvivalent HIMARS.

    Ovi artiljerijski sistemi će nesumnjivo ojačati ukrajinsku odbranu, ali njihov stvarni uticaj će zavisiti od njihovog broja, količine municije i brzine obučavanja Ukrajinaca za njihovu upotrebu, kaže Sem Kreni-Evans iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.

    A ukrajinski komandanti su već razočarani brojem sistema koji su trenutno opredeljeni za slanje – tri iz Britanije i četiri iz Amerike.

    Kažu da to nije dovoljno, da je potrebno još mnogo da bi parirali Rusima, a kamoli da ih potisnu. Oni su takođe frustrirani što moraju da pristanu na zapadni uslov o njihovoj upotrebi – da ne smeju da se koriste za gađanje ruske teritorije. To Ukrajini uskraćuje opciju da poremeti rusku logistiku, kao što je Moskva počela da gađa skladišta opreme u Ukrajini.

    Pre nedelju dana Rusija je gađala tenkove iz istočne Evrope u Kijevu, kao i depo za popravku vozova u gradu, što je prvi put za više od mesec dana da je pogođen ukrajinski glavni grad. A ruski predsednik Vladimir Putin i njegovi pomoćnici, uključujući ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, upozorili su da će pojačati udare na logistiku u slučaju da Zapad isporuči raketne sisteme dugog dometa.

    Takve pretnje stoje iza kolebanja Zapada o tome šta da isporuči i kada, priznaju neki zvaničnici.

    Ali Ben Hodžiz, bivši komandant američke vojske u Evropi, požalio se da se previše vremena gubi zbog unutrašnjih debata među zapadnim saveznicima. U subotu je tvitovao: “Ako želimo da pomognemo Ukrajini da pobedi, onda prestanite da dozirate podršku”.

  • Završen sastanak

    Završen sastanak

    Sastanak lidera Ukrajine, Nemačke, Francuske, Italije i Rumunije u Kijevu je završen, saopštio je šef kabineta predsednika Zelenskog.

    “Ukrajina ima čvrstu podršku međunarodne koalicije”, napisao je Andrij Jermak u aplikaciji Telegram. On je dodao da je predsednik Zelenski predložio svojim kolegama novi paket predloženih sankcija Rusiji.

    “Moramo povećati pritisak na agresora, i raditi na sedmom paketu sankcija, koji će uključivati embargo na gas”, napisao je Jermak.

  • Lavrov zahvalio Dodiku na stavovima kada je u pitanju uvođenje sankcija Rusiji

    U Sankt Peterburgu je u toku sastanak srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

    Lavrov je zahvalio Dodiku na stavovima kada je u pitanju uvođenje sankcija Rusiji.

    Znam da i u BiH ima mnogo onih koji žele da se uruši prijateljstvo Republike Srpske i Rusije. Nadao sam se našem susretu u Beogradu, ali znate zašto nažalost do toga nije došlo – naglasio je Lavrov, piše RTRS.

    Dodik učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu gdje će a sutra i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Lavrov: EU i Britanija su kolonijalna mašina
    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da su EU i Velika Britanija kolonijalna mašina i istakao da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik jedini od članova ove institucije koji se bori za Dejtonski sporazum.

    Lavrov je tokom susreta u Sankt Peterburgu sa Dodikom rekao da zapadnjaci nastoje da odvlače pažnju od domaćih problema.

    Šef ruske diplomatije podsjetio je da je bivši evropski komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini govorila da Rusija ne treba bude na Balkanu jer je to teritorija EU.

    – Oni su kolonijalna mašina – rekao je Lavrov.

    Dodik je izjavio da stranci žele ili podanike ili štićenike u BiH, te da je uloga Britanaca sada veoma ekspanzivna, prenosi ATV.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je da je britanska politika uvijek antisrpska.

    – Nikako da nas puste na miru, da sami uređujemo svoju zemlju – rekao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da u BiH predstoje izbori, a da je evidentno da zapadnjaci žele da se miješaju.

    On je informisao Lavrova da i francuski predsjednik Emanuel Makron uvodi specijalnog predstavnika u BiH, što dovoljno govori o pokušaju uticaja, a iste predstavnike uveli su i SAD i Velika Britanija.

    – Čekaju nas izbori, zapadnjaci promovišu svoje strukture i tu će biti teška politička borba. Nemam namjeru da izgubi – poručio je Dodik, koji je i lider SNSD.